Laguna - Komplet - Igre sudbine - Vadi Retner, Fatima Buto, Đuzepe Katocela, Dario Fo, Afiniti Konar, Vijet Tan Nujen, Kolson Vajthed, Gael Faj - Knjige o kojima se priča
Komplet - Igre sudbine
Format: 13x20 cm
Broj strana: 2411
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Godina izdanja:
23. novembar 2021.
Prevodilac: Gordana Breberina, Marko Mladenović, Dijana Radinović, Branislava Radević-Stojiljković
Rasprodato
POŠALJI
Komplet možete poručiti isključivo preko sajtova laguna.rs i delfi.rs.

Priče o odrastanju, bolnom detinjstvu i slomljenim domovinama; o divljoj borbi između zavodljive fantazije, o ličnoj slobodi i večnih zahteva porodice, društva i istorije.

„Ne reci mi da se bojiš“ – Đuzepe Katocela

„Duboko potresna priča o devojci koja je zarad svog sna rizikovala sve pa čak i život.“ La Stampa

Istinita priča o devojci koja je trčala za slobodu

Samija je devojčica iz Mogadiša. Trčanje joj je u krvi. Svakodnevno deli svoje snove sa Alijem, koji joj je najbolji prijatelj, odani drug i prvi, vatreni trener. Dok se situacija u Somaliji zaoštrava kako na političkom, tako i na verskom planu, dok oružje sve glasnije govori jezikom nasilja, Samija gleda daleko ispred sebe i oseća da njene mršave i brze noge mogu da donesu spas napaćenoj zemlji i somalskim ženama. Trenira noću na pustom stadionu kako bi izbegla prekorne poglede islamista i prvi uspesi joj omogućavaju da se kvalifikuje za Olimpijske igre u Pekingu sa samo sedamnaest godina. Stiže poslednja, ali postaje simbol za muslimanke širom sveta – učestvovaće na Olimpijskim igrama u Londonu 2012.

Sve međutim postaje mnogo teže. Islamisti dobijaju veću vlast, Samija trči u burci, prinuđena je da se suoči sa bolnim gubitkom, gubi tlo pod nogama i najednom nema više smisla da ostane u Somaliji. Jedne noći kreće na put. Pešice. Juri u susret slobodi i snu da pobedi na Olimpjskim igrama. Sama polazi na putovanje dugo osam hiljada kilometara, koje izbeglice vodi iz Etiopije u Sudan, pa preko Sahare, do Libije, odakle bi trebalo da preko mora stigne u Italiju. Hoće li u ovoj trci za život stići do cilja?

„Katocela je izgradio svet koji pažljivo istražujemo, o kojem donosimo sud i koji u nama izaziva duboke emocije. Ali onog trenutka kada shvatimo da smo i sami deo tog sveta znaćemo da nas je ova knjiga zauvek promenila.“ Roberto Saviano

„Priča koja dira u emotivne žice i koja će se čitati čak i tamo gde se zalažu za vraćanje izbeglica.“ Il Venerdì di Repubblica

Odlomak iz ove knjige možete pročitati ovde.

„Mala zemlja“ – Gael Faj


Svetski bestseler i višestruko nagrađivana knjiga, roman o odrastanju, bolnom detinjstvu i slomljenoj domovini.

Burundi 1992. Za desetogodišnjeg Gabrijela život u udobnom domu u Burundiju, sa ocem Francuzom, majkom Ruanđankom i mlađom sestrom Anom, nešto je najbliže raju. Gabrijel provodi srećne dane krišom pušeći cigarete i kradući mango sa svojom nestašnom bandom prijatelja. Mirna svakodnevica i bezbrižno detinjstvo raspašće se kad i ova „mala afrička zemlja“, sa kojom će se istorija brutalno poigrati.

Gabrijel zabrinuto posmatra roditelje koji se razvode, zatim građanski rat praćen genocidom u susednoj Ruandi. Sve će se promeniti u njegovom kraju. U uzastopnim talasima, okruživaće ga nasilje. Mislio je da je samo dete, a onda će otkriti da je melez, Tutsi, Francuz...

Gael Faj se priseća nevinih godina dečaka zahvaćenog vrtlogom istorije, dečaka koji je morao brzo da odraste. Izuzetan roman, satkan od senki i svetla, tragedije i humora, i ljudi koji se upinju da prežive tragediju.

„Briljantna knjiga.“ Le Figaro

„Zadivljujući prvi roman, potresan i snažan.“ Les Inrockuptibles

„Gabi nije mali Afrikanac, on je dete sveta koje je ponela furija sudbine. Naša zajednička utvara.“ Libération

Odlomak iz ove knjige možete pročitati ovde.


„Senka polumeseca“ – Fatima Buto


„Snažna i prožimajuća priča o petoro mladih ljudi rastrzanih između potrebe da ostanu verni nasleđu svojih predaka i snovima o tome da sami biraju svoju budućnost.“ Sunday Telegraph

Jednog petka u Mir Aliju, malom gradu u Pakistanskim plemenskim oblastima blizu granice sa Avganistanom, u jutro koje je obliveno kišom, tri brata sreću se za doručkom. Ubrzo potom najstariji brat koji se nedavno vratio iz Amerike poziva taksi i odlazi u obližnju džamiju. Drugi brat, lekar, odlazi na posao, u bolnicu. Njegova žena nije se pridružila porodici tog jutra za trpezom. Niko ne zna kuda Mina odlazi ovih dana. A najmlađi brat, idealista, odlazi negde iz grada na motociklu. Sa njim je lepa, krhka devojka čije su misli preplavljene ratom koji je zahvatio njeno rodno mesto.

Tri sata kasnije njihov dan okončaće se razornim posledicama. Petoro mladih ljudi koji pokušavaju da žive i vole u svetu straha i stradanja biće primorano na strašne izbore zbog onoga što se događalo tog jutra.

Iako je ovaj roman neobične odmerenosti i oštrine smešten u okvire starog, nikad okončanog rata za zemlju i dostojanstvo, njegova hitrina i neizvesnost kojom priča teče govore o potpuno savremenoj, divljoj borbi u našim srcima između zavodljive fantazije o ličnoj slobodi i večnih zahteva porodice, društva i istorije.

„Fatima Buto piše o svetu u kojem je lepota nerazdvojiva od brutalnosti s vrhunskom umećem i posebnom, drskom lirikom.“ The Times

„Triler od kojeg prestaje da vam kuca srce, ali i važan komentar na potlačenost, okupaciju i rat. Pa ipak, potpuno iznenađujuće, ovo je izvanredna i tragična ljubavna priča.“ Džemajma Kan, New Statesman – Books of the Year

Odlomak iz ove knjige možete pročitati ovde.

„Simpatizer“ – Vijet Tan Nujen


Nagrade: Pulicerova, Edgar, PEN/Fokner, Karnegi, APALA

Simpatizer je priča o jednom kapetanu, čoveku koji je rastao uz sirotu majku Vijetnamku, bez oca Francuza, čoveku koji je otišao u Ameriku na studije, da uči o životu i ljubavi, ali se vratio u Vijetnam da se bori za komunističke ciljeve. O čoveku koji je špijun i simpatizer. O čoveku koji zapravo ne zna ko je. Njegov um je podeljen jer su njegova politička ubeđenja u sukobu sa ličnim uverenjima. April je 1975, a Sajgon je u haosu. General južnovijetnamske vojske pijucka viski u svojoj vili i uz pomoć svog pouzdanog kapetana sastavlja spisak onih koji će dobiti mesto u poslednjim avionima što lete iz zemlje. General i njegovi sunarodnici otpočinju nov život u Los Anđelesu nesvesni da jedan među njima, kapetan, tajno motri na grupu i sve prijavljuje visokom zvaničniku Vijetkonga.

Sasvim različit od svih romana i filmova o Vijetnamskom ratu koji mu prethode, sa literarnom elegancijom i mračnom pronicljivošću, Simpatizer nam prikazuje perspektivu rastrzanog subverzivca i idealiste i razotkriva onu stranu rata i njegovih posledica koje Amerika nikad nije videla.

„U poslednjim poglavljima Simpatizer postaje apsurdno remek-delo koje je moglo izaći iz Kafkinog ili Ženeovog pera.“ New York Times

„Nujenov crnohumorni roman nudi pogled na američku kulturu koji smo ranije retko viđali.“ Oprah.com

Odlomak iz ove knjige možete pročitati ovde.

„Šampion“ – Dario Fo


Dobitnik Nobelove nagrade.

Jedinstvena i istinita priča, potresan roman: hrabar izazov koji je nacizmu uputio jedan Ciganin, bokserski šampion.

On je Johan Trolman (1907–1943), najbolji bokser u nacističkoj Nemačkoj, ali postoji jedna sitnica: on je Ciganin.

Johanov život se naglo ubrzava kada kao dete otkrije boks i popne se u ring. On u taj sport donosi vrednosti i tradiciju svog naroda i ostvaruje senzacionalne pobode, sa publikom (naročito ženskom) u zanosu. Ali Ciganin nije poput ostalih Nemaca: kako može da predstavlja veliku Nemačku na Olimpijadi 1928? Putevi uspeha ubrzo će mu biti zaprečeni, politička klima se pogoršava, nacizam će okrenuti sve naglavačke, pa tako i njegov život i život njegove porodice. Nije važno što je Johan najbolji: uprkos pobedi u ringu, biće mu osporena šampionska titula u srednjoj i poluteškoj kategoriji.

Od tog trenutka život mu postaje nepodnošljiv: najpre razvod na koji je prinuđen da bi spasao ženu i ćerku, zatim sterilizacija, pa rat u kome učestvuje kao vojnik i najzad koncetracioni logor i poslednji meč, onaj odlučujući protiv kapoa, koga će pobediti i zbog čega će biti surovo kažnjen.

Zahvaljujući brižljivom i istorijski besprekornom istraživanju Paola Kanje Ninkija, Dario Fo opet spasava jedan istinit događaj od zaborava u ovoj snažnoj narativnoj rekonstrukciji. To je izuzetno efikasan način da se posredno govori o sadašnjosti koju ne želimo da vidimo. Nemačka je tek nedavno priznala vrednost i autentičnost ove priče i dodelila porodici Trolman šampionsku krunu u srednjoj i poluteškoj kategodiji koju je Johanu uskraćena osamdeset godina ranije.

Odlomak iz ove knjige možete pročitati ovde.

„Podzemna železnica“ – Kolson Vajthed


Pulicerova nagrada za književnost.

National Book Award.

Goodreads Choice Award za najbolji istorijski roman.

Vrhunsko ostvarenje Kolsona Vajtheda, ovenčano Pulicerovom nagradom i brojnim drugim prestižnim nagradama, pripovest o mladoj robinji sa Juga iz vremena pre Građanskog rata koja očajnički pokušava da se domogne slobode.

Kora je robinja na plantaži pamuka u Džordžiji. Život je pakao svim robovima, no posebno je težak Kori. Odbačena čak i od svojih Afrikanaca, na pragu je zrelosti, gde je čekaju još veće muke. Kad joj Cezar, nedavno stigao iz Virdžinije, ispriča za podzemnu železnicu, njih dvoje reše da se izlože strašnoj opasnosti i pobegnu. Ne ide sve po planu – Kora ubija belog dečaka koji pokušava da je uhvati. Iako uspevaju da pronađu stanicu i odu na sever, potera ih goni.

Po Vajthedovoj genijalnoj zamisli, podzemna železnica nije samo metafora – mašinovođe i kondukteri rade u tajnoj mreži pruge i tunela pod južnjačkim tlom. Korina i Cezarova prva stanica je u Južnoj Karolini, u gradu koji im se isprva čini kao bezbedna luka. No ispod mirne površine krije se podmukao plan za crne žitelje. A što je još gore – za petama im je Ridžvej, zloglasni i neumoljivi lovac na robove. Primorana da ponovo beži, Kora kreće na mučno putovanje iz jedne u drugu državu u potrazi za pravom slobodom. Poput glavnog junaka Guliverovih putovanja, Kora se na svakoj deonici puta susreće s različitim svetovima – a njena je odiseja i kroz prostor i kroz vreme.

Vajthed je majstorski satkao sagu o Americi od brutalnog dovođenja Afrikanaca na njeno tlo do neostvarenih obećanja današnjice, briljantno dočaravajući neizrecive strahote crnaca iz vremena pre Građanskog rata. Podzemna železnica je u isti mah i priča o ženi nesalomive volje rešene da pobegne od užasa ropstva i bolno, moćno razmišljanje o prošlosti zajedničkoj svim Amerikancima.

Odlomak iz ove knjige možete pročitati ovde.

„U senci svetog drveta“ – Vadi Retner


„Ovakve priče dopiru do dubina našeg bića i menjaju nam život.“ Bookreporter.com

Pred vama je izuzetna pripovest. Pokazaće vam veličanstveno bogatu kulturu koja se upinje da preživi pomoću kradomičnih naklona, skrivenih grivni za gležanj, delova zapamćene poezije. Pobrinuće se za to da svet nikada ne zaboravi grozote koje je počinio režim Crvenih Kmera u Kambodži između 1975. i 1979. godine, kada je, po procenama, živote izgubilo oko dva miliona ljudi. Uliće vam nadu i potvrditi da pripovedanje ima moć da nas ushiti i pomogne nam ne samo da preživimo već i da prevaziđemo patnju, svirepost i gubitak.

Za sedmogodišnju Rami, razoran kraj njenog detinjstva počinje s koracima njenog oca koji se vraća kući u rane jutarnje sate donoseći podrobnosti o građanskom ratu koji je preplavio ulice Pnom Pena, glavnog grada Kambodže. Ubrzo porodični svet brižljivo čuvanih kraljevskih povlastica biva naprasno zahvaćen haosom revolucije i prinudnog raseljavanja. Tokom naredne četiri godine, dok Crveni Kmeri nastoje da liše stanovništvo i poslednjeg delića individualnog identiteta, Rami se drži za jedinu preostalu trunku svog detinjstva – pesme i mitska predanja koja joj je pričao otac. U atmosferi sistematskog nasilja, gde je sećanje bolest i opravdanje za pogubljenje, Rami se bori za malo verovatan opstanak. Ispoljavajući autorkinu izuzetnu nadarenost za jezik, roman U senci svetog drveta jeste blistavo ispredena priča o ljudskoj izdržljivosti.

„Roman U senci svetog drveta jedan je od najizvanrednijih i najlepših činova pripovedanja s kojima sam se susreo. Ova knjiga uspešno ostvaruje potresan podvig da bude i krajnje dirljiva i neverovatno lepa. Remek-delo koje nas oplemenjuje.“
Kris Kliv

Odlomak iz ove knjige možete pročitati ovde.

„Zgažene bulke“ – Afiniti Konar


„Jedan od najsnažnijih i najpotresnijih romana objavljenih ove godine.“ Entoni Dor

One su bliznakinje. Perl je zadužena za: tugu, dobrotu, prošlost. Staša mora da vodi brigu o: komičnom, budućnosti, lošem.

Godina je 1944, sestre bliznakinje s majkom i dedom stižu u Aušvic. U tom mračnom novom svetu Perl i Staša Zagorski nalaze utočište u svojim identičnim prirodama i igrama iz ranog detinjstva, komunicirajući izmišljenim jezikom.

U eksperimentalnoj populaciji blizanaca, poznatoj još i kao Mengeleov zverinjak, devojčice doživljavaju užase koji ih menjaju, prekidaju posebnu sponu između njih i izobličavaju njihova bića pod teretom krivice i bola. Te zime, na koncertu koji je organizovao Mengele, Perl nestaje. Staša tuguje, ali grčevito veruje da je njena sestra još živa.

Kad je Crvena armija oslobodila logor, ona i njen drug Feliks, dečak posvećen želji da osveti izgubljenog brata blizanca, lutaju po razorenoj Poljskoj. Izgladneli i povređeni, motivisani kako opasnošću tako i nadom, opstaju zahvaljujući uverenju da Mengele može biti uhvaćen u varšavskom zoološkom vrtu i izveden pred lice pravde. Pošto su otkrili u šta se svet pretvorio u međuvremenu, dvoje mladih preživelih moraju pokušati da zamisle budućnost u njemu.

Kao sjajno smišljena priča, ispripovedana izuzetnim i originalnim glasom, knjiga Zgažene bulke prevazilazi očekivanja dočaravajući neke od najmračnijih trenutaka istorije čovečanstva i pokazuje nam put ka večnoj lepoti, moralnom rasuđivanju i uzvišenoj nadi.

„Štivo retke oštrine i zapanjujuće nade. Nezaboravno slavljenje duha.“ Booklist

Odlomak iz ove knjige možete pročitati ovde.

Od istog autora
Iz istog žanra
Kupci ove knjige kupili su i

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.