Laguna - Bukmarker - Intervju sa Miomirom Petrovićem u Danasu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju sa Miomirom Petrovićem u Danasu

Miomir Petrović, autor romana „Bakarni bubnjevi“ koji se našao među 15 potencijalnih dobitnika NIN-ove nagrade

Pravi umetnici ne poznaju partijsku disciplinu

 Deseti roman Miomira Petrovića, „Bakarni bubnjevi“ u izdanju Lagune, predstavljen na minulom Sajmu knjiga, već je stekao poštovaoce među intelektualno radoznalim čitaocima, a upravo je ušao i u uži izbor za NIN-ovu nagradu, među 14 drugih romana.

Karakterističnim neobaroknim rukopisom, Petrović vešto gradi trilerski zaplet u kome se prepliću alternativna istorija Beograda, zavere tajnih društava i mračna budućnost prestonice. I u ovom delu, autor „Persijskog ogledala“ i „Lisičjeg ludila“ eksperimentiše sa žanrovima u rasponu od poetske proze do horora, podstičući čitaoce da kao i njegovi junaci tragaju za sopstvenim identitetom i smislom u vremenu u kome su mnoge vrednosti obesmišljene.

- Prisustvo mitskih matrica nije tako teško otkriti u mojim knjigama. Mit je, kao termin, u savremenoj civilizaciji izuzetno nepopularan, a budući da se inače u životu bavim nepopularnim stvarima pretvarajući ih u popularne, interesovanje za mit dođe kao sasvim prirodan izbor. Verujem u nevidljive svetove. Mitske matrice jesu odraz jednog nevidljivog i nepojamnog sveta i samim tim verujem u snagu mita. Osećam se kao misionar čija je dužnost da određene slojeve nesvesnog, kolektivnog pamćenja i kulturološkog obrasca održavam živim kroz veoma modernu formu. Problem sa recepcijom mita u savremenom umetničkom delu je ideološke, a ne estetske prirode. Glavni kritizeri prošlog političkog perioda u kome smo živeli vezuju mit sa nazadnim, arhajskim, superkonzervativnim. Ono što oni nažalost ne vide, a ja i te kako vidim, jeste da neminovno i oni sami proizvode nove mitske obrasce, jer svaka epoha pokušava da dokaže svoju vrednost time što pronalazi nukleuse te iste vrednosti u prošlosti svoje zajednice. Mitološko je, dakle, neminovno u svakoj od svih mogućih sadašnjosti.

l U novom romanu pišete i o uličnim sukobima u Beogradu u neodređenoj budućnosti. Plašite li se svojih vizija?

- Kada sam pisao „Bakarne bubnjeve“ nisam mogao da pretpostavim da će se budućnost, predstavljena u romanu, tako brzo poistovetiti sa realnošću. To je roman o borbama antiglobalista i globalista, levih i desnih, borba uličnih grupa u futurističkom Beogradu gde se neprestano sudaraju paravojske s košmarno različitim vrednostima i metodama borbe. Ovaj roman jeste jedna apokaliptična vizija naše sredine i ostaje mi da se nadam da će biti samo vizija i da neće prerasti u realnost.

l U „Bakarnim bubnjevima“, kao i u romanu „Lisičje ludilo“, iznosite stavove o stvarnosti u Srbiji i to činite na suptilan način. Danas su kod nas prilično uvažavani pisci čiji je rukopis angažovan.

- Oduvek sam imao odijum prema otvorenom, brutalnom angažmanu u književnosti. Svaka književnost je angažovana u trenutku u kome nastaje jer je drama o kojoj pisac priča uslovljena spoljnim okolnostima. Kada logoraši u Aušvicu izvode koncert klasične muzike, samom činjenicom u kojim okolnostima taj koncert nastaje, čini izvođenje Baha ili Betovena angažovanim. Ja sam uvek za neki suptilniji, subverzivniji angažman u rasponu od Džojsa pa sve do Kucija. Dakle, za transpoziciju umesto feljtonizma.

l Da li književnost ili umetnost uopšte mora biti bezopasna da bi bila prihvaćena u savremenom potrošačkom društvu?

- To je individualna potreba na koje potrošačko društvo ne vrši nikakav uticaj. Da bi bio slobodan, a čovek tome teži, rešenje traži ili u uslovima u kojima živi ili u samom sebi. Svaki umetnik nužno opominje i u tome je njegova angažovanost. Kad nema opomene - nema ni umetnosti. Dužnost umetnika je da postavlja neprijatna pitanja, a dužnost političara je da daje prijatne odgovore. U tome se nepobitno razlikuju umetnost i politika. Pravi umetnici ne poznaju partijsku disciplinu, oni se ne mogu naći na listama partija, a što su autentičniji, kao umetnici, to je površnije njihovo političko angažovanje. I to su naučili svi oni inteligenti šefovi stranaka u ovoj sredini. Umetnik ne ume da bude poslušan.

Onlajn pisac

Prema sajtu LiteraLog, Miomir Petrović je jedan od retkih domaćih pisaca koji svoja dela i aktivnosti promoviše na internetu. Ima svoju stranicu na Vikipediji, sajt, blog na veb stranici Lagune, a putem grupa na Fejsbuku autor redovno informiše fanove o promocijama i drugim događajima. Njegovi poštovaoci mogu da pročitaju i odlomke iz najnovijeg romana na Fejsbuku. - Onlajn komunikacija omogućava direktan razgovor sa čitaocima i prepoznavanje, da kažemo, „ciljne grupe“. Putem onlajn prezentacije pisac može da oseti koliko je i kakvo interesovanje za to što radi i da dobije povratnu informaciju koja može ili ne mora da utiče na stvaranje sledeće prozne celine, ali koja se mora registrovati, kaže Miomir Petrović.

AUTOR: MAJA VUKADINOVIĆ
Izvor: Danas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.