Laguna - Bukmarker - Amin Maluf o nemirima u Libanu i van njega - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Amin Maluf o nemirima u Libanu i van njega

Libanski pisac Amin Maluf je govorio o svojoj poslednjoj knjizi „Brodolom civilizacija“ u oktobru 2018. godine u Madridu gde se sastao sa urednicima vebsajta Altejr. Razgovor je usmeren na temu broda čovečanstva i šta bi moglo da dovede do njegovog potopa.



Oduvek ste insistirali na neophodnosti izgradnje mostova među kulturama, posebno onih na suprotnim stranama Mediterana. Mislite li da je to i dalje moguće u ovo vreme nacionalizma, ksenofobije, rasizma i individualizma?

Mislim da kada god se pojave populizam, ksenofobija i rasizam, postoje razlozi za to i da je neophodno da o njima govorimo. Kada su ljudi ksenofobi i rasisti, definitivno se nečega plaše. Nije dovoljno da im samo kažemo: „Ne plašite se“, već prvo moramo da razumemo zašto se plaše kako bismo mogli da im pomognemo.

Živeli ste u različitim arapskim zemljama gde su većina stanovnika muslimani. Mislite li da su islamske zemlje zaista prepoznale potrebu da se suoče sa izazovima modernog?

Ljudi imaju iste brige bilo da žive u Bejrutu, Alžiru, Madridu ili Bogoti. Svima je ista stvar potrebna. Imaju iste težnje. Svi žele da imaju bolji život, više dostojanstva i da se razvijaju u okruženju koje će im omogućiti da unaprede svoje sposobnosti. Ubeđen sam da ne postoje velike razlike u težnjama ljudi u arapskom svetu i onih u zapadnim zemljama.

Na ulicama vaše rodne zemlje, Libana, traju protesti i nemiri. Šta možete da nam kažete o situaciji u toj zemlji?

Protesti su počeli pre dosta vremena, podstaknuti pre svega teškim životnim uslovima sa kojima se Libanci suočavaju. Već nekoliko godina se stanovnici ove zemlje nose sa čestim isključenjima struje, a ponekad i nedostatkom osnovnih proizvoda poput hleba i lekova. Čak i pristup pijaćoj vodi postaje sve teži.

U Libanu ljudi pate zbog ovakve situacije. Prethodnih nedelja je uveden novi porez na korišćenje aplikacije Vocap i to je dolilo ulje na kolektivno nezadovoljstvo pa su ljudi dodatno izašli na ulice. Ne znam gde će ove demonstracije voditi ili koliko će trajati jer libanski politički sistem, uprkos korumpiranosti, je izuzetno jak i teško ga je smeniti. Ne znam šta će protestanti uspeti da postignu, ali njihove namere su veoma glasne i opravdane.

Slična situacija se odvija i u Alžiru sa takozvanim „narodnim pokretom“. Mislite li da će uspeti da dođu do slobodne demokratije?

Nije samo reč o Alžiru, slična stvar se dogodila nedavno i u Sudanu gde su narodni protesti doveli do prave promene. Ne znam šta će se dogoditi u budućnosti, ali trenutno deluje da je izabrana vlada koja odgovara Sudancima sa novom perspektivom ka budućnosti tako da možemo samo da čekamo.

Ista stvar se dešava i u Iraku iako su protesti u ovoj zemlji bili nasilniji. Oni su posledica opštenarodnog nepoverenja u politički sistem zemlje. Situacija u Iraku je donekle slična onoj u Libanu jer, i iako irački politički sistem nije dovoljno jak, teško ga je zameniti jer se zasniva na balansu snaga između različitih frakcija u zemlji. Biće jako teško zameniti takav sistem.

Da završimo ovu turu po regionu – neophodno je da uzmemo u obzir sve tenzije u Zalivskom regionu. Kakav uticaj ovi konflikti imaju na ljude u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Iranu, Siriji, Turskoj...?

Trenutno se odvijaju konflikti između različitih nacija. Naravno, Iran je regionalni moćnik sa velikim uticajem na mnoge okolne zemlje – Irak, Siriju, Liban, palestinske teritorije i Jemen – i njegovi suparnici mu nisu dorasli. Saudijska Arabija, na primer, je bogata zemlja, ali nema takav uticaj na region i njena vojska ne može da se poredi sa iranskom.

Ako se Sjedinjene Američke Države povuku iz ovog regiona, što deluje da se dešava trenutno, onda će Iran uspeti da dobije dodatni uticaj u ovoj oblasti. Međutim, ekonomija im je i dalje najveća slabost jer su podležni emobargoima i sankcijama koji su imali izuzetno negativan uticaj na zemlju u poslednje vreme.

Izvor: thearabweekly.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.