Laguna - Borisav Stanković - Knjige o kojima se priča
Borisav Stanković

Borisav Stanković

Borisav Stanković rođen je u Vranju 25. marta 1876. Ubrzo mu umiru roditelji pa brigu o dečaku preuzima njegova baba po ocu, Zlata, čiji život će mu kasnije biti inspiracija za pripovetke Tetka Zlata i Uvela ruža. Pohađa osnovnu školu i gimnazuju u Vranju, školovanje potom nastavlja i završava u Nišu, gde su mu, između ostalih, profesori bili književnik Ilija Vukićević, istoričar književnosti Jaša Prodanović i budući političar Ljubomir Davidović. Od 1896. do 1901. studira na ekonomsko-političkom odseku Velike škole u Beogradu, a u isto vreme se izdržava radeći kao praktikant u Državnoj štampariji, Ministarstvu prosvete i Ministarstvu spoljnih poslova. U časopisu Iskra 1898. objavljuje prve pripovetke: Stanoja, Đurđevdan i Prva suza, da bi već naredne 1899. objavio i prvu zbirku, Iz starog jevanđelja, za kojom su ubrzo usledile i knjige Božji ljudi i Stari dani. U Narodnom pozorištu 20. oktobra 1901. sa velikim uspehom je izvedena drama Koštana. U to vreme počinje da radi na romanima Nečista krv, Pevci i Gazda Mladen, od kojih će samo prvi završiti. Od jula 1903. do jula 1904. boravi u Parizu. Radi u Ministarstvu prosvete, kao carinarnik na železničkoj stanici u Beogradu, poreznik u Nišu, potom kao kontrolor državne trošarine na Bajlonijevoj pijaci, da bi od 1913. ponovo prešao u Ministarstvo prosvete. U časopisima i listovima, najviše u Politici, objavljuje pripovetke i odlomke iz romana Nečista krv, koji se u konačnom izdanju i pojavljuje 1910. godine. Pišući o ovom delu Jovan Skerlić konstatuje da je to „dvostruka dobit za srpsku književnost: ne samo stoga što srpska književnost dobija jedan roman od velike vrednosti, nego i stoga što se sada potpuno razbija strah koji je vladao i kod onih koji su najviše verovali u originalni i snažni talenat Borisava Stankovića.“ Po izbijanju Prvog svetskog rata sa porodicom prelazi u Niš. Od oktobra do decembra 1915. sa vojskom stiže do Podgorice. Njegova supruga i dve ćerke vraćaju se za Beograd. Stankovića zarobljavaju Austrijanci i u konvoju vode prema Mađarskoj, ali ga zbog pojave pegavog tifusa zadržavaju u Derventi. Zahvaljujući zalaganju književnika Koste Hermana oslobođen je iz logora i vraćen u Beograd. O životu u okupiranoj prestonici piše u nedovršenim delima Pokušaj autobiografije i Uspomene. Sarađuje sa okupacionim Beogradskim novinama zbog čega će ga javnost osuđivati nakon oslobođenja. Od aprila 1920. pa do penzionisanja 1927. radi u Ministarstvu prosvete. Sve više se povlači iz književnog i javnog života, što zbog bolesti, uremije, što zbog konstantnih napada na njegovu ličnost u štampi. Rado se druži sa glumcima Narodnog pozorišta, posebno sa Čiča-Ilijom Stanojevićem. Umire u svojoj kući na Dorćolu 21. oktobra 1927. godine. Sahranjen je dva dana kasnije na Novom groblju u Beogradu.

U intervjuu koji je dao književniku Branimiru Ćosiću avgusta 1926, Stanković je ovako odredio svoje pisanje i svatanje umetnosti: „Ja sam čovek koji se ne zanima teorijama ni intelektualnim konstrukcijama. Inteligencija ne stvara umetnička dela, ona može da razume ili da uglača ono što osećaji stvore. (...) Moja glavna lektira su bili ruski pisci četrdesetih i šezdesetih godina, Poljaci i, od Francuza, Dode i Mopasan. Naročito sam voleo Turgenjeva. Čitanje Bednih ljudi od Dostojevskog učinilo ja na mene jedan od najjačih utisaka. To je i ostala jedna od mojih najomiljenijih knjiga. Od drugih stvari Dostojevskog volim Zapise iz mrtvog doma. Kakvi tipovi, kakvi karakteri, kakva čovečnost u toj knjizi! (...) Moja koncepcija umetnosti je takođe prosta: jedna umetnost ako ne pokrene neka plemenita osećanja u vama, nije umetnost. Drugo, treba da čini da zavolite svoga bližnjeg.“

Bibliografija prvih izdanja dela Borisava Stankovića

Iz starog jevanđelja, Radikalna štamparija, Beograd, 1899.
Božji ljudi, Braća M. Popović, Novi Sad, 1902.
Koštana: komad iz vranjanskog života u četiri čina sa pevanjem, Štamparija Petra Jockovića, Beograd, 1902.
Stari dani, Srpska književna zadruga, Beograd, 1902.
Pokojnikova žena, Knjižarnica Bože O. Dačića, Beograd, 1907.
Nečista krv, Nova štamparija „Davidović“, Beograd, 1910.
Dela Borisava Stankovića, priredio Dragutin Kostić, Odbor za izadavanje dela Borisava Stankovića, Beograd, 1928–1930:
knj. 1: Koštana; Tašana; Jovča, 1928.
knj. 2: Nečista krv, 1928.
knj. 3: Gazda Mladen, Pevci, 1928.
knj. 4: Stari dani, 1928.
knj. 5: Iz moga kraja; Božji ljudi; Njegova Belka, 1928.
knj. 6: Moji znanci, 1928.
knj. 7: Pod okupacijom, 1929.
knj. 8: Nastup; Pečal, 1930. 

„Nečista krv“ – poezija neizrecivog i nedokučivog

13.07.2022.
Bilo da se posmatra u kontekstu stvaralaštva srpskog realizma, bilo da se posmatra u kontekstu srpske moderne, roman „Nečista krv“ (objavljen 1910, ali stvaran tokom prethodnih desetak godina) u obe k...
više

Nova izdanja domaćih autora

19.01.2022.
Na knjižarskim policama uskoro će se naći deseto izdanje treće knjige „Zagonetnih priča“ Uroša Petrovića. Ko voli priče, uživaće u njima, ali svaka postavlja ne baš lak zadatak – rešavanje logičke zag...
više

Edicija „Klasici srpske književnosti“ bogatija za roman „Nečista krv“ Borisava Stankovića

12.10.2018.
„Nečista krv“ Borisava Stankovića, druga knjiga iz Lagunine edicije „Klasici srpske književnosti“, uskoro u svim bolje snabdevenim knjižarama. Jedini završeni roman Bore Stankovića prvi put je objavlj...
više
vogue adria ekskluzivno u delfi knjižarama laguna knjige Vogue Adria ekskluzivno u Delfi knjižarama
18.03.2024.
Vogue, modni magazin u kome se uživa od korice do korice i koji se kolekcionarski čuva, pokrenut je u Srbiji i zemljama regiona (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora), a ekskluzivno ga...
više
nova izdanja domaćih autora laguna knjige Nova izdanja domaćih autora
18.03.2024.
U knjižarama će se naći peto izdanje „Neviđene Srbije“ Vlade Arsića, knjizi u kojoj su najluđe storije iz naše istorije. Da li znate da je prva Olimpijada održana na Paliću? Znate li da je Robert de N...
više
prikaz knjige živa planeta veličanstvena mreža čudesnog života na zemlji laguna knjige Prikaz knjige „Živa planeta“: Veličanstvena mreža čudesnog života na Zemlji
18.03.2024.
Ne postoji gotovo nijedno mesto na planeti previše toplo, previše ledeno ili previše zagađeno da na njemu bar neki oblik života ne bi mogao da opstane, jer život na ovoj našoj živoj planeti uvek iskaz...
više
prikaz romana prevršena mera najekstremniji paterson laguna knjige Prikaz romana „Prevršena mera“: Najekstremniji Paterson
18.03.2024.
Američki autor Džejms Paterson (1947) jedan je od najčitanijih svetskih pisaca, čija dela su doživela brojne ekranizacije. Po čemu se izdvaja u odnosu na brojne druge autore da bi završio u Ginisovoj ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.