VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupciVideoKolumneNagradeKalendar

Seid Serdarević: Sve što je lijepo ima svoju tamnu mrlju

Prije nešto manje od mjesec dana boravio sam sa skupinom pisaca i intelektualaca iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije na pitoresknom Crvenom otoku pokraj Rovinja. Povod okupljanja gomilice zanimljivih, vrckastih, ali i nadasve obrazovanih, inteligentnih i kritičnih ljudi bili su Drugi dani Mirka Kovača. Svakodnevno smo se od centra grada do otoka vozili petnaestak minuta brodom, najčešće s mnoštvom austrijskih i njemačkih umirovljenika koji su prve listopadske dana provodili u spa-hotelu uživajući u blagodatima odlične rovinjske mikroklime, morskog zraka, bazenâ, masaža i obilnih doručaka. I dok smo uživali u diskusijama i razmjenama mišljenja, otvarali brojna važna pitanja i davali možda manje važne odgovore, nikako nisam mogao ne misliti na sudbinu vlasnica otoka koji je postao turistički raj, ali ni na Dragana Velikića, koji se u svom briljantnom romanu Islednik između ostaloga bavi i sudbinom obitelji Hütterot, s kojom je i sam čudnovatim sponama povezan.

Islednik je naime jedan od onih romana koji su razotkrivajući, osobni, a istovremeno iznimno univerzalni. U svakom poglavlju, u svakoj rečenici osjeća se kako autor iznosi dio sebe, što Velikić čini majstorski, veličanstveno, bez imalo patetike i srdžbe prema bližnjima. On pripovijeda o životu kroz niz malih, ali važnih priča koje izranjaju iz dubine sjećanja, govori o odnosima s majkom, ali i o obiteljskim prijateljima, bliskim ljudima i onim slučajnim prolaznicima koji okrznu svačiji život i ostave neke neizbrisive tragove. Fluidan autorski ich koji i jest i nije autobiografski, Velikićev pripovjedač, onaj je ich koji se opire bilo kakvom ušančavanju, ich koji čim počne pripovijedanje i njegovo bilježenje na papiru, postaje fikcionalan, ma koliko bio utemeljen na stvarnome. Ich Dragana Velikića u Isledniku rastvara kofere i škrinje ljudskih sudbina, vlastite obitelji, ali i ljudi s kojima je ta obitelj, njegova majka ili on sam, bila u bliskom kontaktu. Pletući priču između važnih gradova vlastite i tuđih biografija, od neizbježnih Pule i Beograda preko Budimpešte, Vinkovaca i Rijeke pa do Trsta, Rovinja i Soluna, Velikića zanimaju sudbine njegovih junaka, stvarnih ljudi kroz koje se najbolje vide ne samo sudbine naroda već i gradova koje je povijest dvadesetog stoljeća stalno mijenjala i zauvijek ih osakatila.

Jedna od tih sudbina, meni možda u romanu i najzanimljivija, jest ona prve pulske susjede Velikićevih Lizete, koja je u malom Draganu ostavila neizbrisiv trag. Njezin život jednostavno je čekao svoga pisca da bude ispripovijedan, a dobio ga je u Draganu Velikiću. Pratimo njezin život od Soluna, gdje kao kći vlasnika hotela uživa, pa se školuje u Beču u internatu gospođe Haslinger, da bi je početak Velikog rata odveo u Trst, gdje postaje družbenica i prijateljica barunice Hütterot, s kojom će dio života provesti na Crvenom otoku. U poslijeratnom istarskom kaosu Lizeta je završila u Puli, a njezina prijateljica i družbenica, dobrotvorka Rovinja, osoba čiji je otac osmislio rovinjski turizam, a ona sama spašavala radnike i bila, bez dvojbe, ljevičarka, najvjerojatnije je silovana i ubijena, bačena u dubine rovinjskog arhipelaga, a imovina obitelji rasparčana, uništena i devastirana. Velikić kaže: "Svaka priča živi u onoliko verzija koliko je učesnika, glavnih i sporednih, nemih svedoka sa strane, ili tek opsesivnih naratora u dosluhu sa dešavanjima koja su im prethodila." Tako to biva u životu i literaturi, pa je njegova majka, o kojoj Islednik velikim dijelom i govori, i sama bila povezana s jednim automobilom Hütterotovih i udbašem koji ju skuplja u poslijeratnoj Istri i od kojeg vješto bježi upravo u Raši, da bi svoje putovanje sretno završila u Rijeci.

Balansirajući poput artista na žici, Velikić ispisuje svoju povijest, onu svoje obitelji i obiteljskih prijatelja, od Lizete do urara Masleše, povijest u kojoj neizostavnu ulogu, kao, uostalom, i u njegovoj prozi, igraju hoteli, mjesta kratkog predaha, ostanka i zaborava, mjesta u kojima se lako postaje netko drugi. To su hoteli oko kojih se vrti obiteljska povijest, a i autorove pripovijesti – Bonavia u Rijeci, Terapija u Crikvenici, Slon u Ljubljani, Admiral u Vinkovcima, Bellevue u Splitu, Slavija u Opatiji, Palace na Ohridu, Prenoćište Raša, Central u Puli, Skaleta u Puli i tako u nedogled i u beskraj. Upravo je bilježnica u kojoj je majka bilježila imena hotela u kojima je odsjedala i koja je nestala zajedno s većinom uspomena u pljački vlaka u Vinkovcima dok se obitelj selila u Pulu, potaknula Velikićev spisateljski nerv.

Islednik nije samo povijest majke i sina, Lizete i hotela njezina oca, pulskoga urara Maleše i njegovih popravaka satova komunističkih glavešina te barunice Hütterot, već je to nadasve roman koji govori o borbi protiv zaborava, o varljivosti sjećanja i potrebi da se ona zabilježe. I tako će možda i hotel Istra na Crvenom otoku jednoga dana nekome piscu pričati neke druge priče, ali sumnjam da je ijedan umirovljenik na odmoru u tome malom raju koji je, kao i rovinjski turizam, osmislio barun Hütterot, ikada pomislio da je tu možda život skončala jedna hrabra žena. Jer taj divni otok, kao i sve drugo što je lijepo, ima svoju tamnu mrlju.

Autor: Seid Serdarević
Izvor: Express


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
obeležen svetski dan deteta sa ljubivojem ršumovićem laguna knjige Obeležen Svetski dan deteta sa Ljubivojem Ršumovićem
21.11.2019.
Povodom obeležavanja Svetskog dana deteta kompanija McDonald’s je u saradnji sa izdavačkom kućom Laguna organizovala druženje dece sa poznatim piscem Ljubivojem Ršumovićem u restoranu Bezistan na Tera...
više
7 saveta kako prevazići čitalačku blokadu  laguna knjige 7 saveta kako prevazići „čitalačku blokadu“
21.11.2019.
Svi smo nekad zapali u taj stadijum. Pogled lako odluta i nikako ne možete da završite prvi pasus na strani. Ili čak ne možete da se naterate da počnete da čitate uopšte. „Čitalačka blokada“ je proble...
više
ivan ivačković džonija štulića se juga prelako odrekla laguna knjige Ivan Ivačković: Džonija Štulića se Juga prelako odrekla
21.11.2019.
„Branimir Džoni Štulić bio je najznačajnija ličnost jugoslovenskog roka, a ja sam hteo da ga predstavim kao čoveka od krvi i mesa, a ne kao božansko stvorenje“, rekao je novinar Ivan Ivačković na prom...
više
intervju sa alvarom arbinom pisac mora da portretiše mračni deo priče, onaj njen deo koji se ne prepričava  laguna knjige Intervju sa Alvarom Arbinom: „Pisac mora da portretiše mračni deo priče, onaj njen deo koji se ne prepričava“
21.11.2019.
Ima dvadeset i devet godina i dva bestselera. Alvaro Arbina jedna je od velikih nada španske književnosti. Sa „Simfonijom vremena“ ponovo pokazuje šta je sve u stanju da učini. Drugi roman Alvara A...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.