Sajam 2019.VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupciVideoNagradeKalendar

RAZGOVOR: TONI PARSONS, SLAVNI BRITANSKI PISAC EKSKLUZIVNO ZA “VIJESTI”

Treba potrošiti čitav život da biste postali dobar pisac

RAZGOVOR: TONI PARSONS, SLAVNI BRITANSKI PISAC EKSKLUZIVNO ZA “VIJESTI”

Podgorica - I u Podgorici se desio skup sa više stotina ljudi i književnim povodom....

Britanski pisac Toni Parsons doputovao je u srijedu veče u Podgoricu, a pred “Gradskom knjižarom” dočekali su ga brojni obožavaoci i predstavnici medija. Uz bliceve i gromoglasne aplauze, kroz improvizovani špalir ušao je u prostorije “Nove knjige” i do kasno u noć dijelio autograme strpljivim fanovima, da bi nakon toga odgovarao na pitanja novinara gotovo svih crnogorskih medija.

Parsons je u ekskluzivnom razgovoru za “Vijesti” govorio o poetici generacije pisaca kojoj pripada, razračunavanju sa poetikom postmoderne i okolnostima koje su ga navele na put književnosti. Do dobre knjige, smatra Parsons, dolazi se isključivo zahvaljujući životnom iskustvu...

Smatrate li sebe jednim od krivaca za “smrt postmoderne”?

- Nijesam, zaista, mislio o tome. Možda… Ali, mislim da nijesam ništa ubio. Trudim se da nikoga ne zgazim.

Šta mislite o postmoderni kao književnoj epohi?

- Ja vjerujem u načine tihog, klasičnog pripovijedanja. I mislim da je jako teško eksperimentisati sa formom romana…

Zašto?

- Zato što smatram da je ta tehnika manje uspješna od načina klasičnog pripovijedanja. Jer, roman je, ali i pripovijest, odnosno pripovijetka, forma koja zahtijeva klasične oblike pripovijedanja. Ja volim da pišem onako kako su meni moji roditelji pričali priče prije spavanja.

Koje autore biste naveli kao sebi bliske, u poetičkom smislu?

- Često me upoređuju sa Nikom Hornbijem. Čak i miješaju. Ljudi misle da sam ja napisao “Sve o dječaku”, a da je on napisao roman “Čovjek i dječak”. Mislim, ipak, da smo Nik i ja veoma različiti pisci. Zato što sam ja u 25. godini života postao otac, a on tek sa 40. Sa 35 sam se razveo i postao samohrani roditelj. Dakle, odrastao sam brzo. Jer, u mojoj zemlji je postalo uobičajeno da muškarci i žene ne sklapaju brakove i ne podižu djecu… Vidite, sa 24 drogirao sam se sa Dejvidom Bouvijem a samo godinu kasnije počeo sam da svog sina svakodnevno ovodim u park. Mislim da ljudi danas odlažu odrastanje, sređivanje. Nema ništa loše u tome, ali to nije i moje životno iskustvo. Znate, nije to isto kao kada napustite školu sa 16 i zaposlite se u fabrici. Zrelost mi je nametnuta. To je veoma važno za moje knjige, jer me ljudi često pitaju zašto pišem o porodici. To je moj zivot. Najprije se borite sa svojim ocem, a sljedećeg trenutka sa sinom. A u jednom trenutku borite se sa svima njima zajedno.

Priča o realističnom pripovijedanju i socijalnim motivima vraća nas na tridesete godine prošlog vijeka. Znači li to da ste bliski angažovanom, socijalnom tipu literature?

- Volio bih da budem. Mislim da treba do potrošite čitav jedan život da postanete dobar pisac. Poslije toliko godina, tek sam u prilici da se osvrnem na istoriju književnosti i kažem: da taj Dikens je veliki pisac, to je dobra literatura, jer, on je u velikoj mjeri pričao i o društvu u kome je živio. Teško je pisati nešto što ljude ne interesuje, što ljudi odbacuju...

Smatrate li da uopšte postoji literatura koja nije angažovana?

- Mislim da postoji. Moj omiljeni pisac je Filip Rot. Njegove knjige bave se suočavanjem sa smrću. To je velika i važna tema - gledanje smrti u oči. On zapravo potiče iz demokratske liberalne tradicije Njujorka, ali i da je potekao iz neke druge sredine njegov pogled na svijet bio bi isti.

Kako biste u jednoj riječi definisali epohu kojoj pripadate Vi i Nik Hornbi?

- Ta riječ bila bi: promjena. Mislim na promjenu u odnosu na naše djedove i očeve. Da, kao muškarci, mi smo se promijenili u odnosu na njih. Ali, teško je pričati sa malo riječi. Nije to uspio ni Hemingvej, koji je napisao priču od šest riječi… Druga riječ bila bi: iskrenost. Jer, i Nik i ja pričamo iskreno. A takva priča, prije samo 20 godina, nije bila zanimljiva.

Vladimir VOJINOVIĆ


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
stege italijanske porodice intervju sa domenikom starnoneom laguna knjige Stege italijanske porodice: intervju sa Domenikom Starnoneom
16.10.2019.
Profesor i pisac, dobitnik nagrade Strega za roman „Ulica jecaja“ (Via Gemito, 2000), Domeniko Starnone, vraća se u centar severnoameričke književne scene s romanom „Pertle“. Knjiga koja je osvojila n...
više
laguna na sajmu knjiga 2019  laguna knjige Laguna na Sajmu knjiga 2019.
16.10.2019.
Pripremite na vreme svoj spisak naslova za 64. Međunarodni beogradski sajam knjiga, koji počinje 20. oktobra! Izdavačka kuća Laguna će i ove godine posetiocima Beogradskog sajma knjiga ponuditi svoju ...
više
nedeljnik u knjižarama delfi laguna knjige Nedeljnik u knjižarama Delfi
16.10.2019.
Novi broj lista Nedeljnik naći će se na kioscima u četvrtak, a od petka ga možete kupiti za samo 1 dinar u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdav...
više
liju cisin je kineski artur klark laguna knjige Liju Cisin je kineski Artur Klark
16.10.2019.
Tim astronoma sa Pekinškog univerziteta je 2015. godine obavestio javnost o otkriću džinovske crne rupe koja ima masu kao dvanaest milijardi Sunaca. Pojavila se u ranoj fazi nastanka svemira, svega de...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.