Laguna - Bukmarker - Predstavljena knjiga spasena od zaborava – „Zatvorenice“ Milutina A. Popovića [video] - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Predstavljena knjiga spasena od zaborava – „Zatvorenice“ Milutina A. Popovića [video]

Promocija knjige „Zatvorenice“ Milutina A. Popovića održana je u četvrtak 22. februara u Delfi Caféu u SKC-u. O pričama iz Ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda, koje su nekoliko decenija bile izgubljene, govorile su istoričarka književnosti i priređivačica knjige prof. dr Svetlana Tomić, kriminološkinja prof. dr Vesna Nikolić Ristanović, pravnica Ivana Đurić i urednica u Laguni Jasmina Radojičić.


 
Ivana Đurić se deklarisala kao čitateljka jer je knjigu najpre pronašla u požarevačkoj biblioteci, a zatim i prva pročitala uzbudljivo svedočanstvo takozvanih opasnih žena. „Važna stvar koju sam dobila iz ove knjige jeste dokaz da zaborav može biti pobeđen. Niko ne zna ko je Milutin A. Popović. On više nigde ne postoji osim u ovoj knjizi. Niko ne zna da li je još nešto zapisao, niko ne zna ništa o njegovom privatnom životu, ali taj jedini sačuvan primerak knjige koji je napisao omogućio je da bude pošteđen od zaborava, kao što je i on poštedeo od zaborava zatvorenice Požarevačkog kaznenog zavoda i njihove životne priče. One su pred sudom prava pale, ali je on uspeo da ih odbrani pred sudom pravde.“
 
Svetlana Tomić je istakla da se ova knjiga može čitati kao umetnički tekst.

„Kad čitate srpsku prozu druge polovine 19. veka vidite da su i književnici i književnice pisali o zatvorima, prestupnicima i prestupnicama, ali je naša interpretativna norma modifikovala te tekstove, neadekvatno ih je tumačila. Sa ovom knjigom imate 35 priča o različitim ženama i njihovim sudbinama, imate razvijen kontekst kako su one živele, saznajete mnoštvo detalja o životu Srbije tog vremena, pretežno o selu, mada ima i varoških i beogradskih priča. Saznajemo mnogo i iz etnografije, sociologije, istorije. Ovo je prava memoaristika ljudi sa društvene margine, prevashodno je reč o nepismenim ženama. Ono što je neuobičajeno, čini se da je dao prve tri rodno osetljive statističke tabele o prestupima žena u rasponu od pola veka, 1861–1897. Predstavio je žene po vrstama prestupa – tu vidite koliko su različitih prestupa vršile – po godinama izvršenih prestupa i po mestu.“


 
Za razliku od pretežno molarizatorskog predstavljanja zločina žena u to vreme, bez ikakvih informacija da su neke od njih zločine činile zato što su bile žrtve zlostavljanja i zloupotrebe, Milutin A. Popović objektivno pristupa temi i pruža pravu sliku. Na mnogim mestima dodaje svoja zapažanja, kako izgledaju zatvorenice, šta one rade. Neke od njih su bile srećnije u zatvoru nego na slobodi.
 
„Ova knjiga je žanrovski određena kao album. Na mnogim mestima Milutin A. Popović sugeriše kakvo je to društvo i kakvo je prema ženama. Ne branimo teška krivična dela, najviše ima slučajeva ubistava, teških krađa i razbojništva, ali je Milutin hteo da naglasi da to društvo ženama traži određene dužnosti a ne daje im prava.“
 
Kriminološkinja Vesna Nikolić Ristanović je najpre istakla da je knjiga za nju veliko iznenađenje i da nije mogla da veruje da niko to nije otkrio ranije. „Moje čitanje je neminovno išlo iz perspektive veze društvenog položaja žene i pravnog položaja i njene situacije kao žrtve i kriminaliteta koji vrši. Knjiga daje doprinos istorijskom sagledavanju kriminaliteta žena kroz razumevanje njegove veze sa rigidnim patrijarhatom. Sa svake strane provejava povezanost položaja žena i nasilja koje trpe i krivičnih dela koje su vršile. Odnos prema ženi kao prema vlasništvu je nešto što je onemogućavalo slobodan izbor partnera kao i donošenje drugih važnih životnih odluka, a negde omogućavalo i pravno dozvoljavalo razne oblike fizičkog i seksualnog nasilja. Mnogo je godina prošlo od vremena kada je nastala ova knjiga, a neke stvari još nisu razrešene. Još uvek postoji pravni vakum u kome žene koje trpe nasilje bivaju osuđene na velike kazne, marginalizovane su i ponovo postaju žrtve.“
 
„Zatvorenice – Album Ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda sa statistikom“ prva je publikacija takve vrste u srpskoj kulturi. Knjiga sadrži predgovor Milutina A. Popovića, trideset pet priča o zatvorenicama, ilustracije i fotografije.
 
Knjigu „Zatvorenice – Album Ženskog odeljenja Požarevačkog kaznenog zavoda“ možete pronaći u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs.

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.