Laguna - Bukmarker - Pisci vizionari - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Pisci vizionari

Hoće li to biti svrha pisanja? Pisali su ono što će se dogoditi u budućnosti, pa i u njihovom sopstvenom životu. Piščeva moć je beskrajna. Evo nekoliko primera.

Foto: Romeyn de Hooghe, Rijksmuseum / CC0 / Wikimedia Commons

Pitija, drhtite pred njenim proročanstvima!

Predstavljala se kao pokorna i smerna, a nosila je ime koje podseća na pitona, ova zmija je mogla da proguta čoveka i pohodila je pećinu Delfa. Mit o stvaranju je kao sa razglednice, ali stalak sa slikama bogat je prikazima ljudskog stanja. Za one koji žele da saznaju budućnost, sastanak je bio sedmog dana delfskog meseca, na dan Apolonovog rođenja.

Kasandra, budi lepa i obavezno ćuti

Ili ne prestaj da govoriš. Ona ništa nije zapisala. I bolje da je ćutala. Uvek je predviđala najgore! Pogubni trojanski konj koji su ponudili Grci bila je zamka kako bi ušli u grad. Njenog verenika će ubiti u borbi? Upozorila ga je! Vidite, ovo poslednje upozorenje je zapravo zdravorazumsko. Tu je postojanje ovog lika iz grčke mitologije opravdano: istina poremeti ljudsko biće. Mislite li da bi joj njeni srodnici verovali da nije odbila Apolona, koji ju je prokleo da se na njena proročanstva niko ne obazire? Nismo sigurni…

Džonatan Svift, dva meseca oko Marsa

„Guliverova putovanja“ iz 1727, neobično? Posle Liliputa, zemlje patuljaka, pa Brobdingnaga kod divova, evo ga na letećem ostrvu Laputa. Tamo su oni opsednuti astronomijom: 200 godina pre nego što je Asaf Hol otkrio dva meseca oko Marsa, Svift ih je opisao! I izmislio mašinu za generisanje nasumičnih zapisa. Mac ili PC?

Ruso, „Nova Eloiza“ postaje prizor iz života

Bilo je zapisano: zapravo je on zapisao! Inspirisan istinitom pričom o mladoj Eloizi i njenom kanoniku profesoru Abelaru, Ruso je opisao nemoguću ljubav između Žili i njenog učitelja Sen Prea: a onda je upoznao Sofiju Udeto. Ona je bila izrazito razroka. Ali pisac je na to zažmurio! Sudeći po njegovim „Ispovestima“, bila je „jedina ljubav njegovog života“. Ali ni njihova ljubav nije bila moguća.

Viktor Igo, Evropa, Evropa, Evropa!

Zaštitnik „jadnika“ bio je i prvi koji je govorio o Sjedinjenim Evropskim Državama: „Osvanuće dan kad će rat biti potpuno besmislen i nemoguć između Pariza i Londona, između Petersburga i Berlina, između Beča i Turena, kada će biti nemoguć i besmislen kao danas između Ruana i Amjena, između Bostona i Filadelfije. Osvanuće dan kada ćete se svi vi, Francuska, Rusija, Italija, Engleska, Nemačka, svi vi narodi ovog kontinenta, ne gubeći svoje osobenosti i svoj slavni identitet, stopiti u superiorno jedinstvo i stvoriti evropsko bratstvo (…).“ Govor na Mirovnom kongresu 1849. godine. I gromki aplauz.

Viktor Igo, evro!

Kad smo već kod toga, šest godina kasnije on predviđa upotrebu evra: „Zajednička valuta, u osnovi bazirana na poverenju, kojoj je uporište Evropa a pokretač slobodna aktivnost dvesta miliona ljudi, ta valuta, jedinstvena, zamenila bi i resorbovala sve besmislene raznolike današnje valute, koje predstavljaju prinčeve, likove koji su doneli jad, valute koje su podjednako i uzrok siromaštva“. (Govor povodom šeste godišnjice Francuske revolucije). Mogao je tako da predvidi i bankomate.

Žil Vern, sve do dronova i video-konferencija

Vila Struja još je mlada, a telefon Grejama Bela nije ni stigao u sve domove. Ali Žil Vern je sve predvideo: pod morem električnu podmornicu Nautilus, u vazduhu od helikoptera Albatrosa do svemirskog broda. Godine 1889. on predviđa „Dan američkog novinara 2889. godine“, koji sebe zove i gleda izdaleka. I izmišlja dronove: u Parizu u XX veku mladić od 16 godina, koji želi da se pridruži vojsci, prekasno shvata da su vojsku zamenili roboti.

Morgan Robertson, Titanik će potonuti

Dana 14. aprila 1912. više hiljada ljudi utopilo se u transatlantskom brodu White Star Line, koji je udario u ledeni breg na svom prvom isplovljavanju. Četrnaest godina ranije britanski pisac je objavio „Brodolom Titana“, koji je potonuo na dno nakon udara u ledeni breg. I osudio nedostatak čamaca za spasavanje!

Oskar Vajld, njegova karikatura

Slika Dorijana Greja“ je upotpunio njegovu slavu. Dve godine kasnije poraženo biće koje se nalazi pred sudom zbog „nepoštovanja morala“ jeste dvojnik tako dobro opisanog prokletstva. Dendi se zaljubio u Alfreda Daglasa, „Bozija“, zloglasnog lepotana koji ga uvlači u ponore Londona i svoj sopstveni. Oskar Vajld je uništen. To je „De profundis“.

Emil Verharen, fatalni voz

Uprkos svemu, želeo je da veruje u bolji svet: anarhista koji je bio na strani radnika, neumoljivi pacifista u haosu Prvog svetskog rata. „Gradovi“ će dobiti „pipke“? Brzi vozovi će njima prolaziti kroz neprijateljsku svetinu. Dana 27. novembra 1916, posle nove konferencije u Ruanu, rulja koja želi da ugrabi mesto za sedenje u vozu strmoglaviće se nepovratno na peronu.

Oldus Haksli, rešenje za nezaposlenost

Potrebno je praviti ljudska bića onoliko koliko to tržište zahteva. Ali ne razbijajte glavu upoređujući krivu nezaposlenosti sa gospođinom temperaturom, „Vrli novi svet“ je sve predvideo: embrione u bocama, mentalno formirane fetuse, i seksualnost kao „hobi“. Vi ste Ipsilon, potpuno nebitni u životu.

Džordž Orvel, Veliki Brat i novogovor

Vinston Smit živi u Okeaniji, u grupi zemalja kojima vlada jedna ideologija, ingsoc: „Ne samo da uništavamo neprijatelje, mi ih menjamo.“ Svevremena „1984“: „Zar ne vidite da je pravi cilj novogovora da ograniči slobodu mišljenja? Na kraju, bukvalno nećemo moći da zamislimo zločin jer neće biti reči kojima bismo ga opisali.“ Svakodnevno trovanje, oružje za samouništenje o našem trošku.

Artur Č. Klark izmišlja geostacionarni satelit

Autor knjige „2001: Odiseja u svemiru“, po kojoj je Stenli Kjubrik snimio film 1968, već je izmislio radare koji će služiti Kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu. Odiseja II? Evropa, Jupiterov satelit, ima podlednički okean koji vrvi od života: to su hladnjaci dubokog mora. Opis je veran slikama koje će poslati svemirska sonda Galileo petnaest godina kasnije. A naše televizijske serije i razgovori mobilnim telefonom? Već 1945. dizajnirao je geostacionarne satelite.

Frederik Dar, moja ćerka!

Jedne večeri 1983. godine Frederik Dar je bacio u fioku rukopis koji je upravo napisao. „Treba li ubiti dečake koji drže ruke na bokovima?“ postaće bestseler. Brzog tempa, ovo je priča o piscu čiji se život preokrenuo kad mu kidnapuju ćerku tokom televizijske reportaže. Nekoliko dana kasnije Žosefin, ćerka Frederika Dara, kidnapovana je tokom snimanja. Razlika je u tome što je Žozefinina priča imala srećan kraj.

Izvor: unmondelitteraire.com
Prevod: Maja Mihajlović


Podelite na društvenim mrežama:

ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
16.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
16.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
promocija knjige vir filipa čolovića 23 maja laguna knjige Promocija knjige „Vir“ Filipa Čolovića 23. maja
16.05.2024.
Promocija knjige „Vir“ Filipa Čolovića biće održana u četvrtak, 23. maja u knjižari Delfi SKC u 18 sati. O knjizi će, pored autora, govoriti glumac Tihomir Stanić i Dubravka Dragović Šehović, urednica...
više
dug prijateljstvu održana promocija knjige naše priče gorice nešović i jelice greganović laguna knjige Dug prijateljstvu – održana promocija knjige „Naše priče“ Gorice Nešović i Jelice Greganović
16.05.2024.
Nastavak bestselera „Priči nikad kraja“, knjiga „Naše priče“ Gorice Nešović i Jelice Greganović predstavljena je 15. maja u knjižari Delfi SKC. O ovoj knjizi, na dan kada bi Gorica Nešović proslavljal...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.