Laguna - Kolumna - Titanik, Britanik i Olimpik - Knjige o kojima se priča
Besplatna dostava za porudžbine iz Srbije
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Titanik, Britanik i Olimpik

22.12.2020.
Na Primorju se kaže da je pegula svak onaj ko ima zlu sreću. U legendarnoj seriji „Velo misto“, rađenoj po scenariju Miljenka Smoja, jedan se popularni lik zvao Pegula, ako ni zbog čeg drugog, a ono zato što bi uvijek slomio demižanu vina kad bi se vraćao iz konobe. Ima ljudi koji bi iz pune vreće dukata izvukli bakrenjak, bilo da se radi o vreći punoj zdravlja ili pak ljubavi, ne nužno samo para.

Spomenik poginulim Bokeljima u Prvom svjetskom ratu, porta manastira Savina

U storiji što slijedi imamo dva junaka, muškarca i ženu, ali se oni nikada neće sresti.

Postoji tako sujevjerje da je žena u barci ili na brodu zla sreća. U slučaju Vajolet Džesop vjerovanje nije bez osnove.

Pazimo...

Dana 21. novembra 2021. navršiće se 105 godina od potonuća „Britanika“, bolničkog broda kojega je godinu ranije, britansko Ministarstvo odbrane namijenilo za prevoz ranjenika sa bojišta. Ukupno dug 269 m, „Britanik“ je najveći brod koji je završio na dnu mora tokom Prvog svjetskog rata. Na njemu je bila 29-godišnja medicinska sestra britanskog Crvenog krsta.

No Vajolet Džesop je imala pegulu da bude i na „Titaniku“ one kobne aprilske noći, četiri godine ranije. Po tome je, dakle, jedina osoba koja je preživjela potonuće transatlantika „Titanik“ i „Britanik“, brodova blizanaca, od skoro 50 hiljada bruto-tona.

Strogo jezički gledano – dvojica od trojki ne mogu biti blizanci.

Jer: na Ostrvu su u periodu od 1911. do 1914. izgrađena upravo tri orijaška broda u istoj klasi: „Titanik“, „Britanik“ i – „Olimpik“.

Vajolet Džesop je po peguli bila jedina putnica koja je preživjela nesreću i na „Olimpiku“. Dogodilo se to septembra 1911. kod ostrva Vajt, kada se transatlantik „Olimpik“ sudario sa britanskom krstaricom „Howe“. Toga puta oba su broda bila teško oštećena, ali nisu potonula.

Zajedljivac bi među čitaocima upitao kakve veze ima Vajolet Džesop sa jedinom geografijom na svijetu na kojoj naš narod i dalje živi uz more – osim što nam iz Boke u srpski jezik dolazi i riječ za zlu sreću?

A ima veze – zato što je mina koja je 21. novembra 1916. potopila „Britanik“ u Egejskom moru, 3 milje od ostrva Kea, krenula iz podmorničke baze u Boki Kotorskoj. Bila je to jedna od 32 mine ukrcane na njemačku podmornicu U-73. Da naudi nekom od savezničkih brodova, precizno ju je postavio navigacioni oficir, poručnik fregate Martin Nimoler, kasnije nagrađen jednim od najvećih njemačkih odlikovanja – Željeznim krstom prvog reda. „Britanik“ je potonuo za svega 30-ak minuta, ali se 1.115 ljudi ukrcalo na 35 čamaca i spasilo.

Po završetku rata, obrtom sudbine, Nimoler je postao protestantski sveštenik. Protivi se Hitlerovoj arijevskoj ideologiji, jer drži da je rasizam nespojiv sa hrišćanstvom. Zbog svojih je stavova robijao od 1937. do 1945. u logorima Saksenhauzen i Dahau. Piše poemu čiji se stihovi citiraju u prozi do danas: „Prvo su došli po komuniste / ja sam ćutao jer nisam bio komunista / potom su došli po Jevreje... po vođe sindikata... po katolike... a onda su došli po mene / a tada više nije bilo nikog da me brani“. Jedan je od inicijatora čuvene Štutgartske deklaracije o krivici, kojom se zvanično izjavljuje da protestantska crkva nije učinila dovoljno da se odupre nacizmu. Nakon Drugog svjetskog rata Nimoler glasno poziva na mir, prekid Hladnog rata i obustavu nuklearnog naoružanja. Pogođen tragedijom žitelja Hirošime i Nagasakija izjavljuje da je Hari Truman, tadašnji američki predsjednik, „najveći ubica na svijetu poslije Hitlera“. Protivnik rata u Vijetnamu, i paktova kakav je NATO, Martin Nimoler postao je 1961. predsjednik Svjetskog savjeta crkava. Godine 1966. odlikovan je Lenjinovom medaljom za mir.

Šta je na kraju bilo sa Vajolet Džesop? Ona se nakon 42 godine provedene na moru vratila na selo, u pokrajini Safok, gdje je umrla 1971. u 84. godini.

Neka je slava svim junacima iz ove storije.

U životu se ponekad iz vreće pune dukata izvuče bakrenjak. I sa takvim se imanjem mora hrabro živjeti.

Druge nema.

Izvor: Pečat
Ostale kolumne autoraPogledajte sve
kako sam 2014 godine u romanu jedro nade predvidio koronu laguna knjige Kako sam 2014. godine u romanu „Jedro nade“ predvidio koronu
15.03.2021.
Pisac uvijek vidi iza okuke naših dana. Tako su Veliki rat već vidjeli da dolazi oni koji su znalački ukrštali riječi prije Prvog svjetskog rata, baš kao što su novi veliki rat vidjeli pjesnici...više
više
titanik, britanik i olimpik laguna knjige Titanik, Britanik i Olimpik
22.12.2020.
Na Primorju se kaže da je pegula svak onaj ko ima zlu sreću. U legendarnoj seriji „Velo misto“, rađenoj po scenariju Miljenka Smoja, jedan se popularni lik zvao Pegula, ako ni zbog čeg...više
više
tri stolice iz srpske književnosti laguna knjige Tri stolice iz srpske književnosti
02.11.2020.
Dugo nisam znao da je upravo stolica jedinica namještaja, a ne sto ili krevet. Jedan od najboljih savjeta dobio sam prije 20 godina kada sam kupio prvi kompjuter, ne računamo li igračke poput ZX Spectruma...više
više
životinjsko carstvo laguna knjige Životinjsko carstvo
05.10.2020.
Dugogodišnjim posmatranjem ustanovio sam da većina ljudi čašu sa vodom na pola – vidi kao polupraznu, a ne kao do pola punu. Šta više, ustanovio sam kako ljudi koji opažaju čašu...više
više
Knjige autora
Najnovije kolumnePogledajte sve
kompletiranje snova laguna knjige Kompletiranje snova
07.05.2021.
Pišem ovo na Đurđevdan, dan značajan i za „Bajku nad bajkama“, jer tada se dešava veliki okršaj čiji eho vidimo i danas, u slikama i freskama preživelim do današnjih dana, a na kojima...više
više
zovem se baba laguna knjige Zovem se baba
22.01.2021.
Unapred vam se izvinjavam, trebalo je danas da vam napišem drugi, korisni i odlični savet doktora Keniga, ali ne mogu. Probala sam, al mi ne ide, to će morati da čeka još nedelju dana, jer jedino...više
više
umetnici iz bajke laguna knjige Umetnici iz bajke
17.12.2020.
Želim da vam prikažem četvoro umetnika bez kojih  „Bajka nad bajkama“ ne bi bila to što jeste, jer oni su ti koji su svojim vizijama i virtuoznošću dali oblik mojim rečima. Tekst...više
više
slavska strategija laguna knjige Slavska strategija
14.12.2020.
Što se tiče slavske situacije, ona je trenutno takva da slavi može da prisustvuje najuža porodica, pod uslovom da nije široka, žito, kolač i dežurni svetac ako postigne. S obzirom da slava služi...više
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.