VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Svakog dana pričam sa strancima

07.05.2018.
U „Povareti“ – valjda najboljoj storiji Sima Matavulja – mladić stasao za ženidbu vraća se na rodno ostrvo nakon što je u austrijskoj mornarici odslužio višegodišnji vojni rok. I pita ga otac, kratkim rečenicama: Koliko si zaradio?, jesi li vidio dosta zemalja?, i možda ljude crne? A sin mu odgovara da jeste. Pa i ljude žute!

Iza ljudi žutih stavlja Matavulj znak uzvika!, jer se duž naše obale znalo za crnce prije negoli za žute – ljude iz Azije.

Danas pak i u predsezoni Azijati – koliko ih je samo – hoće da zaguše kotorska Vrata od grada iz 1555, ujedinjeni u turističkom porivu da fotografišu do u beskraj, ne zato što je glavni grad Boke čudo za oko, iako Kotor to jeste, vengo zato što su svi došavši, bez obzira odakle – po dijagnozi furešti.



Po definiciji je turist onaj ko misli da će sutra kroz objektiv bolje da vidi vlastito danas, iako ima i onih koji su rad da nešto o geografiji u kojoj su – vide i uvom. Mene samo takvi zanimaju. Prosječno svakog dana u godini pričam sa strancima.

Istina, u butigi sa zelenim škurima na hercegnovskom glavnom trgu sastavim ponekad i 15 zimskih dana bez žive inostrane duše, ali zato ljeti operišem i sa 15 stranaca unutar kvarta od ure.

U posljednjih 15 godina koliko u Knjižari So držim gvardiju, razgovarao sam sa svim rasama, oba dominantna pola, svim uzrastima, mnogim psihološkim profilima, s pripadnicima niže, srednje i visoke srednje klase, s ljudima koji vjeruju da je nemoguće nekome zabraniti da sakuplja kišnicu – do onih koji ne vjeruju da se svake godine u Jerusalimu na Veliku subotu ni iz čega pojavljuje Sveti oganj.

Kako ste znali da sam strankinja? – pitala me jednom Evropljanka koju sam, kao kameleon, osmotrio samo lijevim okom, dok mi je desno bilo na liniji sa Lagunom. A pitala me to jer sam je u sekundi pozdravio na engleskom.

Kako objasniti rečenu vrstu primorske specijalizacije?, da zarad što bolje komunikacije razvrstava ljude na grupe i specije, u gostoljubivoj težnji da im se svima, u granicama morala i etike, nađe na strani.

Da bih objasnio ovu vještinu vratiću se u studentske dane, kada mi je u Beogradu crnkinja Džejni, prijateljica iz Tanzanije, pričala kako se na nju ljutila rodbina svakiput kad su je po Dar es Salamu, tadašnjem, glavnom gradu – vidjeli kako hoda „po evropski“. Neudate Afrikanke, naime, zavode dok hodaju, a Džejni to činila nije, nego je samo hodala, bez imalo gracioznosti. Kao Evropljanka kakva!

Petnaest godina pitam ljude isto što je Matavuljevog junaka pitao otac, s tim što sam znak pitanja prilagodio vremenu. Koliko duguješ banci? Ako si došao do Boke Kotorske, koliko si još vidio zemalja? A šta ako ti zet bude crnac i sin kaže sudbonosno da Azijatu? Da li pratiš partiju šaha na globalnoj tabli? Koje su zemlje tvojoj prijateljice? Vjeruješ li u Boga? Što misliš o 11. septembru? Kakvo je tvoje mišljenje o globalnom zagrijevanju? Imaš li djecu? Vjeruješ li u zdravstvo? Školstvo? Sudstvo? Misliš li da koliko sutra mogu da ti zabrane upotrebu kišnice? Srećan li si?

I jesu srećni, ti stranci s kojima svaki dan razgovaram, jer su doputovali, pa su otud i puni adrenalina. Uvijek oni otkriju o sebi manje negoli što čuju od domorodaca. Otkako je Montenegro posadio sa Natoom prvu tikvu – u pravu je Slobodan Antonić, svejedno što promišlja o Srbiji – mi i stranci više nismo u tržišnom odnosu gosta i domaćina, investitora i investiranog. Ne. Otkako su naši potomci odletjeli s pravim diplomama a ostali oni s plaćenim, stranci su postali klasni nam neprijatelji. Jer smo kolonija. A u koloniji je naivno ponašati se gostoljubivo. Svaki kolonijalni stranac – podvlači Antonić – koji je iz nacije kolonizatora, tlačitelj je. Kolonizovani ne vide da visoku zaradu kolonizatora plaćaju proizvodnjom vlastite bijede – pričam ljubazno strancima svakog dana.

Izvor: Nedeljnik
 
Ostale kolumne autoraPogledajte sve
ja, dondo laguna knjige Ja, dondo
18.11.2019.
U najpoznatijem djelu dubrovačkog pisca Marina Držića glavni je junak dundo Maroje. Komedija „Dundo Maroje“ prvi put je izvedena polovinom 16. vijeka u Sali Velikog vijeća Dubrovačke...više
više
knjižara so  laguna knjige Knjižara „So“
16.07.2019.
Imam dovoljno godina da vjerujem kako mnogi ljudi ne lažu kada ponekad uz uzdah Ah! kažu da su odivijek maštali o tome da otvore klasičnu knjižaru i tu nađu idealan odnos izmeđ hleba koji se uvijek...više
više
dnevnik brade laguna knjige Dnevnik brade
11.01.2019.
Krajem ljeta 2018. počeo sam da puštam bradu da bih se kao pisac uživio u lik Bokelja koji je od peruanske luke Kaljao do prvog ostrva u Tuamotu arhipelagu na splavu od balze tokom 14 sedmica preplovio...više
više
velibor laguna knjige Velibor
17.12.2018.
Da Velibor nije ljubitelj knjiga, da ne zna da ih proda i da pritom ne govori engleski jezik, ne bi ni mogao da radi u jedinoj preostaloj klasičnoj zalivskoj knjižari. Knjižara je, istina, formatirana,...više
više
Knjige autora
Najnovije kolumnePogledajte sve
igor marojević roman o pijanstvima  laguna knjige Igor Marojević – „Roman o pijanstvima“
19.08.2019.
Uvodno poglavlje romana koji će izaći u Laguni pre ovogodišnjeg Sajma knjiga. Dok sam posle povratka u Beograd u maju 2009. razgovarao s poznanicima, bivšim prijateljima i majkom, slušali...više
više
spomenici laguna knjige Spomenici
25.07.2019.
KARAĐORĐU Prvi spomenik voždu Karađorđu u Beogradu podignut je pre više od jednog veka na Kalemegdanu, na mestu današnje Meštrovićeve „ode zahvalnosti“ Francuskoj. Na konkursu...više
više
šumski most laguna knjige Šumski most
31.05.2019.
Odlomak iz knjige „Bajka nad bajkama: Treća noć“ (roman u nastajanju) Kada se Žarko razbudio, prosto mu se nije polazilo dalje. Proteže se lenjo u mrklom mraku i priseti bogate gozbe...više
više
asanž kako se oseća pisac kada mu uhapse literarnog junaka iz romana  laguna knjige Asanž: Kako se oseća pisac kada mu uhapse literarnog junaka iz romana?
12.04.2019.
Ne događa se tako često da ličnost iz stvarnog života uskoči u roman da bi iz njega ponovo iskočio – i to pravo u zatvor . To se, na žalost, upravo dogodilo Džulijanu Asanžu , koga sam...više
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.