Laguna - Kolumna - Svakog dana pričam sa strancima - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Svakog dana pričam sa strancima

07.05.2018.
U „Povareti“ – valjda najboljoj storiji Sima Matavulja – mladić stasao za ženidbu vraća se na rodno ostrvo nakon što je u austrijskoj mornarici odslužio višegodišnji vojni rok. I pita ga otac, kratkim rečenicama: Koliko si zaradio?, jesi li vidio dosta zemalja?, i možda ljude crne? A sin mu odgovara da jeste. Pa i ljude žute!

Iza ljudi žutih stavlja Matavulj znak uzvika!, jer se duž naše obale znalo za crnce prije negoli za žute – ljude iz Azije.

Danas pak i u predsezoni Azijati – koliko ih je samo – hoće da zaguše kotorska Vrata od grada iz 1555, ujedinjeni u turističkom porivu da fotografišu do u beskraj, ne zato što je glavni grad Boke čudo za oko, iako Kotor to jeste, vengo zato što su svi došavši, bez obzira odakle – po dijagnozi furešti.



Po definiciji je turist onaj ko misli da će sutra kroz objektiv bolje da vidi vlastito danas, iako ima i onih koji su rad da nešto o geografiji u kojoj su – vide i uvom. Mene samo takvi zanimaju. Prosječno svakog dana u godini pričam sa strancima.

Istina, u butigi sa zelenim škurima na hercegnovskom glavnom trgu sastavim ponekad i 15 zimskih dana bez žive inostrane duše, ali zato ljeti operišem i sa 15 stranaca unutar kvarta od ure.

U posljednjih 15 godina koliko u Knjižari So držim gvardiju, razgovarao sam sa svim rasama, oba dominantna pola, svim uzrastima, mnogim psihološkim profilima, s pripadnicima niže, srednje i visoke srednje klase, s ljudima koji vjeruju da je nemoguće nekome zabraniti da sakuplja kišnicu – do onih koji ne vjeruju da se svake godine u Jerusalimu na Veliku subotu ni iz čega pojavljuje Sveti oganj.

Kako ste znali da sam strankinja? – pitala me jednom Evropljanka koju sam, kao kameleon, osmotrio samo lijevim okom, dok mi je desno bilo na liniji sa Lagunom. A pitala me to jer sam je u sekundi pozdravio na engleskom.

Kako objasniti rečenu vrstu primorske specijalizacije?, da zarad što bolje komunikacije razvrstava ljude na grupe i specije, u gostoljubivoj težnji da im se svima, u granicama morala i etike, nađe na strani.

Da bih objasnio ovu vještinu vratiću se u studentske dane, kada mi je u Beogradu crnkinja Džejni, prijateljica iz Tanzanije, pričala kako se na nju ljutila rodbina svakiput kad su je po Dar es Salamu, tadašnjem, glavnom gradu – vidjeli kako hoda „po evropski“. Neudate Afrikanke, naime, zavode dok hodaju, a Džejni to činila nije, nego je samo hodala, bez imalo gracioznosti. Kao Evropljanka kakva!

Petnaest godina pitam ljude isto što je Matavuljevog junaka pitao otac, s tim što sam znak pitanja prilagodio vremenu. Koliko duguješ banci? Ako si došao do Boke Kotorske, koliko si još vidio zemalja? A šta ako ti zet bude crnac i sin kaže sudbonosno da Azijatu? Da li pratiš partiju šaha na globalnoj tabli? Koje su zemlje tvojoj prijateljice? Vjeruješ li u Boga? Što misliš o 11. septembru? Kakvo je tvoje mišljenje o globalnom zagrijevanju? Imaš li djecu? Vjeruješ li u zdravstvo? Školstvo? Sudstvo? Misliš li da koliko sutra mogu da ti zabrane upotrebu kišnice? Srećan li si?

I jesu srećni, ti stranci s kojima svaki dan razgovaram, jer su doputovali, pa su otud i puni adrenalina. Uvijek oni otkriju o sebi manje negoli što čuju od domorodaca. Otkako je Montenegro posadio sa Natoom prvu tikvu – u pravu je Slobodan Antonić, svejedno što promišlja o Srbiji – mi i stranci više nismo u tržišnom odnosu gosta i domaćina, investitora i investiranog. Ne. Otkako su naši potomci odletjeli s pravim diplomama a ostali oni s plaćenim, stranci su postali klasni nam neprijatelji. Jer smo kolonija. A u koloniji je naivno ponašati se gostoljubivo. Svaki kolonijalni stranac – podvlači Antonić – koji je iz nacije kolonizatora, tlačitelj je. Kolonizovani ne vide da visoku zaradu kolonizatora plaćaju proizvodnjom vlastite bijede – pričam ljubazno strancima svakog dana.

Izvor: Nedeljnik
 
Ostale kolumne autoraPogledajte sve
kako sam 2014 godine u romanu jedro nade predvidio koronu laguna knjige Kako sam 2014. godine u romanu „Jedro nade“ predvidio koronu
15.03.2021.
Pisac uvijek vidi iza okuke naših dana. Tako su Veliki rat već vidjeli da dolazi oni koji su znalački ukrštali riječi prije Prvog svjetskog rata, baš kao što su novi veliki rat vidjeli pjesnici...više
više
titanik, britanik i olimpik laguna knjige Titanik, Britanik i Olimpik
22.12.2020.
Na Primorju se kaže da je pegula svak onaj ko ima zlu sreću. U legendarnoj seriji „Velo misto“, rađenoj po scenariju Miljenka Smoja, jedan se popularni lik zvao Pegula, ako ni zbog čeg...više
više
tri stolice iz srpske književnosti laguna knjige Tri stolice iz srpske književnosti
02.11.2020.
Dugo nisam znao da je upravo stolica jedinica namještaja, a ne sto ili krevet. Jedan od najboljih savjeta dobio sam prije 20 godina kada sam kupio prvi kompjuter, ne računamo li igračke poput ZX Spectruma...više
više
životinjsko carstvo laguna knjige Životinjsko carstvo
05.10.2020.
Dugogodišnjim posmatranjem ustanovio sam da većina ljudi čašu sa vodom na pola – vidi kao polupraznu, a ne kao do pola punu. Šta više, ustanovio sam kako ljudi koji opažaju čašu...više
više
Knjige autora
Najnovije kolumnePogledajte sve
knjige koje postaju filmovi laguna knjige Knjige koje postaju filmovi
22.08.2023.
Biti pisac iziskuje obilnu i neograničenu maštu. Svet koji pisac stvara je slobodan, pun imaginacije i često se graniči sa ludilom. Protagonistkinja romana „Buka“ stvara upravo jedan ovakav...više
više
tuga veća od sveta i svemira laguna knjige Tuga veća od sveta i svemira
09.05.2023.
Prvo bude ona plava crta, plava kao duboko more, crta u ekrančiću i pasulj u stomaku. Taj pasulj prikačen za tebe i još uvek ravan stomak, i neverovanje da je stanje drugo, sasvim drugo. Onda rastu...više
više
kraj zmajeva neispričani prolog bajke nad bajkama  laguna knjige Kraj zmajeva: Neispričani prolog „Bajke nad bajkama“
27.12.2022.
Kao praznični dar čitaocima, poželeo sam da konačno objavim i ovaj neispričani prolog trilogije Bajka nad bajkama. Sve se dešava dugo pre događaja opisanih u pripovesti koju ste čitali ili ćete...više
više
u vrhovima top lista laguna knjige U vrhovima top-lista
19.08.2022.
U subotu se navršava godinu dana od izlaska objedinjenog izdanja „Bajke nad bajkama“, štampanog ćirilicom, sa tvrdim koricama i mapom u boji. Veći deo tog vremena knjiga je provela na...više
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.