Sajam 2019.VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupciVideoNagradeKalendar

Morska krava

21.11.2017.
Uvijek je prijatno slušati cilik djece kad nauče da po moru pljosnatim kamičcima prave „žabice“. No ko bi pomislio da se zbog kamena bačenog u more može dobiti ozbiljan prekor!?

A bilo je toga u prošlosti, do prije pola vijeka, kada su kotorska djeca reskirala da dobiju batine zbog kamena bačenog u more. Zašto to i kako, sigurno se pita 99 od 100 čitalaca? Gdje se krije grijeh u opisanoj bezazlenosti?

Kamen nasut u faraonskim količinama podavio je sav život u litorarnoj zoni (Foto: N. M.)

Stari su Primorci znali, posebno oni iz unutrašnjeg dijela Zaliva (koji je danas pod zaštitom Uneska) da kamen po kamen gradi palatu, ali i da zatrpava more ako ga generacije bacaju u plićak, što je zarad vitalnog saobraćaja barkama deboto trebalo suzbiti.

Sad, valja zamisliti megatone grijeha koje pred očima starosjedilaca izvode investitori s brdah, time što pred novoizgrađenim hotelima nasipaju obalu supstratom neadekvatnog hemijskog sastava – u upravo faraonskim količinama, eda bi stalo više naplativih ležaljki i suncobrana...

Imaće tome 40 godina kako sam na plaži pred bivšom Fabrikom za preradu ribe u Bijeloj naučio da plivam. Ta je plaža s lijeve strane omeđena mandraćem, odmorištem za barke, a sa desne strane isturenom pontom. S maskom na licu, počeo sam, i do danas nastavio da se divim podvodnom svijetu...

Sjećam se da je u plićaku sve vrvjelo od života. Crne školjke mušlje rasle su u grozdovima po kamenim blokovima mandraća i one ponte. Na centimetar-dva ukopane u pijesak živjele su školjke vongole i vagani; bilo je velikih palastura, malih latica, potom kamenica, srčanki, kućica, strigilatusa, puževa mariklji, vretena, petrovih uva, priljepaka, vrtuljaka, kvrgavih i bodljikavih volaka, golubica, mrežastih vrša, te sirakuških vretena. Bilo je morskih zvijezda i krastavaca i ježeva. U morskoj travi muravi krili su se rakovi grancigule, krabe, i useljeni u napuštene puževe ljušture – rakovi-samci. Bilo je algi i morske salate. Plićakom su provijavale šarene labre, obalni barbunčići, mala jata cipola, jata sićušnih preukusnih sarduna, te tu i tamo neka veća riba, zalutala orada, brancin ili fratar... I to sam sve bogatstvo, do 3 metra dubine, bez ikakvog pretjerivanja, vidio s maskom, roneći od mandraća do 100 metara (!) udaljene ponte...

Rečeni je prostor danas ekonomsko dobro hotela koji se nalazi na mjestu nekadašnje Fabrike za preradu ribe. Prvobitna prirodna plaža postala je umalo šira negoli duža. Sličnih je nasutih „plaža“ podosta duž Primorja, i one su, što vrijeme prolazi, sve otuđenije od starosjedilaca. Ko ih pamti vitke i nesavršene, danas ustukne, manje zbog plastične ispeglanosti njihovih gabaritnih dimenzija, već zbog sile koja kazuje da se na ekocidni plac više ne može ući besplatno.

Niti jedan vlasnik hotela nije položio račun zbog podavljenog biljnog i životinjskog svijeta, rukovođen gramzivom logikom liberalnog kapitalizma, blagosloven političkim vezama koliko i migom lokalnih vlasti.

Oko rta Sv. Nedelje, u jednom od najužih tjesnaca, raste kolonija palastura (Pinna nobilis). Pa, iako je vrsta zaštićena, oficijelna eko-Podgorica kaže da se samonikli park u kome živi preko 100 do skoro izumrlih školjki koje mogu narasti do metar (!), ne može i stvarno zaštititi od lovaca na suvenire – pod obrazloženjem da najveće mediteranske školjke nemaju privredni značaj?!

Opet i opet valja kazati kako Montenegro ne zna da ima more od novembra do maja. Ništa se tokom istorije, od vremena kada su Crnogorci silazeći u Boku kazivali da idu u Svijet – nije promijenilo. Katalog okupacionih vlasti tokom istorije, dopunila je od 2006. godine kita potkupivih politikuna kojima do države nije ič, koliko im je do para za u vlastiti džep, po svaku cijenu. Do mjere da geografskom komšiji Primorcu – crkne taman morska krava.
 
Izvor: Nedeljnik
Autor: Nikola Malović
Ostale kolumne autoraPogledajte sve
knjižara so  laguna knjige Knjižara „So“
16.07.2019.
Imam dovoljno godina da vjerujem kako mnogi ljudi ne lažu kada ponekad uz uzdah Ah! kažu da su odivijek maštali o tome da otvore klasičnu knjižaru i tu nađu idealan odnos izmeđ hleba koji se uvijek...više
više
dnevnik brade laguna knjige Dnevnik brade
11.01.2019.
Krajem ljeta 2018. počeo sam da puštam bradu da bih se kao pisac uživio u lik Bokelja koji je od peruanske luke Kaljao do prvog ostrva u Tuamotu arhipelagu na splavu od balze tokom 14 sedmica preplovio...više
više
velibor laguna knjige Velibor
17.12.2018.
Da Velibor nije ljubitelj knjiga, da ne zna da ih proda i da pritom ne govori engleski jezik, ne bi ni mogao da radi u jedinoj preostaloj klasičnoj zalivskoj knjižari. Knjižara je, istina, formatirana,...više
više
živinarski pakao laguna knjige Živinarski pakao
21.10.2018.
Osjećajan će Primorac kazati za životinju koja pati da je jadna beštija. Većina ljudi nije sklona, rekao bih, da se zapita kako je – dovraga! – moguće da kilo očišćene piletine...više
više
Knjige autora
Najnovije kolumnePogledajte sve
igor marojević roman o pijanstvima  laguna knjige Igor Marojević – „Roman o pijanstvima“
19.08.2019.
Uvodno poglavlje romana koji će izaći u Laguni pre ovogodišnjeg Sajma knjiga. Dok sam posle povratka u Beograd u maju 2009. razgovarao s poznanicima, bivšim prijateljima i majkom, slušali...više
više
spomenici laguna knjige Spomenici
25.07.2019.
KARAĐORĐU Prvi spomenik voždu Karađorđu u Beogradu podignut je pre više od jednog veka na Kalemegdanu, na mestu današnje Meštrovićeve „ode zahvalnosti“ Francuskoj. Na konkursu...više
više
šumski most laguna knjige Šumski most
31.05.2019.
Odlomak iz knjige „Bajka nad bajkama: Treća noć“ (roman u nastajanju) Kada se Žarko razbudio, prosto mu se nije polazilo dalje. Proteže se lenjo u mrklom mraku i priseti bogate gozbe...više
više
asanž kako se oseća pisac kada mu uhapse literarnog junaka iz romana  laguna knjige Asanž: Kako se oseća pisac kada mu uhapse literarnog junaka iz romana?
12.04.2019.
Ne događa se tako često da ličnost iz stvarnog života uskoči u roman da bi iz njega ponovo iskočio – i to pravo u zatvor . To se, na žalost, upravo dogodilo Džulijanu Asanžu , koga sam...više
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.