VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Malteški vitez

13.10.2017.
Uz dozvolu kotorskog Pomorskog muzeja, štampao sam početkom ljeta razglednicu sa motivom jednog od naših najpoznatijih kapetana.

Zamislimo da neko danas otme američki nosač aviona.

To je na simboličkoj ravni učinio Bokelj iz malene Bijele, kapetan Petar Želalić, kada je 1760. g. organizovao pobunu među sužnjima, sa grupom zavjerenika oteo najveći turski ratni brod tih vremena, „Krunu otomansku“, i njome odjedrio za Maltu. Za taj podvig nagrađen je novcem, i titulom, te je postao prvi u istoriji pravoslavac vitez Malteškog reda.

Ovako ukratko glasi priča o čovjeku koji se rodio prije 290 godina, odrastao u Zalivu, prošao sva pomorska zvanja, bio zarobljen južno od Peloponeza, robovao sedam godina, stavio život na kocku jednog petka kada je većina Turaka bila na kopnu zarad praznika – i proslavio se mimo ostalih bokeljskih kapetana.

Da li se može reći da je Srbin iz Boke zadivio tadašnju Evropu?

Naravno: oteo je ponos turske ratne flote. O veličini i značaju „Krune otomanske“ svjedoči podatak da je imala 68 samo montiranih topova, 750 mornara, 60 oficira, dva kapetana, i admirala – kapudan-pašu lično.

Providenca je najbolja riječ koja objašnjava kako je upravo proviđenje pomoglo pobunjenim hrišćanima da savladaju Turke preostale na brodu, pokidaju barbete, razviju jedra, obdrže kurs, pucaju na osinjak pobješnjele potjere iz luke ostrva Kos... da bi nakon 17 dana brod kojim je komandovao kap. Želalić, utekavši goniocima zbog tehničkih prednosti, dobrodio finalmente do Malte, gdje ne prestaje filmičnost svih nevolja.

Tog 6. oktobra 1760. g. La Valeta je na nogama: pod zidinama joj je opasna „Kruna otomanska“. Maltežani su gotovi da raspale iz svih topova. Kap. Želalić naređuje da se savataju neki ribarski brodići, ne bi li prenijeli poruku o podvigu. Ostalo je istorija...

Kap. Želalić predaje „Krunu otomansku“ Velikom majstoru Malteškog reda, koji oduševljen trofejom, gle, sav novac ostavlja kap. Želaliću i vođama pobune (84.000 zlatnih cekina), dočim zadržava naoružanje koje odsad pripada Malti, tj. Viteškom redu Sv. Jovana.
Emanuele Pinto, Veliki majstor Viteškog reda Sv. Jovana, proizvodi kap. Želalića u Malteškog viteza.

Kao i svaka istorijska priča i ova ima nastavak.

Nekadašnji ponos osmanske flote biva preimenovan u „Santissimo Salvatore“ (Presveti Spasitelj), ali ga Maltežani gube za zelenim stolom: francuski dvor da bi spriječio tenzije na Mediteranu otkupljuje od Maltežana nekadašnju „Krunu otomansku“ i vraća je sultanu.

Po odobrenju malteških vlasti, kap. Želalić gradi dvije palate i pravoslavnu crkvu posvećenu krsnoj slavi Sv. Nikoli, zaštitniku pomoraca. Meštar Pinto napravio je izuzetak dozvolivši gradnju pravoslavne crkve. Zgrade koje je kap. Želalić podigao u La Valeti sačuvane su do danas, no ne i pravoslavna crkva Sv. Nikole jer je, fama volat, stradala tokom intenzivnog njemačkog bombardovanja u Drugom svjetskom ratu.

Podvig kap. Želalića ušao je u književnost za djecu, perom Anta Staničića, čiji je „Mali pirat“ postao lektira.

Uz dozvolu kotorskog Pomorskog muzeja, štampao sam početkom ljeta razglednicu sa motivom jednog od naših najpoznatijih kapetana. To je jedina razglednica u javnoj prodaji na kojoj je slavodobitno portretisan junak iz doba baroka.


Foto: Kap. Petar Želalić, (1727-1811), prvi pravoslavac Vitez Malteškog reda, nepoznati autor, Pomorski muzej – Kotor & razglednica u javnoj prodaji (Knjižara So, Herceg Novi, 2017).
 
Ostale kolumne autoraPogledajte sve
ja, dondo laguna knjige Ja, dondo
18.11.2019.
U najpoznatijem djelu dubrovačkog pisca Marina Držića glavni je junak dundo Maroje. Komedija „Dundo Maroje“ prvi put je izvedena polovinom 16. vijeka u Sali Velikog vijeća Dubrovačke...više
više
knjižara so  laguna knjige Knjižara „So“
16.07.2019.
Imam dovoljno godina da vjerujem kako mnogi ljudi ne lažu kada ponekad uz uzdah Ah! kažu da su odivijek maštali o tome da otvore klasičnu knjižaru i tu nađu idealan odnos izmeđ hleba koji se uvijek...više
više
dnevnik brade laguna knjige Dnevnik brade
11.01.2019.
Krajem ljeta 2018. počeo sam da puštam bradu da bih se kao pisac uživio u lik Bokelja koji je od peruanske luke Kaljao do prvog ostrva u Tuamotu arhipelagu na splavu od balze tokom 14 sedmica preplovio...više
više
velibor laguna knjige Velibor
17.12.2018.
Da Velibor nije ljubitelj knjiga, da ne zna da ih proda i da pritom ne govori engleski jezik, ne bi ni mogao da radi u jedinoj preostaloj klasičnoj zalivskoj knjižari. Knjižara je, istina, formatirana,...više
više
Knjige autora
Najnovije kolumnePogledajte sve
igor marojević roman o pijanstvima  laguna knjige Igor Marojević – „Roman o pijanstvima“
19.08.2019.
Uvodno poglavlje romana koji će izaći u Laguni pre ovogodišnjeg Sajma knjiga. Dok sam posle povratka u Beograd u maju 2009. razgovarao s poznanicima, bivšim prijateljima i majkom, slušali...više
više
spomenici laguna knjige Spomenici
25.07.2019.
KARAĐORĐU Prvi spomenik voždu Karađorđu u Beogradu podignut je pre više od jednog veka na Kalemegdanu, na mestu današnje Meštrovićeve „ode zahvalnosti“ Francuskoj. Na konkursu...više
više
šumski most laguna knjige Šumski most
31.05.2019.
Odlomak iz knjige „Bajka nad bajkama: Treća noć“ (roman u nastajanju) Kada se Žarko razbudio, prosto mu se nije polazilo dalje. Proteže se lenjo u mrklom mraku i priseti bogate gozbe...više
više
asanž kako se oseća pisac kada mu uhapse literarnog junaka iz romana  laguna knjige Asanž: Kako se oseća pisac kada mu uhapse literarnog junaka iz romana?
12.04.2019.
Ne događa se tako često da ličnost iz stvarnog života uskoči u roman da bi iz njega ponovo iskočio – i to pravo u zatvor . To se, na žalost, upravo dogodilo Džulijanu Asanžu , koga sam...više
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.