Laguna - Bukmarker - „Blagodatna“ – Bogorodičin kult na freskama srednjovekovne Srbije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Blagodatna“ – Bogorodičin kult na freskama srednjovekovne Srbije

Dvojezična srpsko-engleska monografija „Blagodatna“, koju su krajem 2022. zajedničkim snagama objavili Fond Blago i izdavačka kuća Laguna, objedinjuje u jednoj knjizi najvažnjе i najuspelije predstave Bogorodice u srpskom srednjovekovnom slikarstvu. Ovaj bogati izbor prikaza najvažnjih događaja iz Bogorodičnog života, koji se slave u Crkvi kao Bogorodičini praznici, kao i iz Hristovog života u kojima је učesnik bila, uz druge teme freskopisa srednjovekovnih bogomolja u kojima se pojavlje Majka Božija, zaokružuje srpski duhovni, kulturni i državni prostor tog doba.

Monografija je ne samo prvo Lagunino izdanje sa blagoslovom jednog poglavara SPC – aktuelnog patrijarha srpskog Porfirija (Perića) – već i prva knjiga Fonda Blago koji tri decenije radi na očuvanju srpske srednjovekovne baštine i digitalnom dokumentovanju srpskih srednjovekovnih spomenika. „Sve slike i snimci Fonda Blago slobodno su dostupni na sajtu ove neprofitne nevladine organizacije“, kako bi se „publici širom sveta omogućilo da sazna više o najpoznatijim crkvama i manastirima podignutim na srpskim zemljama tokom srednjeg veka i da se upozna sa u njima sačuvanim umetničkim delima“.

U monografiji „Blagodatna“ o životu Bogorodice i njenom kultu svedoče freske manastira: Visoki Dečani, Gračanice, Gradca, Kalenića, Kučevišta, Mileševe, Nove Pavlice, Pećke patrijaršije, Sopoćana, Starog Nagoričana, Studenice, Markovog manastira, Crkve Bogorodice Ljeviške u Prizrenu, Bele crkve karanske… Povezuju ih tekstovi – studije episkopa zapadnoameričkog Maksima (Vasiljevića) i istoričara umetnosti Ivane Lemkul, uz predgovor episkopa disedorfskog i nemačkog Grigorija (Durića).

Vladika Maksim piše o „Majci Božijoj u pravoslavnoj teologiji i pobožnosti“ napominjući da „ličnost Bogorodice ima ne samo istorijski već i eshatološki značaj“. On citira svetog Grigorija Palamu, arhiepiskopa solunskog i jednog od najznačajnjih bogoslova 14. veka, koji u „Homiliji o Uspenju“ ističe da je „sabravši sve načine na koje je ulepšao tvorevinu, Bog od Marije stvorio mirisni buket svega, i vidljvog i nevidljivog… ujedinjujući ono što je dole sa onim što je gore, zagrlivši celu tvorevinu čudesima koja nju okružuju“.

Sva ta čudesa i lepota izvan vremena i prostora sjedinili su se u kultu Presvete Bogodice o čemu na prostoru srednjovekovne Srbije svedoče monumentalni spomenici i njihovo slikarstvo, ali i bogoslužbena književnost i himnografija, čiji se odraz sjedinio sa ikonografskim programima srpskih svetinja o čemu piše Ivana Lemkul, istoričar umetnosti srednjeg veka.

Ona je zajedno sa Nenadom Vukićevićem, Zoranom Jovanovićem i Vladimirom Aćimovićem priređivač ove monografije. Autori vrhunskih fotografija su: Nenad Vukićević, Zoran Jovanović, Branko Jovanović i Vladimir Perić, a dizajn knjige uradio je Denis Vikić. Monografija u Laguni ima status knjige „za poklon“.

Trud svih koji su ostavili svoj autorski trag na ovoj monogafiji o srpskom srednjovekovnom kulturnom i umetničkom nasleđu nije ni bez poruke za savremenog čoveka i čitaoca.

„Život Bogorodice i njena vernost Bogu svojih otaca pokazuje kako se moramo oslanjati na veru, što će nas dovesti do toga da kažemo da je uprkos našoj logici, Bog zaista u stanju da preobrazi sve stvari. Ovo je suštinska poruka u visoko racionazovanom vremenu u kojem živimo, gde čovek prohodi u potpunom samopouzdanju i ljudskoj sigurnosti. Istina Bogorodice je protivotrov preovlađujućem indvidualizmu u društvu. Kada ukazujemo počast ikoni Hrista ili Bogorodice, mi manifestujemo pobedu nad svojim individualizmom i pokazujemo da nismo samodovoljni. Umesto da uzmu istoriju u svoje ruke, ljudi bi trebalo da slede primer Bogorodice. Živeti poput nje znači dopustiti Bogu da uđe u istoriju“, zaključuje vladika Maksim u svom tekstu „Bogorodica – ikona vrhunske slobode“, kao bogoslovskom okviru monografije „Blagodatna“.

Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.