Laguna - Bukmarker - „Blagodatna“ – Bogorodičin kult na freskama srednjovekovne Srbije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Blagodatna“ – Bogorodičin kult na freskama srednjovekovne Srbije

Dvojezična srpsko-engleska monografija „Blagodatna“, koju su krajem 2022. zajedničkim snagama objavili Fond Blago i izdavačka kuća Laguna, objedinjuje u jednoj knjizi najvažnjе i najuspelije predstave Bogorodice u srpskom srednjovekovnom slikarstvu. Ovaj bogati izbor prikaza najvažnjih događaja iz Bogorodičnog života, koji se slave u Crkvi kao Bogorodičini praznici, kao i iz Hristovog života u kojima је učesnik bila, uz druge teme freskopisa srednjovekovnih bogomolja u kojima se pojavlje Majka Božija, zaokružuje srpski duhovni, kulturni i državni prostor tog doba.

Monografija je ne samo prvo Lagunino izdanje sa blagoslovom jednog poglavara SPC – aktuelnog patrijarha srpskog Porfirija (Perića) – već i prva knjiga Fonda Blago koji tri decenije radi na očuvanju srpske srednjovekovne baštine i digitalnom dokumentovanju srpskih srednjovekovnih spomenika. „Sve slike i snimci Fonda Blago slobodno su dostupni na sajtu ove neprofitne nevladine organizacije“, kako bi se „publici širom sveta omogućilo da sazna više o najpoznatijim crkvama i manastirima podignutim na srpskim zemljama tokom srednjeg veka i da se upozna sa u njima sačuvanim umetničkim delima“.

U monografiji „Blagodatna“ o životu Bogorodice i njenom kultu svedoče freske manastira: Visoki Dečani, Gračanice, Gradca, Kalenića, Kučevišta, Mileševe, Nove Pavlice, Pećke patrijaršije, Sopoćana, Starog Nagoričana, Studenice, Markovog manastira, Crkve Bogorodice Ljeviške u Prizrenu, Bele crkve karanske… Povezuju ih tekstovi – studije episkopa zapadnoameričkog Maksima (Vasiljevića) i istoričara umetnosti Ivane Lemkul, uz predgovor episkopa disedorfskog i nemačkog Grigorija (Durića).

Vladika Maksim piše o „Majci Božijoj u pravoslavnoj teologiji i pobožnosti“ napominjući da „ličnost Bogorodice ima ne samo istorijski već i eshatološki značaj“. On citira svetog Grigorija Palamu, arhiepiskopa solunskog i jednog od najznačajnjih bogoslova 14. veka, koji u „Homiliji o Uspenju“ ističe da je „sabravši sve načine na koje je ulepšao tvorevinu, Bog od Marije stvorio mirisni buket svega, i vidljvog i nevidljivog… ujedinjujući ono što je dole sa onim što je gore, zagrlivši celu tvorevinu čudesima koja nju okružuju“.

Sva ta čudesa i lepota izvan vremena i prostora sjedinili su se u kultu Presvete Bogodice o čemu na prostoru srednjovekovne Srbije svedoče monumentalni spomenici i njihovo slikarstvo, ali i bogoslužbena književnost i himnografija, čiji se odraz sjedinio sa ikonografskim programima srpskih svetinja o čemu piše Ivana Lemkul, istoričar umetnosti srednjeg veka.

Ona je zajedno sa Nenadom Vukićevićem, Zoranom Jovanovićem i Vladimirom Aćimovićem priređivač ove monografije. Autori vrhunskih fotografija su: Nenad Vukićević, Zoran Jovanović, Branko Jovanović i Vladimir Perić, a dizajn knjige uradio je Denis Vikić. Monografija u Laguni ima status knjige „za poklon“.

Trud svih koji su ostavili svoj autorski trag na ovoj monogafiji o srpskom srednjovekovnom kulturnom i umetničkom nasleđu nije ni bez poruke za savremenog čoveka i čitaoca.

„Život Bogorodice i njena vernost Bogu svojih otaca pokazuje kako se moramo oslanjati na veru, što će nas dovesti do toga da kažemo da je uprkos našoj logici, Bog zaista u stanju da preobrazi sve stvari. Ovo je suštinska poruka u visoko racionazovanom vremenu u kojem živimo, gde čovek prohodi u potpunom samopouzdanju i ljudskoj sigurnosti. Istina Bogorodice je protivotrov preovlađujućem indvidualizmu u društvu. Kada ukazujemo počast ikoni Hrista ili Bogorodice, mi manifestujemo pobedu nad svojim individualizmom i pokazujemo da nismo samodovoljni. Umesto da uzmu istoriju u svoje ruke, ljudi bi trebalo da slede primer Bogorodice. Živeti poput nje znači dopustiti Bogu da uđe u istoriju“, zaključuje vladika Maksim u svom tekstu „Bogorodica – ikona vrhunske slobode“, kao bogoslovskom okviru monografije „Blagodatna“.

Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
pripremite spiskove noć knjige od 8 do 10 decembra  laguna knjige Pripremite spiskove – Noć knjige od 8. do 10. decembra!
07.12.2023.
Pod sloganom „Priča koja traje“, Noć knjige, omiljena manifestacija svih knjigoljubaca, održaće se od 8. do 10. decembra 2023. godine pod pokroviteljstvom Eurobank Direktne u knjižarama Delfi i Laguni...
više
veliki broj pisaca u noći knjige laguna knjige Veliki broj pisaca u Noći knjige
07.12.2023.
Čitaoci će i ove Noći knjige moći da sretnu omiljene pisce, i to u Beogradu, Novom Sadu, Gornjem Milanovcu...   Evo i detaljne satnice i rasporeda: Petak, 8. decembar Knjižara Delfi...
više
radno vreme knjižara i korisničkog servisa za vreme trajanja manifestacije noć knjige laguna knjige Radno vreme knjižara i korisničkog servisa za vreme trajanja manifestacije Noć knjige
07.12.2023.
  Za vreme trajanja manifestacije Noć knjige, korisnički servis i Delfi knjižare će raditi po posebnom rasporedu. Korisnički servis će raditi po rasporedu: Petak (8. decembar): 08-20 h Su...
više
i biblioteke učestvuju u noći knjige laguna knjige I biblioteke učestvuju u Noći knjige
07.12.2023.
Dvadeset devetoj Noći knjige, koja će trajati tri dana – od 8. do 10. decembra – priključile su se i brojne biblioteke. One će u manifestaciji učestvovati prvog i drugog dana – 8. i 9. decembra. ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.