Laguna - Bukmarker - „Ana Karenjina“ nije samo ljubavna romansa - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Ana Karenjina“ nije samo ljubavna romansa

Postoji ljubavni zaplet u „Ani Karenjinoj“, dobar zaplet, čak briljantan. Ali to nije zato što Ana napušta dosadnog Karenjina zbog vatrenog grofa Vronskog. Nije ni zbog njihove afere koja je izazvala veliki skandal niti zbog njihove strastvene ljubavi. Ljubavna priča ovog klasičnog romana je tiha, suptilna, nežna, plemenita, iskrena i iskovana u razumevanju dva ravnopravna bića.



Ne, klasično delo Lava Tolstoja sigurno ne predstavlja romansu kakvu većina ljudi zamišlja.

Za Tolstoja, najbolji je čovek onaj koji je prirodan, iskren, istinit. I Ana je, verovatno, istinita. Da, ona je neiskrena, naročito na prvi pogled, i svakako je sebična. Ali u svojoj srži ona je žena koja beznadežno i jednostavno prati svoje srce. Tolstojev opis karaktera nekog junaka se uvek iskazuje u načinu na koji jaše konja. Kako se ponaša dok je u sedlu? Ana je prirodna dok klizi na svom konju.

U poznatom delu knjige Vronski učestvuje u konjičkoj trci. Vronski kasni i sreće se sa svojim konjem tek dan pred trku rekavši da je konju poznato šta treba da radi, stoga će se on prepustiti samo jahanju; tokom većeg dela trke on je to i radio. Konj je svaki skok izveo graciozno. Ali to nije bilo dovoljno za Vronskog, koji je želeo da pobedi pa je zauzdao uzde kako bi prisilio konja na duži korak. U srceparajućoj sceni, prilikom običnog skoka, on je pogrešno prizemljio i slomio leđa konju. Nakon svega Vronski čak nije ni razumeo šta je pošlo po zlu. Sledeći Tolstoja, ta scena je nagoveštavala prokletstvo.

Sledstveno tome, romansa Vronskog sa Anom je sve samo ne prirodna i sve samo ne plemenita. Znam, Ana je glavna junakinja romana i veoma je raskošna. Ana i Vronski su sebični, nemarni i često površni. Njihovi postupci i ličnosti sigurno određuju roman. Ali od početka romana, Tolstoj je postavio Vronskog kao čoveka kome ne treba verovati, čoveka koji je suviše usredsređen na samog sebe i svoju pojavu da bi mogao da bude istinit. Veza Ane i Vronskog je veza između dvoje očajno neravnopravnih ljudi. U njihovom skandalu, Vronski je malo toga izgubio. On je svakako izgubio određeni društveni status i posao koji i nije voleo previše – ali on je sebi pronašao novi poziv postavši bogati veleposednik.

U međuvremenu, Ana je sve izgubila. Izgubila je mogućnost da viđa sina. Iako nije bila savršena majka ona je njega volela. Žene više nisu htele da se druže sa njom, bojeći se da će njihova reputacija biti narušena njenim prisustvom, klonili su je se čak i bivši prijatelji, pa i porodica.

Tolstoj je vešto u knjigu upleo raspravu i debatu o obrazovanju žena. Nisu slučajne, a nisu ni digresija žestoke rasprave između Vronskog i Ane o tome da li ženi treba dozvoliti pristup obrazovanju. Materinstvo i društvena uloga su predstavljale su jedino zanimanje koje je Ani bilo dozvoljeno da ima. I to su bile jedine stvari koje su ženi njenog statusa bile dozvoljene. Obrazovanje, posedi, posao, ništa od toga što je imao Vronski – odnosno muškarci – njoj nije bilo dostupno.

I to malo što je imala – materinstvo i društveni život – bilo joj je oduzeto. Ostavljena je bez posla ili hobija koje bi mogla da obavlja, bez prijatelja, bez zvanja. Vronski je imao posede, zadržao je većinu prijatelja, zauzevši čvrst stav prema stvarima koje je trebalo da uradi. Ana nije imala ništa sem Vronskog. Njoj je bilo dosadno, njen um je utrnuo. Ana je zapala u ono što su u XIX veku nazivali histerijom. Bilo joj je zabranjeno obrazovanje, ona je usamljena i u klopci, nemajući čime da zaokupi svoj um, pobunila se protiv svih prepreka i ograničenja. Ana je postala paranoidna, anksiozna, depresivna, misleći za sebe da nije voljena ili da predstavlja zanemaren teret. Vronski je i dalje imao veoma mnogo, a šta je ona imala njemu da ponudi? Njen poslednji rasplet je bolni dokaz o nepravdi, a u njenom slučaju i brutalnoj razlici u načinu na koji se letimice otkriva muškarac i osuđuje žena.

Ljubav između Vronskog i Ane je osuđena na propast od samog početka. Tolstoj nema nameru da nas ohrabri da tragamo za ljubavlju poput njihove. Stoga postavljamo pitanje – o kome je ova priča? Kao što sam na početku ovog članka napisala, „Ana Karenjina“ je, zaista, ljubavni roman, i to dobar.

Na početku romana, mlada kneginja Kiti je zaljubljena u Vronskog i pod uticajem površnog Aninog sveta. Stoga kada je Kostja Ljevin zaprosi Kiti, ona mu kaže „ne“. Ali on je čekao i nije navaljivao. On je samo čekao i nadao se da će se ponovo naći jedno drugom u vidokrugu kako bi mu se ukazala prilika da je ponovo zaprosi. U međuvremenu ona je porasla, zalečila stare rane i – pristala na brak.

Ljevin je sjajan konjanik: on lično brine o svojim konjima sa odlučnošću i pažnjom. Stoga, ako ste obratili pažnju, možete pretpostaviti gde leži Tolstojeva naklonost. Iz dobrih razloga, brak između Ljevina i Kiti je istinski, na način na koji veza između Ane i Vronskog to nije.

Nije uvek bilo lako, naročito na samom početku. Svađali su se u prvih nekoliko meseci braka. Rađala se ljubomora kada bi neko od posetilaca flertovao sa Kiti. Bilo je uspona i padova. Ali oni su potpuno otvoreni jedno prema drugom. Ljevin je priznao Kiti da nikada nije bio sa ženom. Kada je otišao u Moskvu ubrzo je potpao Aninim čarima, oni su o tome raspravljali i nastavili dalje. Kada bi muškarac flertovao sa Kiti to je Ljevina činilo ljubomornim, napravio bi scenu ali bi se posle toga lako pozmirili.

Vronski se odnosio sa nipodaštavanjem prema Aninom okruženju svedenom na kuću, zaronivši u društvo muških prijatelja i ideje o unapređivanju veleposeda. Ljevin se tiho ugnezdio u Kitino i carstvo njenih sestara. Kada bi se muškarci šalili zbog Ljevinove ljubavi prema Kiti, on bi se tiho udaljio. Njega nisu zanimale borbe za moć i glomazna nadmetanja muškaraca u kojima je Vronski uživao. Ljevin je brinuo samo o Kiti, svojim seljacima i konjima.

Oni su prijatni jedno prema drugom, često impresirani jedno drugim. Iskovali su zajednički život ostavljajući sa lakoćom iza sebe sve zablude, nevine ljubavi i umesto toga zavetovali se jedno drugom stvarajući čvrst brak. U vreme nastanka romana, njihov brak predstavlja zapanjujuću jednakost. Ljevin ozbiljno uvažava Kitino mišljenje i njena osećanja. Kiti se strpljivo odnosi prema Ljevinovim filozofskim pitanjima i ispadima. Oni stoje kao istinski par, u pravom braku, zasnovanom na razumevanju i opštenju.

Da, Ljevinova ljubavna priča sa Kiti je složena i trnovita. Ali to je u redu. U stvari, to je briljantno. Njihova priča govori da se sticanje zadovoljstva uči, i da je to bolje nego biti ushićen. Oni su izbegli bogate krugove u kojima su se dešavali razni neumereni ispadi u koji su zapali Ana i Vronski. Oni su se zavetovali nečem drugom: da žive običnim životom i pronađu radost u malim stvarima, shvatajući da je ljubav mnogo više od strasti ili uzbuđenja. Ljubav je topao dom, svetlost koja dopire kroz prozor, širokogrudo prihvatanje drugog, mirni kutak. A to je prava romansa!

Autor: Li Rejčel von Esel
Izvor: bookriot.com
Prevod: Aleksandra Mišić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.