Laguna - Bukmarker - 7 zanimljivosti o Teriju Pračetu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

7 zanimljivosti o Teriju Pračetu

Prošlo je tačno pedeset godina otkako se u britanskim knjižarama pojavio „Narod iz tepiha“, prvi roman velikog Terija Pračeta. Uprkos činjenici da je njegovo predstavljanje javnosti u novembru 1971. prošlo gotovo nezapaženo – promocija knjige održana je u odeljenju za tepihe jedne londonske prodavnice nameštaja – Pračet će tokom narednih decenija postati jedan od najpopularnijih pisaca na svetu i autor (i koautor) više od 70 knjiga za čitaoce svih uzrasta.

Foto: Myrmi / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia Commons

Kada mu je 2007. godine dijagnostikovan redak oblik Alchajmerove bolesti, nije dozvolio sebi da klone duhom. Nastavio je da piše. A kada više nije bio u stanju da koristi tastaturu, pisao je pomoću softvera za prepoznavanje glasa. Ostao je odan pripovedačkom zanatu do samog kraja, kada je, verovatno naslutivši da mu vreme ističe, napisao mikropriču kojom će na Tviteru biti obznanjena njegova smrt. Kada je 12. marta 2015, u 67. godini života, napustio ovaj svet, Pračetovom asistentu Robu Vilkinsu pripala je tužna čast da objavi piščev poslednji tvit:

Napokon, ser Teri, moramo da pođemo zajedno. Teri uze Smrt pod ruku i pođe za njom kroz vrata, pa u crnu pustinju pod beskrajnim nebom. Kraj.

U čast pedesetogodišnjice objavljivanja romana „Narod iz tepiha“ otkrivamo vam nekoliko zanimljivosti o životu arhitekte Disksveta.

1. Svoju prvu kratku priču prodao je sa 14 godina

Pračet je svoju prvu fantastičnu priču napisao kada je imao samo 13 godina, i to kao domaći zadatak iz engleskog jezika. Sastav pod naslovom „Poslovni rivali“, u kome đavo angažuje marketinšku agenciju kako bi privukao turiste u pakao, doneo mu je odličnu ocenu i poštovanje oduševljenog nastavnika engleskog, koji je priču brže-bolje objavio u školskom časopisu. Pračet je naredne godine doradio priču i promenio joj naslov u „Pakleni biznis“, a zatim ubedio tetku da je otkuca na pisaćoj mašini i poslao je časopisu Science Fantasy. Urednik Džon Karnel je prihvatio da je objavi, a u uvodniku zatim prokomentarisao da je „bolje napisana od 75 posto priča koje primamo“. Pračet je honorar od 14 funti potrošio na novu pisaću mašinu.

2. Napustio je srednju školu kako bi radio kao novinar

Iz knjige The Magic of Terry Pratchett (2020) Marka Berouza saznajemo da je Pračet sa 17 godina pisao uredniku lokalnih novina raspitujući se o mogućnostima zaposlenja po završetku srednje škole. Urednik mu je odgovorio da mu je hitno potreban reporter-pripravnik. Željan dokazivanja, mladić je ubedio roditelje da mu dozvole da se ispiše iz škole i počne pripravnički staž u nedeljniku Bucks Free Press u septembru 1965.

3. Svoj prvi roman je počeo da piše sa 17 godina

Ubrzo nakon što je dobio posao, Pračetu je bila poverena kolumna Children’s Circle, u kojoj su objavljivane dečje priče u nastavcima. Mladi pisac izabrao je jednu od priča na kojima je radio u školi i počeo da je prerađuje i proširuje. Novi nastavci objavljivani su svake nedelje i Pračet je u jednom trenutku shvatio da ono što ima u rukama nije obična serijalizovana priča. Kada je jednom prilikom poslat da intervjuiše glavnog urednika lokalne izdavačke kuće, nije traćio vreme: potrudio se da u razgovoru „slučajno“ pomene da radi na knjizi pod naslovom „Narod iz tepiha“. Rukopis je nedugo zatim stigao do vlasnika kompanije Kolina Smajta, koji je odlučio da Pračetu ponudi ugovor. Smajt je objavio i „Boju magije“, prvi roman iz serijala o Disksvetu, a 1987. godine je postao Pračetov agent.

4. Predvideo je da će internet postati plodno tle za širenje „lažnih vesti“ i teorija zavere

Pračet je 1995. godine intervjuisao Bila Gejtsa za britansko izdanje časopisa GQ. Tokom razgovora sa osnivačem Majkrosofta izrazio je zabrinutost da će internet postati pogodan medijum za širenje dezinformacija i teorija zavere. Gejts ga je uveravao da nema nikakvog razloga za brigu, da će na svetskoj mreži „postojati mehanizmi kontrole“ i da će „ceo proces potvrđivanja verodostojnosti nečijih tvrdnji biti daleko sofisticiraniji od onog koji postoji u štampanim medijima“.

5. Svojevremeno je bio najprodavaniji britanski pisac

Kolin Smajt tvrdi da je Pračet tokom poslednje decenije 20. veka bio najprodavaniji pisac u Ujedinjenom Kraljevstvu, a to potvrđuju i zvanični rezultati istraživanja objavljeni 1996. godine u dnevnom listu Tajms. Prema nekim procenama, njegove knjige prodate su u više od 85 miliona primeraka širom sveta i prevedene na 37 jezika. Roman „Pastirova kruna“, poslednji u serijalu o Disksvetu, objavljen je pet meseci nakon Pračetove smrti. Za samo tri dana prodato je više od 53 hiljade primeraka knjige.

6. Kada mu je 2009. dodeljena titula viteza, iskovao je sopstveni ceremonijalni mač

Pračet je 1998. godine proglašen za oficira Britanskog carstva, a 2009. mu je za zasluge za književnost dodeljena titula viteza. Pozirajući sa odlikovanjem pred novinarima, izjavio je: „Ne možete očekivati da neko ko stvara u žanru fantastike ne želi da postane vitez. Znate, za dve ovakve značke bio bih spreman da nabavim konja i mač.“ Uskoro je, uz pomoć prijatelja, zaista iskovao ceremonijalni mač. Za njegovu izradu upotrebio je gvožđe meteorskog porekla, kakvo bi se moglo naći na Disksvetu.

7. Osetio je olakšanje kada je pokušaj adaptacije jednog njegovog romana propao

Imajući u vidu nezapamćeni uspeh filmskih adaptacija „Gospodara prstenova“ i serijala o Hariju Poteru, pravo je čudo da nijedan od Pračetovih romana o Disksvetu nije završio na velikom platnu. (Snimljeno je, doduše, nekoliko televizijskih adaptacija, od kojih je kod publike najgore prošla prošlogodišnja serija „Straža“, snimljena u produkciji Bi-Bi-Sija.) Holivudski studiji počeli su da pokazuju interesovanje još početkom devedesetih, ali nijednom do danas nije pošlo za rukom da ostvari Pračetovu viziju. Verovatno najpoznatiji promašaj bio je pokušaj adaptacije romana „Sloboda narodu“ iz 2003. godine. Studio Soni je, navodno, projekat poverio režiseru Semu Rejmiju, ali od cele priče na kraju nije bilo ništa. Pračet je odahnuo. U jednom intervjuu je izjavio da mu se scenario od početka nije sviđao i da je predstavljao „suštu suprotnost onome za šta se knjiga zalaže“, kao i da je Soni „diznifikovao“ priču kako bi bila razumljiva Amerikancima.

Pračetovi obožavaoci ne bi trebalo da očajavaju. Nak Makfiglovi će ipak dobiti šansu da zasijaju na velikom ekranu, ali ovog puta pod nadzorom Pračetove ćerke Rijane, koja je preuzela upravljanje piščevom producentskom kućom Narrativia. U aprilu 2020. je objavljeno da Narrativia i kuće Endeavor Content i Motive Pictures zajedno ulaze u projekat adaptacije serijala o Disksvetu, ali nije bilo govora o konkretnim datumima.

Autor: Ejpril Snelings
Izvor: mentalfloss.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
nedelja knjiga stivena eriksona od 20 do 26 maja  laguna knjige Nedelja knjiga Stivena Eriksona od 20. do 26. maja!
20.05.2024.
Erikson je stekao svetsku slavu i armiju čitalaca serijalom „Malaška knjiga Palih“, a Laguna je objavila 14 knjiga ovog autora. Zanimljivo je da je po obrazovanju arheolog i antropolog, a završio je i...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više
nastavak bestselera jato egzodus kejt stjuart u prodaji od 21 maja laguna knjige Nastavak bestselera „Jato“ – „Egzodus“ Kejt Stjuart u prodaji od 21. maja
20.05.2024.
„Egzodus“ Kejt Stjuart nastavak je svetskog bestselera „Jato“. Možeš li Sesilija živeti u laži? To je grad duhova, mesto koje je proganja, koje ju je stvorilo. Jasno joj je da nikad neće prevazići ...
više
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.