Laguna - Bukmarker - Zvezda serije „Alijenista“, Danijel Bril, govori o psihologiji 19. veka i jezivoj slici Njujorka tog vremena - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Zvezda serije „Alijenista“, Danijel Bril, govori o psihologiji 19. veka i jezivoj slici Njujorka tog vremena

Nemački glumac španskog porekla Danijel Bril je zvezda serije „Alijenista“, nove drame zasnovane na istoimenom romanu Kejleba Kara.



Bril, najpoznatiji po ulogama u filmovima „Zbogom, Lenjine!“, „Prokletnici“, „Žurba“, „Kapetan Amerika: Građanski rat“ i „Paradoks Kloverfilda“, igra Lasla Krajzlera, doktora koji je posvećen pacijentima sa mentalnim problemima; drugim rečima, psihologa, odnosno „alijenistu“ kako su se u kasnom devetnaestom veku zvali ovi stručnjaci.

Dok u prve tri epizode vidimo kako Bilov lik radi kao alijenista – što ponekad znači da je potrebno samo da objasni majci da joj kćerka nije bolesna već jednostavno ulazi u period adolescencije – veoma brzo preuzima ulogu detektiva, čim shvati da se brutalno ubistvo malog dečaka podudara u nekim detaljima sa fatalnim slučajem jednog od njegovih bivših pacijenata.

Smešten u Njujork 1896. godine, „Alijenista“ podseća na lik Šerloka Holmsa kada doktor Laslo počne da prati tragove serijskog ubice u čemu mu pomažu ilustrator Džon Mur (glumi ga Luk Evans), sekretarica policije Sara Hauard (Dakota Fening), pravi detektivi Markus i Lucijus Ajzakson (Daglas Smit i Metju Šir) i policijski komesar lično, Teodor Ruzvelt (Brajan Gereti), koji nezvanično podržava Laslovu istragu.

Kako tim postepeno povezuje tragove, koristeći rane oblike procedura poput identifikacije otiska prsta, „Alijenista“ zalazi u veoma mračna mesta, istražuje probleme poput dečje prostitucije, korupcije u policiji i Laslov lični pokušaj – poput odnosa Grejam/Hanibal u filmu „Lovac na ljude“ – da shvati kako funkcioniše um ubice.

Serija je premijerno prikazana na televiziji „TNT“ krajem januara i prva sezona se završila 26. marta, a od 19. aprila je dostupna na Netfliksu. Razgovarali smo sa Danijelom Brilom kako bismo čuli više od dr Laslu, ranoj psihologiji i samom „Alijenisti“.

„Alijenista“ je mešavina više različitih elemenata. Kako biste seriju opisali nekome ko nije upoznat sa knjigom?

Da, reč je o kombinaciji više stvari. S jedne strane, očigledno je psihološki triler, mračna priča o zločinu, ali je takođe reč o knjizi koja govori o Njujorku u to vreme, tako da možete naučiti mnogo o stvarima koje su se tokom istorije desile u tom gradu. Zatim govori i o počecima mnogih nauka, poput psihologije i forenzike.

Iako je Laslo psiholog, on preuzima ulogu detektiva i serija dobija prizvuk serije o Šerloku Holmsu. Jeste li bili inspirisani takozvanim detektivskim romanima?

Da, to je nešto što me je privlačilo. Lik koga glumim je, rekli ste to poprilično tačno, neka vrsta detektiva, nešto poput profajlera, i nije samo doktor i psiholog. Dopalo mi se to jer sam odrastao čitajući Šerloka Holmsa, ali su me takođe privlačile i mračne priče i pisci poput Edgara Alana Poa. Uživao sam u čitanju priče o Džekilu i Hajdu kada sam bio mlad, zatim o Džeku Trboseku... taj tmurni, mračni, grešni svet koji me je potpuno privlačio.
 
Serija prikazuje začetke metoda poput korišćenja otisaka pristiju i sličnog. U tom smislu, kako ste se pripremali za ovu ulogu?

Prvo što sam uradio bilo je da pročitam što više o važnim, poznatim psiholozima tog vremena, kako bih stekao uvid u njihov način rada i razmišljanja. To je fascinantno jer su zaista bili pioniri i mnogi od njih nisu u početku bili poštovani jer je reč o nauci koja je tada bila potpuno nova; psihologija je stvorena 1870. godine, do tada je smtrana ogrankom filozofije, dakle tek je u toj deceniji na nju počelo da se gleda kao na posebnu nauku.

Veliku sreću sam imao i u tome što je moja supruga psiholog, tako da me je podržavala od početka do kraja; povezala me je sa svojim kolegama, i pomagala u čitanju scenarija i primećivanju istorijskih razlika, govorila mi je o tome kako je danas, a kako je bilo onda, kako su se stvari razvijale i menjale.

Takođe sam želeo da saznam više o Njujorku u to vreme, da bolje razumem odakle su svi ti ljudi poticali, bogati, siromašni, politika i korupcija... Recimo, ja kao Nemac nisam znao da je Ruzvelt vodio policijsko odeljenje pre nego je postao predsednik. Bilo je to nešto poput časova istorije za mene.

Nakon odgledane tri epizode, kroz Lasla se oživljava odnos iz romana „Crveni zmaj“ (tj. filma „Lovac na ljude“) kada pokušava da uđe u um serijskog ubice. Deluje da će postati poprilično opasno.

Upravo tako, ovaj lik je zainteresovan za ljudsko biće koje stoji iza ovih užasnih ubistava. Zna da mora da opipa veoma mračna mesta kako bi razumeo takvog čoveka i na kraju ga pronašao.

Takođe ćemo otkriti da imamo posla sa jednako inteligentnim pojedincem, ubicom, tako da je reč o priči u kojoj se dvojica lika približavaju jedan drugom. Što dublje Krajzler bude zalazio, biće mu lakše da pronađe ubicu, ali to takođe znači da će biti i mnogo više opasnosti.

Takođe nalazimo i naznake Laslovog privatnog života, posebno njegovog čudnog odnosa prema svojim slugama. Kako ste doživeli ovaj deo priče?

Veoma je interesantno čitati o Laslu u knjizi. Reč je o čoveku koji ima zaista ispravne interese prema ljudima, on je human. Tokom života pomogao je nekim ljudima, koji bi u suprotnom završili u zatvoru ili na vešalima i bili pogubljeni, tako što je na sudu uspevao da dokaže da su bili nevini i delovali pod uticajem različitih mentalnih poremećaja.

Tu su i ljudi sa kojima živi; to su Sajrus (Robert Vizdom iz serije „Žica“), Meri (Korijanka Kilčer) i Stivi (Met Linc), svi oni bi završili u zatvorskim ćelijama da nije bilo njega, tako da tu postoji taj uvrnuti odnos koji ima sa njima. Oni su sluge i rade za njega, postoji neka vrsta distance, ali tokom serije ćemo otkriti da prirodu ove povezanosti, kao i određeni interesi i znatiželja kod ovih ljudi.

Tu je i jeziva stvarnost o dečjoj prostituciji, kako je baviti se ovom temom?

Ovo je jedna od ključnih tema serije i ne može biti strašnija. Kako je ovo i dalje postojeći problem, i bio je to tokom celokupne ljudske istorije, mislim da je važno baviti se ovakvom temom, bez obzira na to koliko je bolna ili užasna. Razumeti je, pratiti njene korene u Njujorku i to da su postojala zataškavanja, političari i korumpirani policajci koji ništa nisu preduzeli protiv toga a pomagali su kriminalcima, sve to je još jedna lekcija iz istorije za mene o tome koliko je Njujork bio jeziv.

Opet, sve se to događa i danas; dok smo radili na seriji bili smo iznenađeni koliko su mnoge od ovih tema i danas aktuelne. Ono što Dakotin lik proživljava svakodnevno u policijskoj stanici je čist oblik seksualnog uznemiravanja. Problemi polova, klasa, imigrantske krize... mnogo toga se nije promenilo. Radimo na seriji smeštenoj u 1896. godinu i nije se mnogo toga promenilo do danas po pitanju ovih problema.

Izvor: screenanarchy.com  
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
omiljena akcija knjigoljubaca 3 za 999 od 7 do 26 maja  laguna knjige Omiljena akcija knjigoljubaca: „3 za 999“ od 7. do 26. maja!
26.04.2024.
Akcija koju najviše volite i uvek željno iščekujete, jer su tamo najbolji naslovi iz naše ponude – „3 za 999“ počinje 7. i traje do 26. maja 2024. godine, u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima l...
više
laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
uskoro na brodvej stiže i mjuzikl suludo bogati azijci video  laguna knjige Uskoro na Brodvej stiže i mjuzikl „Suludo bogati Azijci“ [video]
26.04.2024.
Popularni knjiško-filmski serijal se adaptira u mjuzikl na Brodveju. Džon M. Ču će biti zadužen za režiju muzičko-scenske adaptacije „Suludo bogatih Azijaca“. Za potrebe mjuzikla (u produk...
više
dženi kolgan božićna knjižara i čari škotskog duha laguna knjige Dženi Kolgan: „Božićna knjižara“ i čari škotskog duha
26.04.2024.
Škotska spisateljica Dženi Kolgan u razgovoru za Politiku otkriva čaroliju koja se krije iza njenog najnovijeg romana „Božićna knjižara“. Praznična knjiga škotske spisateljice Dženi Kolgan „Bož...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.