Laguna - Bukmarker - Vedrana Rudan: „Moje knjige nisu pornografija“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Vedrana Rudan: „Moje knjige nisu pornografija“

Kontroverzna i uvek zabavna riječka spisateljica Vedrana Rudan nedavno je u Srbiji odbjavila knjigu „Dabogda te majka rodila“ (Laguna), koja govori o muškom nasilju na ženama. Ona u knjizi otkriva i mnogo autobiografskih detalja, osvetljavajući tako činjenicu da je i sama bila žrtva maltretiranja.
 
U ekskluzivnom intervjuu za naš dodatak, Rudanova govori o nekim do sada nepoznatim detaljima iz svog privatnog života, odnosu sa svojom decom, ženskim čitaocima, pornografiji, političkim prilikama u regionu i svetu...
 
 
U knjizi „Dabogda te majka rodila“, koju mnogi smatraju vašim najzrelijim ostvarenjem, pišete o muškom nasilju nad ženama koje se praktično prenosi s kolena na koleno. Koliko je ovaj oblik ponašanja specifičan za područje Balkana?

Nimalo. Nema mesta na kugli zemaljskoj gde muškarci ne zlostavljaju žene. Na Balkanu jednako kao i u Njujorku. Šta tek reći o Indijcima? Tamo se masovna silovanja tretiraju kao sport koji mužjake opušta. Naravno da su nam naše priče bliže pa nas neke, očito hipersenzibilne, snažnije pogađaju. Mi u Hrvatskoj na portalima pratimo hoće li ubice odgovarati za ubistvo vaše poznate pevačice ili će ipak sve pokriti šaš i trava. U Hrvatskoj je pred neki dan Zadarski sud osudio oca koji je godinama silovao najstariju kćer, dobila je s njim sina, na četrdeset godina robije. Kazna njegovoj ćerki neće ublažiti užas kroz koji je prošla, ali ta presuda će možda pokolebati nekog od hrvatskih „očeva“ kad požele vlastitoj ćerki upropastiti život da bi ga sebi ulepšali. Znam da ću zazvučati primitivno i reći ono što se danas među civilizovanim ljudima ne govori - ja sam za smrtnu kaznu. Naravno da se zlostavljanje ne vrši samo nad ženama. Jedan je hrvatski pop na nekom od naših sudova za silovanje dečaka dobio kaznu „rad za opšte dobro“. Toliko o Katoličkoj crkvi u Hrvata i našoj državi koja je do riganja slizana s njom.
 
U njoj preovlađuju autobiografski momenti. Treba li imati mnogo hrabrosti da se autor uhvati u koštac sa svojim „demonima“ i prepusti ih na sud čitaocu?

Ne. Ja znam da nisam „retka ptica“ i da su svi moji demoni ljudski demoni koji proganjaju milione ljudi. Treba govoriti o Zlu; Hana Arent  je, doduše u drugom kontekstu, rekla da je zlo banalno. Zlo je banalno jer tinja i besni u svakom ljudskom biću. Treba ga razotkriti, prikazati u pravom svetlu i reći ili napisati da je neprihvatljivo ma koliko bilo „normalno“.
 
Stiče se utisak da žrtve nasilnika često budu na skaredan način izvrgnute ruglu u javnosti, da li ste i vi imali takvih problema?

Nisam. Zapravo, osim u porodici, sa nasilnicima sa strane znala sam izaći na kraj. Možda zato jer sam sama nasilna pa oni to mogu da osete. Nisu baš hrabri kad nalete na sebi slične. Da je onaj pop silovao moje dete sigurno ne bi „radio za opšte dobro“. Nikad više ne bi radio. Pošto je katolički pop, ja bih našla načina da ga katapultiram ravno u raj. Silovatelje dece, i majka sam i baka, trebali bi ubiti dedovi, bake, očevi ili majke kad ih već Država tako silno voli.
 
Da li ste razmišljali kako će na ovu knjigu reagovati vaša porodica, prevashodno vaša deca?

Nikad ne vodim računa o tome kako će ko reagovati na moje knjige. Niko iz moje porodice nikad nije pokušao skrenuti me sa putanje jer ja uvek pišem da bih sebi ugodila. Oni na mene mogu biti samo ponosni. „Dabogda te majka rodila“ će  iduće godine izaći u Americi, to će biti treća knjiga koju će mi izdati Amerikanci. Jako sam srećna zbog toga. Nema baš mnogo pisaca na ovim našim prostorima kojima se knjige izdaju preko Bare.
 
Šta je to što najviše zamerate svojoj majci, budući da ste se često bavili njome u svojim radovima i da li kod sebe prepoznajete neke od njenih negativnih osobina i postupaka?

Teško je govoriti o „zameranju“ mrtvoj majci iako ja u smrt ne verujem. U tebi dragi ili mrski ljudi žive dok si ti živ. Na neki način moja je  majka živa. Zameram joj što je rodila decu, a nije nas želela. Imala je velike planove u životu, sve ih je zbog sestre i mene morala odbaciti. Nju ne prepoznajem u sebi. Naprotiv, potpuno se od nje razlikujem. Ja imam decu na koju sam potrošila mnogo vremena, a usput sam ostvarila i sve svoje snove.
 
Moja supruga jako voli vaše knjige i stalno se kikoće kad ih čita, a onda na kraju kaže: „Super je ova Vedrana, ali njene knjige imaju previše pornografije“. Kako vi komentarišete ovakav stav svojih čitateljki?

Provokativno pitanje, a moj odgovor nećete objaviti. Vaša supruga sigurno nije „ženski čitalac“, to je jedna žena koja ne razume moje pisanje. Pisci pornografije pišu da bi muškarcima digli đoku, a žene ovlažili. Nikad nisam imala takve namere i sve one koji u meni vide pornografsku spisateljicu smatram perverznima. Znate, nekima se diže i na Bibliju što nikako ne znači da je Biblija pornografsko štivo.
 
U jednom nedavnom tekstu ste se „razveli“ od svoje dece i zamerili im da nemaju vremena za vas, kakve su bile njihove reakcije nakon toga?

Moja su deca uspešni, zreli, mladi ljudi zato jer sam im ja pomogla da to postanu. Sigurno im ne pada na pamet da me kritikuju ili da se na mene ljute. Samo ja u našoj ekipi imam pravo na ljutnju, ali me brzo prođe. Uostalom, moj sin uređuje moju stranicu www.rudan.info. On je uredio i opremio taj tekst. Sigurno mu nije bilo na kraj pameti da ga komentariše. I on i moja kći znaju da sam ja uvek u pravu. Nešto me zapanjilo. Mislim da je preko sto hiljada ljudi to pročitalo i ogromna većina njih mi je pisala i o svojoj deci govorila sve najgore. Jedne me večeri nazvao i jedan od najpoznatijih Srba da bi mi rekao kako i on ima sa svojim detetom velikih problema u komunikaciji. Na kraju je ispalo da sam ja kao autorka teksta - majka koja zapravo ima divnu decu.
 
Vaš sin Slaven Hrvatin objavio je knjigu svojih tekstova sa bloga „Zlihologija“. Koliko ste sebe pronašli u svojevrsnom novopsihološkom pravcu u kojem se poigravao sa „političkom korektnošću“?

Moj je sin pročitao vaše pitanje i nasmejao se. Nema mene u  njegovoj knjizi.
 
Budući da je po vokaciji psiholog, i to vrlo respektabilan, da li je ikad pokušao da uradi vaš psihološki profil i ukaže vam na stvari kojih možda niste ni bili svesni?

Ne. Psiholozi nikad ne „psihologiziraju“ svoje najbliže. Ipak, kad sam u nekakvoj psiho frci uvek njega pitam za savet. On je jedan od najobrazovanijih ljudi koje sam srela. Istinski humanista i mrzitelj nasilja. I veliki, veliki, veliki borac za ženska prava na šta sam posebno ponosna.
 
Često ste javno branili Severinu kad su je gotovo svi napadali, kako komentarišete njen brak sa mladim Kojićem i skorašnju presudu u korist njenog bivšeg Milana Popovića kojom je dobio više prinadležnosti nad sinom Aleksandrom?

Severina više nije žrtva zato je i ne treba „braniti“. Žena je najuspešnija osoba na balkanskoj estradi, njene interese brane horde advokata. Ja joj ne trebam i ne pada mi na pamet da komentarišem njene bivše partnere ili sadašnjeg muža.
 
U jednom od nedavnih tekstova ste se osvrnuli na život u Jugoslaviji i onaj u Hrvatskoj (primenjivo i na Srbiju), možemo li vas smatrati jugonostalgičarem i za čime najviše žalite iz bivše države?

Ja jesam jugonostalgičarka, a to su i svi oni koji se sećaju kako smo nekad živeli. Imali smo posao, imali smo pravo na školovanje i zdravlje i zadatak da ne mrzimo bližnjega svoga. Danas ništa od toga ne postoji. Iz Hrvatske mladi ljudi beže glavom bez obzira, s pravom, Hrvatska je zemja jada, bede i mržnje. Njome vladaju kriminalci u odelima i haljama. I vladaće jer su se mladi ljudi između borbe protiv zločinaca i bega odlučili za beg. Hrvatska spada u one zemlje iz kojih ljudi najviše beže. Ono što vredi odlazi, a šljam i nemoćni i stari ostaju.
 
Tramp je zapretio uništenjem Severne Koreje, a Severna Koreja je rekla da joj je objavljen rat. Kako ovaj globalni sukob, po vama, može da se odrazi na naše minijaturne domovine i regione?

Ne precenjujmo se. Koga za nas briga? Doduše, mi smo u NATO-u pa će naši momci verovatno otići poginuti u Koreji. Možda to i nije loša opcija? Moći će birati između života u „demokraciji“ i borbe za „demokaciju“. Uvek je bilo časno poginuti za američke interese. Uostalom, po retorici, pameti i šarmu Tramp toliko podseća na naše vođe da će momci i cure opušteno ginuti i ozračeni brzo poginuti. Vama i nama koji ostajemo je mnogo gore, američki osiromašeni uranijum ubija na duže staze.
 
Na čemu trenutno radite?

Trenutno ne radim ništa jer je Rijeka najlepša u ranu jesen. Novu knjigu imam u glavi. Čekam kišu i mračne, kratke dane, onda ću je uvaliti u kompjuter. Srećom, ne moram raditi da bih mogla dobro živeti. Moj je deda bio bogat čovek.
  
Autor: Dejan Katalina
Izvor: Informer


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.