Laguna - Bukmarker - Uzbudljiva genijalnost Nikole Tesle - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Uzbudljiva genijalnost Nikole Tesle

Pionir naizmenične struje bio je daleko ispred svog vremena. Ali njegovo ekscentrično ponašanje, koje se graničilo sa ludilom, odbijalo je one od kojih je očekivao podršku.

Nikola Tesla je pronašao način da naizmenična struja – prostruji, a da bi obezbedio finansijsku potporu za svoja velika otkrića i pronalaske pisao je u više navrata industrijalcu i bankaru Dž. Pirpointu Morganu. Kada je ostao bez sredstava, 1902. godine, Tesla mu se obratio i ovako: „Gospodine Morgane, da li ja uživam podršku najvećeg finansijera na svetu?? Hoću li ostati bez velikih pobeda i ogromnog bogatstva zato što mi treba izvesna suma novca? Zar ćete me ostaviti u škripcu?!! Finansijski sam u gadnim nevoljama.“ Ovo možda nije bio najbolji način obraćanja milioneru koji je stekao bogatstvo u industriji koju je Tesla nameravao da promeni. Bilo je to vreme naučnih preduzetnika i tajkuna-pljačkaša. Morgana su mučile mnoge druge brige. Nije odgovorio.

Tesla je nastavio da mu piše preklinjući ga za pomoć, a pisma su propisno ignorisana. Konačno, iz očaja, Tesla je izašao u javnost, žaleći se u časopisu za tehniku da je ostao bez sponzorstva. Zaključio je da je Morgan sitničav, glup i neznalica. Dž. Pierpoint Morgan je najzad odgovorio rukom pisanim pismom: rekao je ne.

Delo Ričarda Mansona „Tesla: pronalazač modernog“ nam pruža detaljan i živopisan uvid u takmičarski svet električnih inovacija s kraja 19. veka sa osvrtom na polarnost tog sveta.

Tesla je rođen 1856. godine u ponoć, dakle ni u sadašnjosti ni u budućnosti. Nikada se nije uklapao. Bio je čovek senzacionalne inteligencije, genijalac koga su poredili sa Ajnštajnom, Markonijem ili Edisonom (a svi su ga oni pljačkali i omalovažavali), ali nije posedovao socijalne veštine. Bio je trapav i nespretan u društvu žena i većine muškaraca. Neki njegovi postupci su se graničili sa ludilom: puštao je 150.000 volti kroz mozak. Planirao je da poveća tu snagu na milion volti, ali je umro pre nego što mu je napredak njegove tehnologije to omogućio. Nije verovao lekovima – strujni udar koji je primenjivao na sebi bila je jedina terapija koja mu je bila potrebna.

Manson nam govori da je Tesla bio ekscentričan i na druge načine: uvek se formalno oblačio, kao da ide u operu, hodao je dostojanstveno, ruku skrštenih iza leđa, a onda odlazio da hrani golubove u parku. Obožavao je golubove, pozdravljao ih nežnim krakim imenima koje im je nadevao, namamljivao ih do njegovog apartmana u hotelu „Valdorf Astorija“, što je izazivalo neprestanu buku i smrad koji su ometali ostale bogate goste. Razdaljine, kućni brojevi, hotelske sobe – ukoliko njihov broj nije bio deljiv sa tri, Tesla ih nije uzimao u razmatranje. Užasno se plašio klica i nikada nije dodirivao druge ljude: pozdravjlao ih je pristojnim naklonom, ruku prekrivenih sivim rukavicama, sklopljenih iza leđa.

Tokom života, njegovo osobenjaštvo i inventivna genijalnost su se ispoljavali ne samo u takmičenju sa konkurentima, već i u odnosima sa ljudima. Stekao je bogatstvo od svojih izuma, ali je iznova gubio novac otkrivanjem svojih patenata, zaboravljajući da ih obnovi ili jednostavno zbog svađe sa svojim pokroviteljima. Mnogi dobrotvori, naslućujući genijalnost njegovog naučnog uma, vremenom jesu obezbedili sponzorstva, kredite ili donacije. Godinama je živeo u hotelu „Valdorf Astorija“ bez nadoknade. Onda je njegov pokrovitelj Džon Džejkob Astor umro na „Titaniku“, a novi vlasnici hotela su izbacili Teslu, zahtevajući da plati rentu za tri godine koje je proveo u hotelu.

Bio je nesumnjivo genije. Generisanje i prenos naizmenične struje ga je proslavilo i donelo mu prvo bogatstvo, ali i prvi veliki sukob, ovoga puta sa američkom herojskom figurom, Tomasom Alvom Edisonom. Edison je bio pionir jednosmerne struje, ali jednosmerna struja nije bila jaka i morala je da se generiše ili lokalno ili je zahtevala rad generatora. Osim toga, jednosmerna struja je zahtevala kupovinu generatora koji se prodavao svakom bogatom domu ili ulici, dok je Tesla zamislio da naizmenična struja bude „demokratska“, za opšte dobro. Edisonov pokušaj osvetljavanja nebodera u Njujorku podrazumevao je da se na svakih nekoliko spratova nalaze podstanice koje emituju toplotu. Tesla je uspeo da proizvede snažniju naizmeničnu struju iz centralne elektrane, tako da je čitava višespratnica mogla biti osvetljena iz jednog izvora. Tako su blokovi nebodera koji sijaju u noći postali stvarnost – simbol američke tehnološke sile u usponu.

Uskoro je naizmenična struja pokretala tramvaje u Pitsburgu i osvetljavala kuće, kancelarije, puteve i čitave gradove. Dok se Edison beskrajno krpio postojećom tehnologijom, nekako kao loš gubitnik, Tesla je bio blagosloven fantastičnom i inventivnom maštom. Rekao je da mu se ideje pojavljuju u vizijama, ponekad tako detaljnim i opipljivim da nije imao problema da ih pretvori u stvarnost. Iako je patentirao mnoge uređaje (neki od njih još uvek nisu napravljeni ni testirani 75 godina nakon njegove smrti), sanjao je o još mnogo njih.

Za života je direktno ili indirektno predvideo rentgenske snimke, elektrokonvulzivnu terapiju, prenos električne energije kroz vazduh, preko radio predajnika i bežične telegrafije, nuklearnu fisiju, radare i televiziju, laserske zrake, komunikaciju sa čamcima i podmornicama pomoću radio-talasa, mlazne motore, internet, mobilne telefone, čak i pametne satove. Ali, kao i Da Vinči sa svojim nacrtom helikoptera, Tesla je bio daleko ispred svog vremena. Društvene potrebe tada nisu postojale, a pomoćna tehnologija koja bi omogućila da se ovi izumi sprovedu u delo tek je trebalo da se pojavi.

Manson završava svoju izuzetno interesantnu i zabavnu knjigu sa dva uzbudljiva razmišljanja. On opisuje izvanrednu teoriju zavere u kojoj je Hitler regrutovao Teslinog saradnika i vratio se u Sjedinjene Američke Države da bi ubio Teslu. Plan nije uspeo, ali je potencijalni ubica promenio ime u Džordž H. V. Buš. Jednako fascinantna je i vest da je pokojni Teslin pristalica bio Džon Tramp, direktor na Masačusetskom tehnološkom institutu (MIT), ujak znate već koga.

Autor: Kristofer Prist
Izvor: spectator.co.uk
Prevod: Ivana Jeremić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko ćopić o svom detinjstvu i stvaralaštvu video  laguna knjige Branko Ćopić o svom detinjstvu i stvaralaštvu [video]
29.03.2024.
Povodom četiri decenije od smrti velikog književnika Branka Ćopića, obeleženu 26. marta, prenosimo vam prvu emisiju iz serije Kad sam bio mali koja je premijerno emitovana 16. oktobra 1965. godine na ...
više
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
knjiga kao plod duboke potrebe predstavljen roman vaskrsenje vukašina milićevića laguna knjige Knjiga kao plod duboke potrebe – predstavljen roman „Vaskrsenje“ Vukašina Milićevića
29.03.2024.
Roman prvenac teologa Vukašina Milićevića „Vaskrsenje“ predstavljen je 28. marta publici u knjižari Delfi SKC. O delu koje govori o čoveku, njegovom smislu, instituciji i apsurdu koji ih povezuje, ali...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.