Laguna - Bukmarker - Sve što znamo o Krueli de Vil - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Sve što znamo o Krueli de Vil

Decenijama unazad, Kruela de Vil je jedna od najpoznatijih Diznijevih zloća. „Okrutna“ i „đavo“ su reči koje čine njeno ime (engleski: Cruella od cruel – okrutna; de Vil od devil – đavo). Na listi „100 najvećih junaka i zloća“ Američkog filmskog instituta našla se čak ispred Fredija Krugera i Džokera. Njena lična himna, pesma koja se čuje u animiranoj verziji „101 dalmatinca“, kaže: If she doesn't scare you, No evil thing will (Ako te ona ne uplaši, nijedno zlo neće). Toliko voli krzno da je spremna da otme mnogooooo kučića kako bi dobila autentičnu bundu sa crno-belim tufnama.



U ovogodišnjem Diznijevom filmu „Kruela“ prvi put smo mogli da vidimo priču o njenom odrastanju. Ema Stoun tumači lik Kruele de Vil koja tokom sedamdesetih godina u Londonu pokušava da napravi proboj u modnoj industriji radeći za baronesu Von Helman (Ema Tompson). Lik Kruele se prvi put pojavljuje u romanu za decu „Sto i jedan dalmatinacDodi Smit iz 1956. godine, a mi smo za vas izdvojili sve što znamo o jednom od najpopularnijih negativaca savremene kulture.

Kruela u knjizi

Kada nas Dodi Smit prvi put upoznaje sa Kruelom de Vil u romanu „Sto i jedan dalmatinac“, junakinja nam odmah privlači pažnju svojim izgledom. Gospodin i gospođa Dirli šetaju kad kraj njih prođei auto iz kog izlazi Kruela: „Na sebi je imala tesno pripijenu smaragdnozelenu satensku haljinu, nekoliko niski rubina i krajne prost ogrtač od belog nerca, koji je sezao sve do visokih potpetica njenih rubin-crvenih cipela“.

Kruela de Vil je u knjizi udata za krznara i objašnjava gospođi Dirli da je zadržala svoje prezime – toliko neobično da je zahtevalo objašnjenje – jer je bila poslednji živi član svoje porodice. Smitova nam pripoveda i o imanju na kome će Kruela zarobiti kučiće: Kruelin predak ga je kupio i od tada se na njemu dešavaju čudne stvari.

Osim nekoliko anegdota, autorka ne daje mnogo informacija o prošlosti Kruele de Vil. Osnovna radnja romana je vezana za štence: nakon što se rode, Kruela u nekoliko navrata pokušava da ih kupi, ali Darlijevi odbijaju. Kruela angažuje lopove da ih ukradu, pa odrasli psi odlaze u misiju spašavanja gde otkrivaju da ima još ukradenih kučića. Dok razgovara sa svojim sledbenicima, vidimo pravu Kruelinu okrutnost: „Otrujte ih, podavite ih, mlatnite ih po glavi. Imate li hloroform u špajzu?“

Smitova je objavila i nastavak 1967. godine The Starlight Barking u kome se, sada odrasli, kučići bude jednog jutra i shvataju da su sva živa bića uspavana. Kruela se veoma kratko pojavljuje jer kada je kučići posete, vide da i ona spava i da više nije opsednuta krznenim kaputima (već plastičnim kabanicama). Nastavak nije doživeo popularnost kao prvi roman, možda baš zato što mu nedostaje negativac poput Kruele.

Kruela na ekranu

Volt Dizni je otkupio filmsкa prava na roman „Sto i jedan dalmatinac“ odmah nakon što je objavljen. Crtani film je premijerno prikazan 1961. godine i odlično je prošao kod kritike i publike, a zaradio je najviše od svih filmova prikazanih te godine. Do danas, kako navodi Insajder, zaradio je preko sto miliona dolara.

Krueline osobine su u crtaću prenaglašene kako bi se dobio savremeni prikaz negativca, jer je ovo bio prvi Diznijev crtani koji se odvijao u vremenu kada je i stvaran. Mark Dejvis, animator koji je stvorio mnoge čuvene Diznijeve junake poput Grdane, govorio je 1985. godine o inspiraciji za Kruelu: „Nekoliko ljudi je delimično inspirisalo Kruelu, a pre svega glumica Talula Benkhed i jedna poznanica koja je bila prvo čudovište: bila je visoka, mršava i nije zatvarala usta.“

Benkhedova ne samo da je donekle podsećala na Kruelu već je bila poznata po brzoj vožnji automobilom. „Upravo u to vreme je isplivala još jedna njena osobina koja je vezuje za Kruelu: brza vožnja bentlijem po Londonu – što je takođe završilo u Diznijevoj verziji Kruele“, navodi Rebeka Koup za Tatler.

Popularnost ovog crtaća dovela je i do snimanja igranog filma, tri decenije kasnije. Glen Klouz se našla u ulozi Kruele koja, u ovoj verziji, upravlja sopstvenom modnom kompanijom „Kuća DeVil“. Pretpostavljamo da je to poslužilo kao inspiracija autorima najnovijeg filma koji govori o Kruelinoj prošlosti.

Među zloćama koje je Dizni stvorio tokom godina, Kruela koju nam je podarila Glen Klouz važi za ikonu feminizma – ima uspešnu karijeru i odlučila je da nema decu ni muža. U intervjuu iz 1996. godine, glumica je govorila o nemilosrdnoj junakinji koju je oživela na filmskom platnu: „Mislim da Kruela nema nijednu iskupljujuću ljudsku osobinu osim smisla za humor koji je najčešće uvrnut. Ali ona je sjajan lik jer je vesela u svojoj zlobi i postoji nešto posebno u vezi sa njom.“

Poslednja verzija Kruele

Radnja poslednjeg filma o Krueli je smeštena u sedamdesete godine prošlog veka i Ema Stoun kao mlada Kruela de Vil oživljava lik dizajnerke u usponu. Glumica je rekla da je inspiraciju našla pre svega u verziji Glen Klouz, ali i u crtanom filmu: „Mislim da je Glen neponovljiva i najbolja, ali sam isto tako obožavala crtani film celog svog života.“

Iako je moda ostala jedno od centralnih interesovanja junakinje u svim adaptacijama, njena opsesija krznom je nestala u poslednjoj verziji. Stounova u filmu nosi preko 40 kostima, ali nijedan nije od krzna. „Iako su dalmatinci i drugi psi tu, Kruela više nema istu motivaciju kao njen animirani pandan“, zvanično je saopštenje iz Diznija. „U ovom filmu Kruela ne povređuje životinje ni na koji način.“

Zanimljiva je odluka da se čuvenom zlikovcu oduzme jedna od najprepoznatljivijih karakteristika, verovatno iz razloga da je previše rizično zalaziti u tu oblast, s obzirom na veoma aktivne grupe za zaštitu životinja. Takođe, retko koji gledalac bi mogao da oseti empatiju prema ubici pasa. A ovo je priča u kojoj navijamo za Kruelu – nešto što nikada do sada nismo radili.

Autor: Anabel Gaterman
Izvor: Time
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
nedelja knjiga stivena eriksona od 20 do 26 maja  laguna knjige Nedelja knjiga Stivena Eriksona od 20. do 26. maja!
20.05.2024.
Erikson je stekao svetsku slavu i armiju čitalaca serijalom „Malaška knjiga Palih“, a Laguna je objavila 14 knjiga ovog autora. Zanimljivo je da je po obrazovanju arheolog i antropolog, a završio je i...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više
nastavak bestselera jato egzodus kejt stjuart u prodaji od 21 maja laguna knjige Nastavak bestselera „Jato“ – „Egzodus“ Kejt Stjuart u prodaji od 21. maja
20.05.2024.
„Egzodus“ Kejt Stjuart nastavak je svetskog bestselera „Jato“. Možeš li Sesilija živeti u laži? To je grad duhova, mesto koje je proganja, koje ju je stvorilo. Jasno joj je da nikad neće prevazići ...
više
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.