Laguna - Bukmarker - Sedam književnih afera koje su se stvarno dogodile - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Sedam književnih afera koje su se stvarno dogodile

Sa realnošću koja često zna da bude čudnija od fikcije, stvarne veze su nepresušan izvor priča. Imajući ovo na umu, odabrali smo sedam veličanstveno talentovanih ženskih pisaca, čija je inspiracija ležala u stvarnim vezama sa kolegama autorima.
 

Silvija Plat

Ove godine je objavljeno jubilarno pedeseto izdanje zbirke pesama „Arijel“ Silvije Plat, koja je prvi put izdata posthumno 1965. godine. „Arijel“ poetično govori o borbi Silvije Plat sa depresijom i neuspelim brakom sa pesnikom Tedom Hjuzom. Venčali su se 1956. godine, pre njene druge godine na univerzitetu.  1961. godine Plat je otkrila da ju je Hjuz varao, ostavila ga je i odvela njihovo dvoje dece sa sobom. Sva ta dešavanja su vaskrsla tešku depresiju Silvije Plat i ona 1963. u tridesetoj godini, okončava svoj život. Hjuz je prepravio „Arijel“ nakon njenog samoubistva, izostavljajući pesme i menjajući njihov raspored. Kako se par nije razveo, Hjuz je nasledio imovinu i objavio njene dnevnike i pisma. Prodao je dva pretposlednja dnevnika uz uslov da ostanu zapečaćeni do 50. godišnjice smrti Silvije Plat i uništio poslednji koji je napisala, napravivši tako od njenih poslednjih reči misteriju. Hjuz je objavio „Birthday Letters“ neposredno pred smrt u pokušaju da prikaže svoju poetičnu verziju njihove veze.
 

Zelda Ficdžerald

Zelda Ficdžerald je bila oličenje glamura dvadesetih godina prošlog veka, i kako je njen muž primetio, prava američka šiparica. Bila je kreativna, duhovita, zabavna i inteligentna i sve se to ogledalo u njenim dnevnicima. Ovi dnevnici su privukli pažnju Skota Ficdžeralda ubrzo nakon što su se venčali. On je plagirao neke njihove delove i davao ih svojim vodećim književnim damama, što je veoma nerviralo Zeldu. Burna veza Ficdžeraldovih i Zeldina strast za provodom i baletskim plesom do iznemoglosti, primorali su je da u tridesetoj godini ode u sanatorijum. Zelda je tokom ovog perioda oporavka napisala autobiografski roman „Save the Last Waltz“. Ficdžerald je navodno bio besan zbog Zeldnog prikaza njihovog neuspelog braka pa je kao odgovor 1934. godine napisao roman „Nežna  je noć“.
 

Antonija Frejžer

Antonija Frejžer je udovica nobelovca Harolda Pintera. Autorka je veličanstvenih istorijskih biografija, fikcija i memoara. Njena knjga „Love and Louis XVI“ fascinantan je primer njenog uživanja u istorijskim dramama. Frejžerova i Pinter su se sreli 1977. godine i započeli aferu. Živeli su zajedno i venčali se tek nakon smrti njihovih prethodnih supružnika. Kada je novinar pitao Frejžerovu zašto je Pinterov rad postao tako sumoran nakon što su se venčali, ona je odgovorila da je njegov melanholični učinak rezultat srećnog i jednostavnog života kod kuće. Ostali su apsolutno očarani i puni podrške jedno prema drugom sve do Pinterove smrti 2008. godine.
 

Foto:By English PEN - Flickr.com / CC BY 2.0 / Wikimedia commons
 
Vita Sakvil-Vest

Pored toga što je bila aristokratkinja i vlasnica Sisinghurst zamka i imanja oko njega, Vita je bila poznata i po svojim književnim delima i po ozloglašenoj  ljubavnoj aferi sa Virdžinijom Vulf. Iako par nikada nije ozvaničio svoju vezu  ̶  pošto su obe bile udate, Vita za ser Harolda Nikolsona, a Virdžinija za Leonarda Vulfa, njihova veza je dokumentovana kroz Vitinu poeziju, prozu i pisma. Viti su posvećena najduža i najdražesnija ljubavna pisma u engleskoj literaturi  ̶ „Orlando“ Virdžinije Vulf. Uprkost tome što je bila kratkog veka, intenzivna ljubavna afera Vite i Virdžinije bila je u središtu pažnje mnogih voajera. Prekrasno pisan roman Virdžinije Vulf odjekuje sočnim detaljima njihovog vanbračnog odnosa: narativni osećaj i tok „Orlanda“ odjekuju njihovom vezom i seksualnošću.
 

Meri Vulstonkraft Šeli

Kao ćerka proto-feministikinje Meri Vulstonkraft i filozofa Vilijama Gudvina, Meri je imala jedinstven pogled na odnose i porodicu.  Majka joj je umrla kada je imala samo jedanaest dana. Sa sedamnaest godina Meri je započela aferu sa oženjenim muškarcem Persijem Biš Šelijem, političkim saradnikom Gudvinovih. Da bi izbegla privatne i javne turbulencije, napustila je Englesku i putovala Evropom sa pesnikom, a vratila se trudna i odbačena. Prevremeno rođena beba je stradala. Par se venčao nakon što je Šelijeva prva žena izvršila samoubistvo. Otputovali su u Italiju i boravili kod Bajrona. Jedne sumorne večeri u vili, grupa je održala takmičenje u pričanju priča. Ishod je bila Merina gotska priča „Frankenštajn“. Knijga je nežan izraz teškoće sa kojom se pojedinac suočava u pronalaženju sopstvenog puta u društvu koje ne oprašta i osuđuje.
 

Simon De Bovoar

Kao mlađa ćerka u buržujskoj porodici sa finansijskim problemima, Simon de Bovoar nije mogla da dobije miraz potreban za brak. Ali ovo nije uznemirilo mladu De Bovoar koja je žudela za intelektualnim, a ne bračnim ispunjenjem. Studirala je na Sorboni i zaposlila se kako se ne bi zavisila od očevih problematičnih finansija. Nakon što je upoznala Žana-Pola Sartra, De Bovoarovi su se nadali venčanju, ali je par to odbio. De Bovoar i Sartr nisu bili u zajednici, nisu imali ni decu, ali su bili posvećeni jedno drugom tokom njihovih života, često ulazeći u afere i deleći partnere. Prvi roman De Bovoarove, „L’invitée“, je poluautobiografski zapis o njihovoj otvorenoj vezi i cvetanju njene feminističke i egzistencijalne filozofije.
 

Foto: Moshe Milner
Elizabet Baret Brauning

Viktorijanska pesnikinja Elizabet Baret Brauning započela je svoj rani književni život u šestoj godini života. Međutim, sa petnaest je obolela od teške bolesti. Iako ovo nije odvratilo Elizabet od odabrane karijere, bila je slaba i zavisna od laudanuma, tinkture opijuma, do kraja života. Često se pominjalo da su opijati bili delom zaslužni za njen uspeh kao pisca: živopisni stil i maštovito korišćenje forme sugeriše transcendentnost, beg od ograničenja fizičke stvarnosti. Elizabetina karijera bila je neverovatno uspešna, bila je poštovana i razmatrana za laureata poezije. Nažalost, prvi ženski laureat bila je tek Kerol En Dafi 2009. godine.
 

Tokom četrdesetih godina devetnaestog veka kontaktirao ju je književni obožavalac, Robert Brauning. Sreli su se, nakon duge prepiske i na kraju venčali 1846. Elizabet je bila šest godina starija od Brauninga. Nakon venčanja su se, zbog Elizabetinog zdravlja, preselili u Italiju. „Sonnets to the Portuguese“ je kolekcija njenih ljubavnih soneta. Brauning ju je zvao „moja mala Portugalka“, a njena zbirka poezije – u kojoj se nalazi divno nežna „How do I Thee?“ – kao i divljenje Kamoešu pomogli su nazivu zbirke. Edgar Alan Po je posvetio svog „Gavrana“ njoj: „najplemenitijoj od svog pola“. Njeni drugi književni opus krunisan je 1857, dugom poemom „Aurora Leigh“, koja istražuje intulektualni razvoj Aurore, kroz devet knjiga majstorske poezije.

Izvor: readersdigest.co.uk
Prevod: Miloš Vulikić


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.