Laguna - Bukmarker - Romantizovani građanski Beograd - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Romantizovani građanski Beograd

 U svom novom romanu Kaja, Beograd i dobri Amerikanac, Mirjana Ðurđević oživljava već pomalo zaboravljenu građansku tradiciju starog Beograda, ispredajući romantizovanu priču o međuratnom prijateljstvu između popularne spisateljice i profesorke mačevanja, koja nosi isto ime kao i autorka romana, i američkog ambasadora u Kraljevini SHS (kasnije Jugoslaviji) Džona Dajnelija Prinsa, familijarno prozvanog Pidžin. Za zaplet romana važna je i pripovest o mongolskoj budističkoj zajednici u međuratnoj kraljevini, kod koje je najzanimljivije upravo to što - nije izmišljena.

Lik Mice Ðurđević u romanu je izvrsno izveden, i s pravom postavljen u njegovo središte. Ova luckasta dama istrajno se bori sa viškom kilograma i nestašlucima svog mačka Bebilija, a pleni vedrom naravi, bistrinom uma i neiscrpnom energijom koju usmerava što na ulepšavanje Vračara, što na suprotstavljanje malograđanskoj sredini. Vozeći se na „motorbiciklu“, igrajući bejzbol ili šetajući sa svojim američkim prijateljem, ona u Beograd unosi nešto od slobodnog evropskog duha koji je donela sa studija u Parizu, iako je to često košta lošeg glasa i čaršijskih ogovaranja. Trougao glavnih junaka upotpunjuju Micin američki prijatelj Pidžin i mongolska devojčica Kaja, koja je stigla u Beograd sa grupom svojih sunarodnika, bežeći od komunista. Dok je prikaz dobrodušnog diplomate takođe živ i upečatljiv, to se ne bi moglo reći i za treći noseći karakter u romanu, Kaju, koja se rasplinjava u brojim epizodama i ne uspeva da izraste u zaokružen književni lik. Previše digresija i epizoda je i inače nešto slabije mesto ove knjige, uz dosta nespretan naslov i neprivlačan dizajn korica, što je donekle ispravljeno u drugom izdanju koje je objavila Laguna.

Jedan od razloga zbog kojih Kaja, Beograd... može biti interesantan današnjem čitaocu su i paralele koje autorka gotovo neprimetno povlači između vremena prikazanog u romanu i vremena u kome je roman objavljen. Smeštajući radnju u period od druge polovine dvadesetih do druge polovine četrdesetih godina prošlog veka, Mirjana Ðurđević koristi priliku da ocrta silaznu putanju jednog društva koje je imalo i svoje srećnije trenutke. Simpatična glavna junakinja služi i kao direktna veza između dva vremena, pošto njene lingvističke igrarije, među kojima je i izmišljanje termina „psihološkinja“, bivaju zabeležene u Pidžinovom predratnom rečniku srpsko-engleskog jezika. Na sadašnji trenutak upućuje i kritika konzervativnosti crkve, koja je u to vreme podržala Hitlera, srodnost njujorškog kraha berze 1929. godine, poznatog kao Crni četvrtak, sa današnjom Svetskom ekonomskom krizom, neprestano ponavljanje fraze o „očuvanju nacionalnog identiteta“ u obraćanju budista-Kalmika američkom poslaniku u kraljevini, kao i sveprisutna korupcija u gradskoj upravi i divlja gradnja po Beogradu koja izbezumljuje nekadašnju studentkinju arhitekture Micu Ðurđević.

Onima koji uživaju u prepoznavanju imena i toponima važnih za istoriju glavnog grada, ova knjiga će takođe biti pravo zadovoljstvo. Njom šetaju Mika Alas, Tin Ujević, prvi homoseksualac i gradski antikvar Vlajko Marsovac, kao i Stanislav Vinaver, Geca Kon i drugi. Uz to, muž glavne junakinje osniva Radio Beograd, kolači se kupuju u poslastičarnici Pelivan, koja i danas postoji, a detektivski deo zapleta odvija se u robnoj kući Mitić na Slaviji, na čijem mestu danas stoji park poznat i kao Mitićeva rupa. Mape tadašnjeg Beograda sa ucrtanim ulicama omogućavaju čitaocu da prati kretanje junaka, a ilustracije kojima roman obiluje (iako se zbog lošeg kvaliteta štampe ponekad jedva razaznaju) korišćene su na sličan način kao u Ekovom Tajanstvenom plamenu kraljice Loane, u cilju kreiranja atmosfere jednog prohujalog, ali emotivno i značenjski bogatog vremena. Da autorka ipak nema pretenzija da piše dokumentarnu prozu, već da u prošlosti traži ključ za sadašnjost, sugeriše i to što nas sa mnogih fotografija, pa i sa korica, posmatra upravo njen lik.

Izvor: Danas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
28.05.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više
počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga 3 za 999 od 5 do 31 maja 2025  laguna knjige Počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga: „3 za 999“ od 5. do 31. maja 2025!
28.05.2025.
Sve ljubitelje pisane reči obradovaće vest o početku omiljene akcije – „3 za 999“ – koja će ovoga puta trajati od 5. do 31. maja 2025. godine u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima laguna.rs i de...
više
jelena bačić alimpić potpisuje novi roman krojač 29 maja u skc u laguna knjige Jelena Bačić Alimpić potpisuje novi roman „Krojač“ 29. maja u SKC-u
28.05.2025.
Još jedan književni hit Jelene Bačić Alimpić osvojio je čitaoce u Srbiji! Reč je o novom romanu „Krojač“ koji obara rekorde čitanosti i od prvog dana prodaje nalazi se na prvom mestu Lagunine top...
više
tajne pisaca branislav bjelica svi ti neprimetni ljudi laguna knjige Tajne pisaca: Branislav Bjelica – Svi ti neprimetni ljudi
28.05.2025.
Šta ga je posle deset godina izvuklo iz književne ilegale i navelo da napiše „Beogradskog pobednika“, zbirku priča o naizgled običnim stanovnicima naše prestonice, otkriva nam pisac i novinar Branisla...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.