Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Piramide“ Terija Pračeta - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Piramide“ Terija Pračeta

„Pazite mrtve“, govorili su sveštenici, „i mrtvi će paziti vas.“

Kao neko ko je knjige o Disksvetu čitao redosledom kojim su objavljivane, moram priznati da sam romanu „Piramide“, sedmom po redu u Pračetovom popularnom serijalu, prišao sa izvesnom rezervom. Iz prikaza koje sam prethodno pročitao, saznao sam da je reč o samostalnom romanu i sama pomisao da ću čitati priču koja je u potpunosti nezavisna od ostalih, i sa čijim se junacima najverovatnije više nikada neću sresti, nije mi delovala naročito privlačno. Pokazalo se, međutim, da su moje sumnje bile neopravdane – sjajni britanski pisac me je još jednom prijatno iznenadio. Danas ovu pogrešnu procenu pripisujem neiskustvu, činjenici da sam se još uvek nalazio u početnom stadijumu putovanja kroz Pračetov fantastični svet.

Radnja „Piramida“ se najvećim delom odvija u omalenoj pustinjskoj kraljevini Djelibeba, koja po mnogo čemu podseća na drevni Egipat. Iako ovo stalno govorim, moraću i ovde da napišem: nad ovakvom vrstom literature oduvek je lebdelo svojevrsno prokletstvo repetitivnosti i čak ni magovima poput Terija Pračeta nije uvek uspevalo da se izmigolje iz njegovih kandži. I ova knjiga s vremena na vreme pada u istu zamku. Rekao bih da je glavni krivac za to njen mladi junak Tepik, koji poseduje gotovo sve karakteristike tipičnog pračetovskog protagoniste. Iako je vispreniji od nekih drugih Pračetovih glavnih junaka, izvesni stepen nesigurnosti i nezgrapnosti u njegovom ponašanju će iskusnom čitaocu delovati veoma poznato. Veoma mi se dopao njegov status stranca u sopstvenoj zemlji. Podatak da se ovaj mladić kao ličnost formirao u dinamičnom Ank-Morporku, stičući vrhunsko obrazovanje u Esnafu ubica, čini okolnosti njegovog povratka i ponovnog upoznavanja sa Djelibebom još dramatičnijim.

Povratak u Staro kraljevstvo rezultira naizgled bezizlaznom situacijom za koju samo glavni junak može da pronađe rešenje, ali razotkriva i čitav niz kompleksnih pojedinosti koje celoj priči daju neočekivanu dubinu. Služeći se egipatskom mitologijom i elementima grčke filozofije, Pračet sprovodi razigranu analizu ljudske fascinacije tradicijom i religijom, kao i uticaja koji ona može imati na pojedince i uloge koje vrše u društvu. Ovo je dodatno naglašeno činjenicom da iako u priči postoji lik antagoniste, Tepik zapravo ne spasava svoje kraljevstvo od zlog pojedinca. Rigidna religioznost i slepo pokoravanje tradiciji ovo društvo dovodi do ivice propasti. Stanovništvo Djelibebe je na kraju primorano da se u najdoslovnijem mogućem smislu suoči sa svojim verovanjima, nakon čega im se pruža prilika da okrenu novi list i prihvate neophodne promene.

Sporedni likovi ove priče veoma su zanimljivi i svi igraju drugačije ali podjednako važne uloge u zaokruživanju glavne poruke. Među njima se ističu graditelji piramida Ptaklasp i njegovi sinovi Ptaklasp IIa i Ptaklasp IIb, kao i glavni mumifikator Dil i njegov šegrt Gern. Svaki od njih se na svoj (najčešće komičan) način trudi da ispuni zahteve „odozgo“, a svi su pritom na neki način povezani sa fizičkim reprezentacijama kolektivne opsesije prošlošću. I dok svi ostali predmeti poseduju tek simboličnu vrednost, piramide i mumije doprinose uspostavljanju stvarne veze sa prohujalim vremenima. Zahvaljujući graditeljima, saznajemo nešto više o funkcionisanju piramida na Disksvetu, a od mrtvih učimo o procesu mumifikacije (budući da je nedavno preminuli kralj vezan za svoj leš i posmatra rad mumifikatora). Njihove perspektive omogućavaju nam da potpunije sagledamo celokupnu situaciju, ali i uvidimo da ovo nije samo još jedna u nizu priča o heroju koji sprečava katastrofu.

Sve u svemu, „Piramide“ su više nego sjajan roman koji me je naučio korisnu lekciju o preuranjenom donošenju suda o pojedinim knjigama. Neosporno je da serijal o Disksvetu najveći deo svoje popularnosti duguje brojnim podserijalima, ali bilo je pravo zadovoljstvo uveriti se da i samostalan roman može da bude podjednako ubedljiv. Želeo bih takođe da napomenem da je serijal napisan tako da ga možete, ali i ne morate, čitati unapred zacrtanim redom. „Piramide“ mogu biti vaš prvi roman o Disksvetu, ili možda čak jedini koji ćete ikada pročitati, ali to vas sigurno neće sprečiti da u njemu uživate. Ova mitološka parodija u sebi nosi važnu poruku o našoj sposobnosti da prevazilaženjem predrasuda i otvorenošću za promene postanemo bolji ljudi.

Autor: Rajan Karter
Izvor: musewithmeblog.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
knjiga kao plod duboke potrebe predstavljen roman vaskrsenje vukašina milićevića laguna knjige Knjiga kao plod duboke potrebe – predstavljen roman „Vaskrsenje“ Vukašina Milićevića
29.03.2024.
Roman prvenac teologa Vukašina Milićevića „Vaskrsenje“ predstavljen je 28. marta publici u knjižari Delfi SKC. O delu koje govori o čoveku, njegovom smislu, instituciji i apsurdu koji ih povezuje, ali...
više
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.