Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Momci iz Nikla“ – Afroamerikanac Kolson Vajthed ušao na velika vrata u američku književnost - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Momci iz Nikla“ – Afroamerikanac Kolson Vajthed ušao na velika vrata u američku književnost

Gospodin Slučaj ovog proleća je udesio da dve teme istovremeno stignu u Ameriku: rasizam i segregacija, ponovo u centru pažnje zbog policijske brutalnosti koja je ubila Afroamerikanca Džordža Flojda, i roman Kolsona Vajtheda „Momci iz Nikla“ koji je svom autoru doneo drugi put Pulicerovu nagradu.

Vajthed (1969), i sam Afroamerikanac, sada je nova literarna zvezda engleskog govornog područja jer je nakon sedam romana, koji bi se mogli svrstati u horor i SF, i dokumentarističke proze, pre tri godine napisao roman „Podzemna železnica“. Ta knjiga mu je donela prvog Pulicera i milion dolara od njene prodaje. Novi roman „Momci iz Nikla“ objavljen je 2019. i odmah je pokupio šest uglednih nagrada i 56 izuzetno pozitivnih prikaza i kritika. Maja meseca ove godine okitio se drugim Pulicerom za fikciju, koji mu je doneo novi roman, kod nas je objavljen u izdanju Lagune. Vajthed je tek četvrti dobitnik dva Pulicera.

U tom času verovatno niko nije slutio da će za manje od mesec dana celu svetsku javnost uzbuditi nasilna smrt jednog njegovog zemljaka. Taj događaj je potresao pre svega Ameriku i izazvao masovne ulične protestuje zbog kojih je predsednik Donald Tramp zapretio demonstrantima vojskom.

Zanimljivo je da je autor, kada su mu objavljeni „Momci iz Nikla“, izjavio da je imao nameru da neko vreme „ne piše teške knjige" posle „Podzemne žleznice“ (priče o prebacivanju robova tajnim kanalima sa juga na sever Amerike gde je ropsvo bilo zabranjeno), ali da je posle dolaska Trampa za predsednika smatrao da mu je dužnost i obaveza da novi roman posveti segregaciji, koja je još uvek tabu tema u Americi, iako su Afroamerikanci pred zakonom potpuno ravnopravni sa beloputim zemljacima.

Ideju da napiše roman o zlodelima čuvara i službenika u jednoj popravnoj školi na Floridi koja je postojala više od sto godina i zatvorena je tek 2011. godine, Vajthed je našao, kako je kazao, na internetu gde su objavljeni podaci arheoloških ispitivanja studenata Univeziteta Južne Floride. Naime, studenti su odlučili da raskopaju školsko groblje popravne muške škole u Marijani na Floridi i otkrili da je tu sahranjeno oko stotinu učenika od kojih je polovina umrla nasilnom smrću, ručni zglobovi su im bili vezani lancima i skoro sve kosti polomljene. Studenti su radili forenzička ispitivanja sve do 2019. godine.

Najviše mrtvih je bilo iz vremena kada je Džim Krou bio guverner Floride, a Kju Klusk Klan tolerisan i kada je primenjivana stroga rasna segregacija svih žitelja sa tamnom bojom kože, a ne samo Afroamkerikanca, bivših robova.

Da bi što vernije i autentičnije ispričao šta se zbivalo u toj državnoj instutuciji koja je imala zadatak da prevaspita decu od šest do 18 godina, Vajthed je stvorio dva lika kojima je, prema njegovim rečima, dao nešto od svojih osobina.Tako je Elvud dospeo u to mučilište samo zato što je prilikom autostopiranja seo u ukradeni auto. Kada je policija zaustavila auto, smatrala ga je saučesnikom u krađi. On je celog života verovao da su ljudi u duši dobri, dok je drugi lik Tarner, njegov drugar, cinično gledao na ljude kao u suštini zle.

Kroz njihove sudbine tokom boravka u paklu škole, preko epizoda iz Tarnerovog života nakon gubitka druga i uspešnog bekstva iz Nikla, autor stvara potresno sliku ponižavanja, zloupotrebljavanja i seksualnog iskorišćavanja crnih dečaka. Učenici te škole koja, umesto da se postara da od njih stvori korisne članove društva, postaju potpuno prazne ljušture u kojima je sve uništeno od onoga što zovemo ljudskost.

Kritičar Njujork tajmsa je ocenio da je „Vajthed veoma uspešno pisao romane o apokalipsi i hororu, ali da ništa od toga nije tako strašno kao stvarna priča o tragediji maloletne dece“.

Ron Čarls kritičar Vašington posta napisao je da „autor sa lakoćom uništava čitaočevo uzdanje u to da će dobrota ipak trijumfovati i nudi gorku, surovu istinu o američkom pokušaju raskidanja sa segregacijom i rasizmom“.

Novinarka američkog Nacionalnog javnog radija Marin Korigan je ocenila da je „Vajthedova nova knjiga maestralno delo o jednom segmentu američke istorije, bolnom zbog odsustva pravde i milosti“, dok je Nova republika konstatovala da knjiga iako je „fikcija, peče koliko je istinita“.

„Pisac na superioran način pokazuje u kojoj meri je rasizam prisutan u Americi i danas“, napisao je Gardijan, čim se knjiga pojavila krajem prošle godine, da bi ta ocena i danas bila aktuelna dok po mnogim gradovima Amerike defiluju povorke onih koji osuđuju nemilosrdno ubistvo nedužnog Flojda.

Autor: Vera Kondev
Izvor: Nedeljnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.