Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Mašina za pravljenje Španaca“ portugalskog autora Valtera Uga Maija - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Mašina za pravljenje Španaca“ portugalskog autora Valtera Uga Maija

U nemalom broju nama sasvim nepoznatih savremenih portugalskih pisaca, čiji se prevodi poslednjih godina pojavljuju kod različitih izdavača, nesvakidašnjošću svoje teme i vrlo lepom obradom izdvojio se roman „Mašina za pravljenje Španaca“. Ovaj roman, iako je ovenčan Evropskom nagradom za književnost, čiji laureati po pravilu predstavljaju lošija književna ostvarenja, o čemu smo ranije pisali, ukazuje se kao vrlo dobro ostvarenje u kojem se kroz jednu intimističku priču o starenju istovremeno pripoveda o društvenim i političkim prilikama u Portugaliji u drugoj polovini  20. veka.

Onoliko koliko je tema smrti i umiranja česta u književnosti, toliko se retko javljaju priče o starenju i starosti da gotovo može da se govori o nekoj vrsti prećutnog tabua u pogledu ove teme. Pisac mlađe generacije, Valter Ugo Mai (1973), prilazi ovoj temi sa začuđujućim „unutrašnjim“ znanjem i osećajem. Njegov junak i pripovedač je osamdesetogodišnji berberin u penziji koga, nakon smrti supruge, ćerka smešta u starački dom. Stupanje u dom predstavljeno je u romanu kao traumatična ali i granična situacija, kao prelazak iz jednog vida življenja i autonomnosti u drugi vid u kojem je sloboda kontrolisana, a budućnost determinisana. Proces navikavanja na život u domu, predstavljen je vrlo lepim i psihološki motivisanim slikama iz kojih se grana sva emocionalna i socijalna složenost života. Faza nekomunikacije i nemosti u kojoj se junak nađe pri stupanju u dom, ukazuje se kao uobičajeno stanje tokom kojeg se do juče samostalan čovek prilagođava novom a neželjenom okruženju. Patnja zbog gubitka najpre žene koja mu je bila životni pratilac i odrednica sopstvenog identiteta, a potom zbog gubitka doma i ličnog integrita, manifestuje se kroz ljutnju na ćerku i potrebu da joj zada bol.

Slika doma za stara lica, dnevne rutine u njemu i portreti pojedinih stanara, iako u velikoj meri evocirajaju situaciju „Čarobnog brega“, ne oskudevaju u autentičnosti i sugestivnosti. Premda i u ovom domu kao i u čarobnom bregu stanonvnici idu ka svome kraju i budućnosti nema, jedan novi život počinje da poprima svoje obrise. Staračko prijateljstvo i staračke ljubavi koje se u tom domu rađaju pokazatelj su neprekidne žice života koja osmišljava postojanje čak i onima koji odbrojavaju svoje poslednje zemaljske dane.

Ugo Valter Mai situaciju života u domu, zatvorenom i završenom mikrosvetu, koristi kao polazište za sumiranje prethodnog života i preispitivanje ne samo junakovih grešaka i griža savesti već i celokupnog smisla postojanja. Zalaženje u prošlost i analiza porodičnih odnosa i profesionalnog puta povod su junaku da iskopa iz prividnog zaborava i epizodu iz mladosti koja ga je načinila nevoljnim učesnikom istorije. Prikrivanje u svojoj berberskoj radnji pripadnika portugalskog pokreta otpora za vreme vladavine  Salazara, a potom prokazivanje i saradnja sa policijom, trajno će obeležiti život Antonija Žorža da Silve. Večito vaganje o ispravnosti takvog postupka ili pogrešci i krivici u zavisnosti od toga da li se promišlja iz perspektive malog građanina, koji vrši svoju dužnost, lojalnog bilo kom sistemu ili iz perspektive mislećeg čoveka, slobdnog i pobunjenog, prestaje da bude lično Da Silvino preispitivanje već se uzdiže na višu ravan, najpre lokalnu portugalsku a potom i opšte čovečansku.

Politička situacija u Portugalu sredinom prošlog veka koju Ugo Mai diskretno slika ovim romanom u funkciji je postavljanja pitanja o sudbinama malih naroda u velikim istorijskim kolebanjima. Mašina za pravljenje Španaca iz naslova romana postaje tako drugo ime za čitavu jednu zemlju koja je izgubila svoju ekonomsku, političku i istorijsku bitnost i čiji je pokretački pogon postala težnja da se prilagodi drugome i postane što je moguće bolji i veći onaj „neko drugi“.

Imajući to u vidu, naš čitalac ove knjige bi s pravom mogao da uoči jednakost između stečene ili zadobijene nebitnosti svoje zemlje i Portugalije i zapita se mašina za pravljenja koga ili čega je postala Srbija u novije vreme.

Autor: Nataša Anđelković 
Izvor: Pečat


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić kanon naše književnosti je bolno uzak i provincijalan laguna knjige Branko Anđić: Kanon naše književnosti je bolno uzak i provincijalan
13.02.2025.
Pisac i prevodilac Branko Anđić, dobitnik nagrada „Ljubomir P. Nenadović“ i „Despot Stefan Lazarević“, objavio je nedavno zbirku porodičnih priča „Da si dobra, i Bog bi te imao“ čiji je izdavač Laguna...
više
ljiljana šarac pisac treba da bude pravi hipnotizer da privuče mlade laguna knjige Ljiljana Šarac: Pisac treba da bude pravi hipnotizer da privuče mlade
13.02.2025.
Ljiljana Šarac jedna je od najpopularnijih književnica srednje generacije koja je svojim romanima osvojila publiku svih uzrasta. Rođena je u Smederevu gde je završila gimnaziju, a u Beogradu Filološki...
više
prikaz romana vir vrtlog u viru laguna knjige Prikaz romana „Vir“: Vrtlog u viru
13.02.2025.
Najnoviji roman Filipa Čolovića „Vir“ predstavlja, po rečima autora, kraj ciklusa bavljenja jednom veoma bolnom temom. Delimično autobiografskog uporišta, roman „Vir“ kroz fiktivni svet Ostrva polemiš...
više
prikaz zbirke kratkih priča o stvarima čudesni književni inventar laguna knjige Prikaz zbirke kratkih priča „O stvarima“: Čudesni književni inventar
13.02.2025.
Zbog neobičnog suglasničkog sklopa, ime Kestutis Kasparavićus može nas, kad se prvi put sa njim susretnemo, podsetiti na neku magičnu formulu kojom se otvaraju besputni predeli ili brzalicu koja se za...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.