Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Najkraća istorija Nemačke“ – S one strane Labe - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Najkraća istorija Nemačke“ – S one strane Labe

Ima na svetskoj mapi, iz objektivnih geopolitičkih razloga, i onih zemalja čije postojanje nije umnogome uticalo na razvoj globalne istorije, ali ima i onih bez kojih je nemoguće zamisliti istoriju pojedinih kontinenata, pa i čitavog sveta.

Nesumnjivo je da Nemačka pripada ovoj drugoj grupi, i to ne samo zbog aktivnog učešća na poraženim stranama u Prvom i Drugom svetskom ratu, nego i zbog aktuelnog trenutka, kada se pomno prati svaki korak političkih vođa ove srednjoevropske države dok se liberalni kapitalistički svet, a sa njim i Evropska unija, nalaze na svojevrsnoj prekretnici.

Pišući i istoriju i predistoriju Nemaca i Nemačke, Britanac Džejms Hoz podario je čitaocima svojevrsni feljtonizovani istorijski pregled, lišen onih podataka koji bi možda bili opterećujući čitaocima kojima istorija nije struka, ali zato obogaćen brojnim detaljima i razmišljanjima koji bi teško našli mesta u nekoj hronici ili udžbeniku.

Fokusirajući se najpre na geografski prostor između Rajne i Labe, odakle su nemački preci Germani i potekli kao posebna jezička grupa, Hoz se nije osvrtao na nemačko stanovništvo u Austriji, Švajcarskoj i još nekim okolnim zemljama, ali je, sa druge strane, veliku pažnju posvetio onome što je u istoriji ostalo upamćeno kao Prusija ili Pruska, a što se zbog svog geografskog položaja imenuje kao Istočno Polablje i za čije se stanovništvo danas u samoj Nemačkoj odomaćio naziv Saksonci, i to prvenstveno u značenju stanovništva za nekadašnju Istočnu (Demokratsku Republiku) Nemačku.

Zbog toga deluje kao da cela knjiga u prvi plan stavlja rivalitet između dve Nemačke, pri čemu je ona prva, iskonska, zapadno od reke Labe, a ona druga, pomalo egzotična, nastala naknadno i oduvek mnogo više pod poljskim i ruskim (čak i kad je ratovala protiv ovih naroda) nego nemačkim uticajem – zapadno od Labe.

Nije teško na današnjoj mapi Nemačke zapaziti koliko je njen glavni grad smešten duboko ka istočnoj granici države i koliko je udaljen od onih političkih i kulturnih centara u kojima se tokom novog veka formirala nemačka nacija – a razloge za to lako ćemo pronaći u Hozovoj „Najkraćoj istoriji Nemačke“ dok budemo pratili kako su dve potpuno različite Nemačke počele da se prožimaju tokom devetnaestog stoleća i da ona poražena preživljava i nameće svoju ideologiju maltene sve do polovine dvadesetog veka, kada na pedeset godina dolazi do uspostavljanja starih granica, da bi se ponovnim ujedinjenjem otvorilo staro pitanje o ugroženosti kapitala zapadnih pokrajina zarad očuvanja istočnih teritorija.

Sigurno će mnogima biti zanimljiv Hozov neskriven stav o ujedinjenju Nemačke 1990. kao o ishitrenom i netaktičnom potezu, prvenstveno kad je u pitanju politika dotadašnje Zapadne Nemačke, koju autor ne posmatra kao okrnjenu i oštećenu državu, nego kao jednu zaokruženu celinu, u svojim pravim istorijskim granicama, koje se na kulturološkom i ideološkom planu nisu menjale još od antičkog doba, a za šta su najbolji pokazatelji mape političke opredeljenosti nemačkog stanovništva u prelomnim istorijskim momentima.

Stoga je Hoz, govoreći o Germanima u vreme rimskih imperatora, o Francima u vreme Karla Velikog, o Nemcima tokom viševekovnog Svetog rimskog carstva i kraktotrajne Rajnske konfederacije, zapravo ukazivao na paralelu sa stanjem u Nemačkom carstvu nakon ujedinjenja 1871. pod pruskim patronatom i nakon stvaranja Vajmarske republike 1919, pa čak i na paralelu sa savremenom političkom situacijom, pri čemu se redovno Laba ističe kao ključna razmeđa dveju ideja i potpuno različitih pogleda i na nemačku prošlost i na nemačku budućnost.

Ako je nemačka istorija u nečemu slična sa istorijama mnogih drugih zemalja, to je da ni njoj ne nedostaju paradoksi koji u datom trenutku možda i nisu delovali tako, poput činjenice da su Germani prvi put kao poseban narod definisani zahvaljujući svojim protivnicima Rimljanima, da su se Germani od uništitelja pretvorili u čuvara Rimske imperije, da je dobar deo nemačke elite podržao Napoleonovu okupaciju videvši u njoj napredne društvene ideje nasuprot feudalizmu nemačkih kneževa, da su Prusi iz želje za dominacijom nad Nemcima često bili saveznici tradicionalnim nacionalnim i ideološkim protivnicima.

Posmatrajući Nemačku ne samo kao državu sastavljenu od dve istorijski nepomirljive zemlje, nego i kao državu sastavljenu od dva politički nepomirljiva sveta – istoka i zapada – Džejms Hoz pronalazi odgovor i pokazuje čitaocima kako se moglo desiti da u narodu koji je većinom bio okrenut zapadnim vrednostima, industrijalizaciji i pacifizmu vođstvo preuzmu militantni nacionalisti i izgube dva rata zbog starih apetita na istočnim granicama koje više i ne postoje.

Stoga bi u naslovu Hozove knjige moglo stajati i da je ovo istorija dve Nemačke, ili istorija Nemačke i Pruske kao dveju nepomirljivih zemalja, a pošto upravo u istoriji Pruske autor traži i pronalazi korene svih docnijih nemačkih nedoumica i poraza, može se reći da je „Najkraća istorija Nemačke“ zapravo jedan značajan pogled sa zapadne na istočnu stranu Labe.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.