Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Kraljica Lir i njena deca“: Adam je Evi tražio svoje rebro nazad - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Kraljica Lir i njena deca“: Adam je Evi tražio svoje rebro nazad

Potraga za identiteom žene u antologiji  najboljih priča savremenih srpskih spisateljica: „Kraljica Lir i njena deca“ priređivača Ljubice Arsić.
 
U slučaju antologije najboljih priča savremenih srpskih spisateljica, koja se sredinom ove godine pojavila u izdanju „Lagune“, u okviru edicije „Talasi“, već  po naslovu: „Kraljica Lir i njena deca“, priređivača Ljubice Arsić, pripovedača i romanopisca,  lako zaključujemo da je glavni kriterijum odabira bio da se samo žene pisci nađu u njoj.

Razloge možemo tražiti svuda, ali jedan od glavnih možda je što se i dan-danas – a  zasigurno, i dalje će – rodnoj ravnopravnosti teži samo deklarativno, i na kraju, ugodne li protivurečnosti, uvek – pasivno. Milenijumima obespravljene žene nemaju čestih prilika da iskažu čak ni svoj po pravilu tihi bunt, a kamoli i pobede nametnutu inferiornost. One najmaštovitije, darovite književnice, vrhunske pripovedačice ove antologije, pokušale su da, zajedno sa priređivačem Ljubicom Arsić  podignu krajičak istorijskog vela i pokažu deo obraza svoga roda, književno progovarajući  pričom.

Strahovi, nemoć, patnje ili ljubavi, nežnost i krhkost ženskog bića, inspirisale su autorke da u svojim ženskim likovima stvore sliku žena  boraca za priznavanje i prihvatanje Bogom danog identiteta. Muški likovi su gotovo u podjednakoj meri prisutni, podjednako su glavni likovi kao i ženski, i kao različitosti se sukobljavaju i stvaraju duboko lirske situacije. Ima tu patnje i bola i ljubavi i briga i nežnosti i sukoba, ali i rešenih i neizmirenih, otvorenih, i večno nerešivih pitanja. 

Među autorkama odabranih priča su pored već poznatih, u našem književnom prostoru visoko pozicioniranih i nagrađivanih književnica, od Gordane Ćirjanić, Svetlane Velmar-Janković i Vide Ognjenović, i već u predvorju prvog eršalona:  Boba Blagojević, Divna  Vuksanović i Jelena Lengold, i najmlađe: Mirjana Novaković, Ljiljana Đurđić, Aleksandra Đuričić, koje su se već okitile ponekom književnom nagradom. Životno i stvaralački udaljene po nekoliko decenija, povezuje ih  isti problem, pitanje identiteta i suštinske ostvarenosti žene. Zasigurno je po našem mišljenju još autorki zaslužilo da se nađe u antologiji, ali priređivač  odabira i  izbor je, kao i u svakoj antologiji, ograničen na samu esenciju, odnosno, samu srž određene poetike.
 
Prva priča Ljudmile Petruševske „Kraljica Lir“ ne pripada opusu srpskih pripovedačica, ali nas uvodi u problematiku antologije. Žensko biće teži slobodi, onoj naivnoj, dečjoj, ali u isto vreme i onoj kosmičkih razmera, van svake kontrole poimanja. Kraljica koja ima apsolutno sve želi da ima i ono što joj ne treba. Iz nekog hira želi da proba da bude siromašna da bi se zabavila. Ali kraljica je kraljica, makar i u ritama, kao što je zlato zlato i u blatu i njena sloboda se na kraju rasplinjuje kao balon od sapunice. Čak ni kraljica ne može biti apsolutno moćna i slobodna, a kamoli obična žena.

Gordana Ćirjanić u priči „Beleg“ u kojoj se opisuje fatalno poznanstvo kamiondžije i autostoperke, preko motiva Erosa i Tanatosa postiže hičkokovski efekat iznenađenja kod čitaoca.

U priči „Minotaur“ Judite Šalgo glavnim likovima, supružnicima u svađi, na promotivnoj večeri, nudi se letovanje u egzotičnoj Grčkoj. Čitalac shvata da su ljubav i mir, sloga i razumevanje najskuplja egzotika.

Motivi insekata leptira i bubašvabe obrađeni su u pripovetkama Vide Ognjenović „Veliki žuti leptir“ i „Bubašvaba“ Bobe Blagojević. Dok je u prvoj leptir predstavljen kao jedini totem i mikrokosmos umno zaostalog dečaka, u drugoj je relativizovan stereotip o  odvratnosti bubašvabe, koja autorskom fantastikom postaje čak i neka vrsta anđela čuvara glavnoj junakinji, koja je majka doživljena kao robot, programirana mehanička naprava, koja svakog dana treba da radi jedno te isto, a da je niko ne poima niti doživljava bićem od krvi i mesa kome je potreban bar deo ljubavi koji daje.

Priča „Marama“ Mirjane Mitrović poput „Hiljadu i jedne noći“ priču i pričanje stavlja u istu ravan s ljubavlju i strašću.

Naslov priče „Ne volim te“ Jelene Lengold kod čitaoca budi neku blagu setu jer svako od nas je barem jednom u životu bio nevoljen. Ali upravo ova priča postavlja nam složena pitanja: Da li je ljubav vođenje ljubavi ili su ljubav deca i brak? Da li će lakše preboleti/zaboraviti  muško ili žensko? Da li nekadašnji partner može biti stranac ili čak vanzemaljac?

Milica Mičić Dimovska u svojoj priči „U procepu“ ženskom neverstvu dodaje neke druge dimenzije. Kada silom prilika muškarac izgubi svoje žezlo apsolutnog vladara porodičnog doma, ono prelazi u ženske ruke, ali se pretvara u krst za raspeće. Ona će i dalje biti proganjana, ali je epitet bludnice upitan.

Ana Vučković u svojoj „Pepeljugi“ – od bajkovite junakinje stvara antijunakinju, a od Pepeljugine sestre, bajovite antijunakinje – junakinju. Pepeljuga i princ su erotske figure, a Pepeljugina sestra je sklona platonskim maštarenjima. Kao veća grešnica Pepeljuga će proći mnogo lakše nego njena sestra.
 
Ukratko smo  predstavili i ovlaš dotakli samo neke od priča u kojima su obuhvaćeni motivi ljubavi, smrti, strasti, mržnje, patnje i drugi. Žena kao nit povezuje tradicionalno i moderno, Zapad je slobodniji, ali truliji, Istok zatvoreniji, ali sjajniji , ali i jedan i drugi su prožeti ironijom. Socijalni momenat je važan u stvaralaštvu žena pisaca, ali nije i ključan. Kada je  narator u priči  muškarac, on ne misli kao žena, on se ponaša kao tipičan muškarac, na taj način da je sukob sa ženom neminovan. Ali kada je  narator u priči  žena, ona nije tipična žena već ideal, idealna majka, idealna ljubavnica, Boginja. U ovoj antologiji dakako nema mesta feminizmu, jer problemi tematike nisu samo unipolarni i  muškarac nije degradiran, već je žena osvajač generički predisponirane a  oduzete slobode i ravnopravnosti. 
 
Autor: Aleksandar Milenković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić kanon naše književnosti je bolno uzak i provincijalan laguna knjige Branko Anđić: Kanon naše književnosti je bolno uzak i provincijalan
13.02.2025.
Pisac i prevodilac Branko Anđić, dobitnik nagrada „Ljubomir P. Nenadović“ i „Despot Stefan Lazarević“, objavio je nedavno zbirku porodičnih priča „Da si dobra, i Bog bi te imao“ čiji je izdavač Laguna...
više
ljiljana šarac pisac treba da bude pravi hipnotizer da privuče mlade laguna knjige Ljiljana Šarac: Pisac treba da bude pravi hipnotizer da privuče mlade
13.02.2025.
Ljiljana Šarac jedna je od najpopularnijih književnica srednje generacije koja je svojim romanima osvojila publiku svih uzrasta. Rođena je u Smederevu gde je završila gimnaziju, a u Beogradu Filološki...
više
prikaz romana vir vrtlog u viru laguna knjige Prikaz romana „Vir“: Vrtlog u viru
13.02.2025.
Najnoviji roman Filipa Čolovića „Vir“ predstavlja, po rečima autora, kraj ciklusa bavljenja jednom veoma bolnom temom. Delimično autobiografskog uporišta, roman „Vir“ kroz fiktivni svet Ostrva polemiš...
više
prikaz zbirke kratkih priča o stvarima čudesni književni inventar laguna knjige Prikaz zbirke kratkih priča „O stvarima“: Čudesni književni inventar
13.02.2025.
Zbog neobičnog suglasničkog sklopa, ime Kestutis Kasparavićus može nas, kad se prvi put sa njim susretnemo, podsetiti na neku magičnu formulu kojom se otvaraju besputni predeli ili brzalicu koja se za...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.