Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Bajka o Bajalicama“: Bajalice protiv pomahnitalog svijeta - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Bajka o Bajalicama“: Bajalice protiv pomahnitalog svijeta

„Ja neću da napuštam vilenjački svet, jer to je jedini svet u kome umem da volim i da živim“, kaže vilenjak Srećko u gorkonježnom finalu romana „Bajka o Bajalicama“. Srećko je vječiti petarpanovski dječak u limbu nevidljivog svijeta, onog svijeta koji samo čiste, otvorene duše umiju da vide i dotaknu.

Roman je žanrovski prevashodno pisan za dječju publiku. Majstorski zadovoljavajući prve levele napetosti, avanture i medija bajke. No beogradski poeta i romanopisac Vojislav Todorović „vrativši se sebi“ (kako stoji u biografskoj bilješci) i dječaku u sebi koji ne želi da odraste, ponudio je slojevitu ponornicu kroz sve nesavršenosti svjetova starijih, otupjelih u beznađe ili ogrezlih u gramzivost i nasilje. Djeca su mudrija od nas. Mi matori im ugrađujemo gluposti i kvarove na dušama. Svako zlo i svako dobro prvo nastaju u porodici. Ono u čemu posrnemo kod porodičnog stola, kasnije brutalno plaćamo. Ta se istina i te kako reflektira u nježnom utopijskom Todorovićevom romanu. Kako to već u životu biva, tajming izlaska „Bajke o Bajalicama“ odjednom se poklopio sa drastičnim nebajkovitim ratom u Ukrajini. Novim izvozom nasilja koje Evropom i svijetom raznosi ono malo ljudskog dostojanstva koje nam je matorima ostalo. Fino autorovo tkanje kroz slavensku mitologiju tako se ukazalo i kao efikasni eliksir protiv užasa najnovijeg slavenskog bratoubistva.

„Bajka o Bajalicama“ počinje kao neorealistički melokomedijski portret porodice u kojoj odrastaju glavni junaci, jedanaestogodišnji blizanci Milica i Milan. U vremenu posvemašnjeg bahaćenja u kojem vladaju pohlepni oligarsi, a srednja klasa sve češće obitava na pragu luzerstva, Todorović nas vraća u vrijeme „Pozorišta u kući“. Tata Miša jeste reinkarnacija Rodoljuba Petrovića (odrastali smo uz njega u genijalnim rukama Vlastimira Đuze Stojiljkovića), on vozi izraubovanu bubu kabriolet i guši se u kreditima, a majka Mima onomad je zbog ljubavi za Mišu zanemarila svoj imućni porodični pedigre. Elem, Todorovićeva priča započinje jedne noći kada tata Miša rezignirano obznanjuje da ih mori finansijska stiska i da nema ništa od planiranog ljetovanja u Grčkoj – na rate. Milicu i Milana roditelji odvode u planine kod tajanstvenog pradede Stojana. Gorštak stogodišnjak, namćor izvana, a beskrajno toplog srca, Stojan će blizance uvesti u omađijani svijet o kakvom nisu mogli ni da sanjaju. „Bajka o Bajalicama“ postaje u tom trenu čudesni demijurg hranjive mašte. Nešto kao kozmodrom za pročišćenje i recikliranje svake mrve civilizacijskog otpada. Egocentričnost ljudskog roda koja je dovela do toga da su kompromisi postali svakodnevno utočište predaja i odustajanja, sjajno je raskrinkana u rečenici vile Ravijojle: „Ko o čemu, vi ljudi samo o rizikovanju života. Kao da ne postoje drugačiji oblici života, pored vašeg.“

U opustjeloj pastorali djeca će kroz usamljenost ostavljenih staraca zamrznutih u vremenu spoznati lekcije o pravim životnim vrednostima. O nadanjima i razočaranjima, izdajama i praštanjima. Tamo na posljednjem parčetu smisla Milica i Milan napunit će svoja srca nezaboravnim naravoučenijima. I vratiti se u svoju porodicu, spremni da se nesebično bore za njene vrline.

„Bajku o Bajalicama“ trebalo bi djeca da čitaju svojim roditeljima pred spavanje. Vjerujem da bi ovaj svijet bio bolji, tolerantniji i jednostavniji.

Autor: Davor Špišić
Izvor: festival.mikser.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz memoara britni spirs žena u meni kada se američki san pretvori u košmar laguna knjige Prikaz memoara Britni Spirs „Žena u meni“: Kada se američki san pretvori u košmar
22.02.2024.
Britni Spirs, jedna od najuspešnijih i najvoljenijih pevačica u istoriji muzike, žena koja više i ne mora da snima nove pesme kako bi bila na listama najslušanijih, napisala je senzacionalnu autobiogr...
više
prikaz romana mileva ajnštajn teorija tuge priča o izuzetnoj a zaboravljenoj ženi laguna knjige Prikaz romana „Mileva Ajnštajn: Teorija tuge“: Priča o izuzetnoj a zaboravljenoj ženi
22.02.2024.
  „Zaista, zašto kao žena ne bih mogla postići sve što i muškarac?“ Zaista, zašto? Slavenka Drakulić se upravo tim pitanjem bavi u svojoj knjizi „Mileva Ajnštajn: Teorija tuge“. Mileva Aj...
više
nagrada meša selimović za pesničku zbirku zapis na stubu, jerusalimskom selimira radulovića laguna knjige Nagrada „Meša Selimović“ za pesničku zbirku „Zapis na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića
22.02.2024.
Prestižnu nagradu „Meša Selimović“, koju 36. put dodeljuje kompanija Novosti, dobio je Selimir Radulović za pesničku zbirku „Zapis na stubu, Jerusalimskom“. Na svečanosti u Vukovoj zadužbini od...
više
vedrana rudan pišem uvijek istu priču, priču o životu laguna knjige Vedrana Rudan: Pišem uvijek istu priču, priču o životu
22.02.2024.
Njene knjige su u vrhu bestseler lista, ovdašnja, i ne samo ovdašnja, čitalačka publika s velikim interesovanjem prati njene romane, zbirke, nastupe u javnosti, blog... Beskompromisna i otvoren...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.