Laguna - Bukmarker - Osuđene na život – prikaz romana „Elizina tajna“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Osuđene na život – prikaz romana „Elizina tajna“

Prvi šok prilikom susreta sa ovim romanom može se javiti već kod samih korica, jer se ispod naslova uočavaju dva podnaslova, od kojih nijedan, kad bi se gledao odvojeno, ne mora privući posebnu pažnju, ali kad se sagleda zajedno sa onim drugim, ta će kombinacija u čitaočevom umu sigurno probuditi znatiželju.

Ako bi se istakli naslov i prvi podnaslov: „Elizina tajna – Aušvic“, već bi i to izazvalo pažnju, jer svaka priča vezana za zloglasni nacistički logor zaslužuje da bude pročitana, bez obzira na to što se radi o fiktivnoj građi, a inače je sigurno da su na tom mračnom prostoru nedaleko od grada Osvjenćima zauvek ostale zakopane mnoge tajne, koje se danas mogu rekonstruisati i pretpostaviti jedino putem romanesknog viđenja patnji i stradanja brojnih logoraša.

Ali, kad se naslov sa svojim podnaslovima sagleda u celini: „Elizina tajna – Aušvic – Plaćena ljubav“, tek onda može doći do nedoumice, jer kakve god tajne da se kriju u ostacima zloglasnog logora, teško bi neko mogao povezati plaćenu ljubav sa poljskim gradom čiji naziv u svojoj germanizovanoj varijanti i danas izaziva zebnju čak i kod onih koji su jedanput čuli za njega.

Možda dobrim poznavaocima istorije Drugog svetskog rata to i neće biti veliko otrkiće, ali prosečan će čitalac sigurno biti šokiran podatkom da je zaslužnim logorašima Aušvica bilo dozvoljeno seksualno zadovoljenje, te da je u tu svrhu formiran svojevrsni zatvorski bordel, gde su usluge pružale zatočenice koje su verovale da će na taj način izbeći masovno stradanje u gasnim komorama.

To je, međutim, samo vrh ledenog brega, jer se poljski pisac Dominik V. Retinger nije  bavio samo Aušvicom kao jednom od najmorbidnijih simbola dvadesetog veka, nego i dotadašnjim životima onih koji su se u logoru našli na različitim stranama, ali i sudbinama njihovih porodica, na kojima će doveka ostati žig bez obzira na to da li su njihovi članovi iza logorskih žica bili među ubicama ili među žrtvama.

Nije lako prikazati logorašicu kao prostitutku i nacističkog oficira kao rodoljuba koji je slepo ratovao u ime otadžbine a ne skliznuti u svojevrsnu relativizaciju nacističkih zločina, ali Retinger je uspeo da izbalansira svoje gledište tako da snažnim argumentima pobije crno-belu podelu na dobre i zle, a da ipak ne dovede u pitanje nemački nacizam kao opšte i mnogo veće zlo u odnosu na moralno posrnulu jedinku, koja usred logora smrti ima svako pravo da se za život bori i krajnje nemoralnim sredstvima, pa čak i gazeći preko leševa.

Ako se u pojedinim momentima i čini da je pisac posegnuo za relativizacijom istorijskih kategorija koje su odavno proverene i ocenjene pred svim sudovima časti, treba imati u vidu da je Retinger priču načinio kombinujući dva nesvakidašnja i pomalo neočekivana ugla gledanja, te da njegove junakinje ne mogu jedan istorijski i ideološki fenomen posmatrati i razumeti onako kako bi to danas sagledao i protumačio nepristrasni istoričar.

Stoga ako čitalac i uoči da je tu i tamo prisutna relativizacija nacizma kao ideologije i Aušvica kao velikog i kolektivnog zločina, to samo znači da je pisac veoma uspešno formirao psihološke profile dveju glavnih junakinja i da je sa još većim uspehom dočarao njihova razmišljanja, shvatanja, nemire i demone s kojima se nose i koji ih podsećaju na kakav su život osuđene.

Neprestano varirajući između života i smrti, Retingerove junakinje ipak prihvataju život kakav god on bio, pa makar je to i najteža osuda koju su same sebi namenile.


Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.