Laguna - Bukmarker - „Omama“: Od beskrajnog plavog kruga do beskrajnog spiska - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Omama“: Od beskrajnog plavog kruga do beskrajnog spiska

Miloš Crnjanski nije glavni junak novog romana Slobodana Vladušića i psihološku i duševnu omamu ne preživljava on već drugi lik, pripovedač Miloš Verulović, ali sve ono što se događa upravo tom liku i što on oseća, upućuje na to da bi on mogao biti „potomak“ ili odjek Crnjanskovih književnih junaka. Mada je pokretač radnje i neko ko je vodi i njome upravlja, Crnjanski je u ovom romanu još dominantnije prisutan metatekstualno. Čitalac koji poznaje njegov opus, a pre svega „Roman o Londonu“ i „Drugu knjigu Seoba“, biće u situaciji da, dok čita ovu detektivski uzbudljivu naraciju, s vremena na vreme može da prolazi, kao kroz reku ponornicu, kroz pripovedne i dijaloške pasaže koji su, premda s drugom temom i izborom reči i slika, kao preuzeti iz ova dva velika romana. Vladušić na taj način uspostavlja duhovnu, umetničku ali i identitetsku vezu između našeg velikog pisca i svog vremena. Više od toga, poručuje nam da su književne veze žive i da one uslovljavaju razumevanje stvarnog sveta oko nas.

Smeštajući radnju romana u Berlin tridesetih godina, kada je u jugoslovenskoj ambasadi kao ataše za kulturu radio Miloš Crnjanski, Vladušić evocira geopolitičko poglavlje već zapisano u Crnjanskovim „Embahadama“ i putopisu o Berlinu, ali iz njega odmah i izlazi otvarajajući temu koja nije mogla biti pokretana ni u kraljevini Jugoslaviji ni u predfašističkoj Nemačkoj. Prelomljeno kroz svest glavnog junaka, Miloša Verulovića, ratnika sa Kajmakčalana, koji dolazi u jugoslovensku ambasadu na mesto vojnog savetnika, ovo pripovedanje se oblikuje kao detektivska potraga za zločincem. „Zločin“ ovog romana je najpre formalan i svodi se na misteriozni nestanak jugoslovenskog fizičkog radnika Milutina Topalovića, za kojim Verulović i Crnjanski kreću u potragu. Kako potraga odmiče, zločin, međutim, počinje da dobija i svoju metafizičku i političku dimenziju čiji slojevi dopiru do današnjih dana. Ono o čemu ćuti i tadašnja zvanična politička elita i umetnost i istorija, pa i sam Crnjanski kao pisac, postaje tema ovog romana. Kontrapunkt između slike o promenjenoj, naprednoj „demokratskoj, pacifističkoj Nemačkoj“ nakon Prvog svetskog rata, kako je naziva ataše za štampu jugoslovenske ambasade Bata Jovanović, i delova Berlina istočno od Aleksanderplaca gde su nasilje, prostitucija i poroci samo spoljna vrata sveta u kojem se vrbuju radnici za eksploataciju u rizičnim, nelegalnim rudnicima, tek je jedan i to sasvim očekivani, prećutno društveno-prihvatljiv „kontrapunkt“. Drugi, pravi kontrapunkt je ono što junaci ovog romana treba da otkriju.

Svojevrsna pop-kulturna i umetničko-naučna ikonografija međuratne Evrope, posebno Nemačke – moderno slikarstvo, film, egzotični opijati, dekadencija, psihoanaliza, eugenika, progresivna medicina – mizanscen je priče ovog romana u kojem oba junaka, i Verulović i Crnjanski, nose u sebi još sveže rane sprskih vojnika iz Prvog svetskog rata a moraju da participiraju u tom svetu koji im je rane naneo. Otuda i bolest koju nosi Verulović i zbog koje često upada u stanje omame ima veze sa čarnojevićevskim bolom i bolešću nepripadanja svetu nakon rata. Vladušić u ovom romanu pokazuje da je taj, dobro poznati bol Crnjanskog, samo prvi, početni, a da je mnogo stravičniji onaj koji nikad nije bio iskazan. Dok naracija romana „Omama“ ukazuje na korene prećutanog bola zbog stradanja svog naciona ne više u prošlosti, nego na najjeziviji način u sadašnjosti „pacifističke“ Nemačke pre Drugog svetskog rata, njegov metafikcionalni epilog otkriva dokumentarno polazište za ovaj bol i za sva buduća stradanja srpskog naciona do konca 20. veka pa i dalje. Spisak imena – srpskih, slovačkih, čeških, pronađen u zaostavštini Miloša Crnjanskog, koji nikada nije bio naučno obrađen, povod je Vladušiću da otpočne priču ne o ljudima sa spiska, već o spisku samom, o ideji spiska. Metafikcionalni epilog ujedno menja žanr ovom romanu i od detekstivskog i političkog, pretvara ga u ljubavni. A ljubavi mogu biti različite – prema ženi, prema nacionu, prema piscu...

Pokušajem da predstavi jednog drugačijeg Crnjanskog u jednom malo drugačijem međuratnom Berlinu, roman Slobodana Vladušića donosi priču o kontinuitetu zločina nad srpskim narodom i poreklu svih naših modernih, postmodernih, savremenih stradanja u 21. veku. „Omama“ iz naslova ne pripada samo junaku ili junacima romana, ona je osobina čitavog naroda koji, omamljen spoljašnjim blagodetima naprednog sveta, zaboravlja ili ostavlja u fioci svoje, Umberto Eko bi rekao beskrajne, spiskove. Zbog toga se ovaj roman, u ovom trenutku, može pročitati kao interesantno a opominjuće spajanje pokidanih niti – književnih, identitetskih, vrednosnih.

Autor: Nataša Anđelković
Izvor: Politika


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
prikaz romana žena koja godinu dana nije ustala iz kreveta sju taunzend laguna knjige Prikaz romana „Žena koja godinu dana nije ustala iz kreveta“ Sju Taunzend
27.09.2023.
Možda nikada ne bismo otišli toliko daleko kao Eva Biver, bibliotekarka iz Lestera koja je ispratila svoje blizance na fakultet, otišla na sprat i zavukla se u svoju belu posteljinu na godinu dana. Mo...
više
laguna predstavlja ediciju starway na salonu stripa 1 oktobra laguna knjige Laguna predstavlja ediciju StarWay na Salonu stripa 1. oktobra
27.09.2023.
20. Međunarodni salon stripa održava se od 28. septembra do 1. oktobra u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. U pitanju je najveći strip događaj u Srbiji, i jedna od najznačajnijih smotri devete u...
više
prikaz romana sumorna kuća čarlsa dikensa laguna knjige Prikaz romana „Sumorna kuća“ Čarlsa Dikensa
27.09.2023.
„Sumorna kuća“ je Dikensov deveti roman po redu. Roman je prvobitno objavljivan u delovima od marta 1852. do septembra 1853. godine. Celovit roman je objavljen 1853. godine. Ilustracije za prvobitno i...
više
dve književne večeri vanje bulića u švajcarskoj laguna knjige Dve književne večeri Vanje Bulića u Švajcarskoj
27.09.2023.
Udruženje žrtava nasilja „HAJR“ osnovalo je ogranak u Cirihu, i tom prilikom promovisalo zbornik radova članica, a potom i književno veče Vanje Bulića. Pisca i predstavnike Udruženja sutradan je primi...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.