Laguna - Bukmarker - Održana tribina Laguninog književnog kluba o knjizi „Nesporazum u Moskvi“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Održana tribina Laguninog književnog kluba o knjizi „Nesporazum u Moskvi“

Roman-novela „Nesporazum u Moskvi“ Simon de Bovoar, koja govori o krizi identiteta sredovečnog bračnog para na njihovom putovanju u Moskvi, bio je tema desetog Laguninog književnog kluba koji se tradicionalno održava svakog prvog petka u mesecu. Ovaj naslov, prepun aluzija na odnos između Simon de Bovoar i Žan-Pola Sartra, objavljen je tek nakon autorkine smrti, a nedavno je po prvi put izašao u srpskom prevodu.
 


„Nesporazum u Moskvi“ govori o bračnoj krizi i krizi identiteta, problemu komunikacije, položaju žena, starosti, ali je i neka vrsta svedočenja o Sovjetskom Savezu šezdesetih godina prošlog veka, složili su se govornici.
 
„Već sam naslov novele upućuje na ono što je najvažnije u tekstu. Knjiga počinje sa problemima komunikacije. Taj zaplet koji se vrti oko nesporazuma mogao bi da bude odlična drama i to za komično izvođenje. Junaci su ljubomorni, sujetni... bez obzira na svoje godine. To nema ni veze sa starošću. Nikol nema pravu suparnicu, već je to Andreova ćerka iz prvog braka – Maša, koju su došli da posete u Moskvi. Ali s vremenom ispostavlja se da je i on je ljubomoran na njihovog sina. Ona čak kaže da nijedna majka ne želi da se njen sin oženi“, objasnila je Biljana Dojčinović, profesorka na Katedri za opštu književnost i rukovoditeljka projekta Knjiženstvo.
 
S druge strane je Moskva. „Dva intelektualca sa Zapada, levičara 60-ih godina borave u SSSR-u. Tu dolazi do čitavog niza konfliktnih situacija. Postavlja se pitanje koliko oni koji su iza mogu da razumeju da li je revolucija zaista uspela. Ali svi ljudi koji raspravljaju o tome su gostujući, čak i Maša, koja baš zato i može sebi da dozvali da ne razume šta se tu dešava“, istakla je profesorka. Ona je napomenula da je veoma važan trenutak u knjizi kada Nikol kaže da je Maša privilegovana jer je odrasla u društvu koje neguje njeno samopouzdanje. „Socijalizam je doneo ženama ravnopravnost kakva ni na zapadu nije postojala. To uviđa i junakinja knjige“, naglasila je Dojčinović.
 
Vukoman Stranjančević, diplomirani filolog opšte književnosti, smatra da se istorija književnosti može gledati kao istorija brakova, te tako i Nikol i Andre imaju svoje mesto u nizu koji počinje sa Agamemnonom i Klitemnestrom. S druge strane, tema starosti se javlja mnogo kasnije, a bračni parovi u poznim godinama su predmet pisanja tek u modernizmu. „Problem komunikacije je važna tema modernizma i feminizma. Problem između Nikol i Andrea nastaje iz neizgovorenog, a to je tipično modernističko. Ali taj patrijarhalni svet u kojem žive ne ograničava samo Nikol već i Andrea. I on se oseća neispunjenim. I on je neuklopljen u poziciju profesora univerziteta, ostaje jedan večiti dečak koji se, kako kaže, tek navikao da je odrastao, a sad je već starac“, napominje Stranjančević.
 
Antropolog Stefan Aleksić pomenuo je da uzrok problema koji nastaju nije samo u odnosu muško-ženskog, već i u pitanju identiteta. On je podsetio i da je glavna teza Simon de Bovoar u njenim feminističkim spisima i pre svega knjizi „Drugi pol“ da biti žena nije samo biološka stvar, već je to pitanje kulture i društvenih normativa koji se nameću kao poželjni modeli ponašanja.
 
Kad je reč upravo o tezi da se ženom ne rađa, nego da se ženom postaje i to nikada do kraja, Stranjančević je dodao da je to upravo i tema ovog romana. Iako je, međutim, Nikol neko ko potpada pod pritiske društva, te odbija da jede ili razmišlja o tome kako joj stoji odeća... Simon de Bovoar se nije ponašala kao svoja junakinja. „Za razliku od Nikol, Simon nije bila u braku jer je to smatrala činom potčinjenosti. Ona se u svom odnosu sa Sartrom smatrala ravnopravnom, ne njegovom učenicom već najboljim kritičarem njegovog rada. Ipak, za sebe je govorila da je privilegovana u odnosu na druge žene, ali se za njih borila“, rekla je Jasmina Rodojičić, urednica u Laguni i doktorantkinja na Filološkom fakultetu u Beogradu.
 
Iako se knjiga završava razrešenjem, nesporazum se i dalje nastavlja. „Na kraju teksta stoji pitanje ’Zašto si se osetila starom?’ Ono je tu s razlogom“, zaključio je Stranjančević.
 
Sledeća tribina Laguninog književnog kluba održaće se zbog novogodišnjih i božićnih praznika u utorak, 5. januara, a za temu će imati roman katalonske književnice Milene Buskets „I ovo će proći“. Ovaj roman je na popustu od 30% u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33 do 5. januara.
 
Marija Krtinić, Danas

  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna
  • laguna


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
noć knjige priča koja traje  laguna knjige Noć knjige – priča koja traje!
02.06.2023.
Jun mesec donosi brojne radosti, a jedna od njih sigurno je Noć knjige! Omiljena manifestacija svih ljubitelja knjige, 28. po redu, održaće se od 9. do 11. juna 2023. godine u organizaciji La...
više
peta knjiga kultnog serijala roberta džordana u tvrdom povezu u prodaji od 5 juna laguna knjige Peta knjiga kultnog serijala Roberta Džordana u tvrdom povezu u prodaji od 5. juna
02.06.2023.
Sve ljubitelje epske fantastike prijatno će iznenaditi vest da će se u prodaji naći „Nebeski oganj“, peti deo serijala „Točak vremena“ – s novim koricama i u tvrdom povezu. Pečati na zatvoru Mračno...
više
lagunin književni klub stigli smo do broja 100  laguna knjige Lagunin književni klub – stigli smo do broja 100!
02.06.2023.
Punih osam godina prvi petak u mesecu ima poseban značaj za sve ljubitelje lepe književnosti jer se tada održavaju tribine Laguninog književnog kluba. Birali smo izuzetna dela svetske književnosti, pr...
više
stara norveška bajka ovog petka u laguninoj bajkoteci video  laguna knjige Stara norveška bajka ovog petka u „Laguninoj Bajkoteci“ [video]
02.06.2023.
U Laguninoj Bajkoteci ovog petka čućemo staru norvešku bajku o mladoj Kari, princezi koja je živela u dvorcu usred čarobne šume. Ova bajka je uvrštena u zbirku priča Endrua Langa „Crvena knjiga vila“ ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.