Laguna - Bukmarker - Na putu s Crnjanskim – povodom knjige „Pepeo, pena, šapat“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Na putu s Crnjanskim – povodom knjige „Pepeo, pena, šapat“

Obožavamo živote pisaca, jer mislimo da u njihovoj žrtvi možemo pronaći našu patnju.

U većini slučajeva to ide u fetišizaciju, od pisaca pravimo Bogove, podastiremo crveni tepih do njihovog odra.

S mrtvima je, čini se, lakše: otkopavaju se ladice i otpočinje lov na neobjavljene reči.

Retko kad se posegne ka studiji, a to su knjige koje otkrivaju tajne rukopisa, onako iskreno, razume se.

U taj raritet spada i knjiga Milisava Savića – „Pepeo, pena, šapat“ (Laguna, 2020).

Ko je mogao da se kladi da će nakon proze napuštenih udžerica i tamnovalovitih fabrika Savić preklinjati Crnjanskog da postane njegova senka?

Postepeno, kako stari mladost, a starost se mumificira (u kanone), odziv prošlosti postaje putokaz, saputnik, ravnopravna ljudina, i na ravnoj nozi se komunicira sa legendom.

Mit o seobama spaja se i udvaja sa biografijom raških krajeva.

Prolog i epilog otkrivaju realnu podlogu stvari: mladi novinar Studenta nije imao prilike da zvirne dalje od magnetofonskog ispitavanja, koje je, sva prilika, otišlo u nepovrat.

Još manje je pravio društvo Milošu, i nije smeo proglasiti se za njegovog ličnog šofera: iščitavamo materiju iz velikog broja intervjua koje je pisac dao.

S tim što nas to sad ne zanima, već narativ koji je od fragmenata sklopljen, živ, razigran, nerealno dokumentovan, proučen; sudbine su, praktično, secirane anatomskim skalpelom.

U početku je Milisav poput Mirka Kovača kad ovaj odluči da poseti Tina Ujevića: sav od strepnje da će gospodaru učiniti ono što može. To je zaziranje od veličine, oklop strahopoštovanja.

Ali kako krenu glasovi, pa se i Miloš uzvrti (familijarno imenovanje ume da zavara u pogledu bliskosti), te počne da se priseća zanosnih dojki svoje ujne, i gospođice kojoj je u Italiji pričao o ljubavi na Špicbergenu, Milisav se opušta, te daje sebi za pravo da barem, za početak, na pitanja odgovara.

Tako nastaje dijalog, i suočavanje dve epohe. Jedno detinjstvo kosi se s drugim, pa se Miloš priseća kako ga je majka zalud očekivala da se u Segedinu iskrca, iz vozova prepunih vojnika, koji su jurili ka Galiciji.

Savićevo odrastanje podseća na Jenove priče iz „Promene“ – sve je to ista socijalistička škola, ideoloških parola i promašene socijalne jednačine.

Miloš tek puni dvadesetu kad ide u rat (i seća se Ilanče i lova na Srbe, zbog Principovog metka. Milisav uveliko gazi pedesetu kad na ovim prostorima divljaju nacionalističke sile.

Spajaju ih Rim i London.

Savić se seća, poput reportera iz davnina, šta je sve Crnjanski u „Embahadama“ pisao, koga se sve doticao, pa je uzalud tražio, po arhivama starodavnim, ostake nagorelog monarhističkog pergamenta.

Iz 2006. odlazi se u 1940. pa natrag: sad to više nije poslanstvo o kome danonoćno razmišlja Duče, već čir na guzici udružene Evrope koja se Srbijom raskusurava.

Tužno i paradoksalno Savić zaključuje kako se borba protiv Titove družine nije isplatila: zajahali su gori.

Uzalud se opanjkavao Mandarin, iako je Savićev, u reljefnom smislu, detaljnije prikazan.

Ni jedan ni drugi značaj Ninove nagrade nisu dovoljno uvažavali: silom dara morala je da im pripadne.

U polemike su se uključivali žarom građanskog dostojanstva: Ristić nije uspeo Crnjanskog da dokrajči, kao što ni Savić nije mogao Đoga robije da spase.

Ali, bar su se trudili.

Savete za dobro vladanje, pa i u kazamatu, umeo je da udene tzv. Vi-pisac, iza koga se krije ime Borislava Pekića, koga Savić nalazi, navodno, u Londonu, dok koristi državnu stipendiju.

U tom istom gradu, malo ranije, skapava Crnjanski.

Savić se u tom smislu morao ispomagati Draganom R. Aćimovićem.

Recepcija legende izvedena je preko Argonautike i odnosa Venere i Adonisa.

Potraga za zlatnim runom demistifikovana je u maniru hajdučkih družina, i Savić je po unutrašnjem osećaju davao prostora svojim junacima, uključujući ih u relevantne događaje svoga zavijača, kao što je, na primer, odricanje od oca četnika, silovanje mlade i nezaštićene ćerke školskog druga, bračne izdaje posredstvom vodeničarke, svemu tome dodajući blage obrise kopaoničkog kraja, svedene na motiv devojačkog izvora.

Naivan čovek pomislio bi da kad je reč o Crnjanskom, da je u igri Odisej i niko drugi.

Ali prevario bi se jer dužnu poštu ipak odaje Adonisu, koji se nalazi u više prizora, dok, naizgled, preteže slika megdana sa veprom.

Miloš se pita kakva je to ljubav kad Venera pušta svoga mladića da ode u smrt?

Digresije koje su, takoreći, ličnog karaktera, ispituju polje književnosti i bavljenja njome, i u lakom trku pretresaju teme poput odnosa čitaoca i pisca, udvoričke i revolucionarne literature, interpukcijskih znakova, učešću biografije u delu, i proze u obnavljanju dobrote sveta, i toga sličnog.

Ispomažući se dvema kvalitativnim osobinama filozofskog materijala (Komedijant Slučaj i Nakaza Apsurd) svaka se reflektuje u maniru slučajnog i sudbinskog; izopačenog i nenadanog.

Namera, praktično, ne postoji, sem poslednje zdravice, koja zatvara knjigu, podsećajući na Apoteozu.

Tamo se uveliko kliče Banatu.

A ovde se, nekako rekvijemski, sumira nigdina jedne generacije.

Koja je pevala radi slobode, da u njoj nestane. Ne nadajući se tome, naravno.
 
Autor: Ivan Đurđević
Izvor: Danas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
infuzija čoveku koji posustaje predstavljene canetove ukrštene reči  laguna knjige Infuzija čoveku koji posustaje – predstavljene Canetove „Ukrštene reči“
27.03.2024.
Da je poezija u modi potvrdila je promocija prve poetske zbirke Zorana Kostića Caneta „Ukrštene reči“, koja je održana u Velikoj sali SKC-a 26. marta. Pored autora, učestvovale su književnica Ivana Di...
više
promocija romana vaskrsenje vukašina milićevića laguna knjige Promocija romana „Vaskrsenje“ Vukašina Milićevića
20.03.2024.
U četvrtak 28. marta od 18 sati u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC biće predstavljen roman Vukašina Milićevića „Vaskrsenje“.   O knjizi će, osim autora, govoriti i Igor Perišić, knji...
više
nedeljnik u knjižarama delfi laguna knjige Nedeljnik u knjižarama Delfi
27.02.2024.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.