Laguna - Bukmarker - Metju Palmer: Diplomatija je stvar kompromisa, pobede su retko jasne - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Metju Palmer: Diplomatija je stvar kompromisa, pobede su retko jasne

Američka misija“, roman Metjua Palmera odvodi nas u svijet međunarodnih intriga, u afričku državu Kongo. Palmerov junak Aleks Bejns je nekadašnja diplomatska zvijezda u usponu.

Kada mu poslije stravičnih doživljaja u Darfuru, ukinu pristup povjerljivim podacima, pred njim su dvije mogućnosti: da provede ostatak karijere udarajući pečate na vize, ili da pređe u privatni sektor.

Upravo kada odluči da podnese ostavku, njegov nekadašnji mentor nudi mu izuzetnu priliku da počne iznova i povrati svoj ugled i pristup povjerljivim informacijama. Ali, Aleks na svakom koraku nailazi na sumnjivu američku rudarsku kompaniju i polako uviđa da njegov posao nije ono što je očekivao. „Američka misija“ (izdanje Lagune) je gotovo dokumentarna, brza i napeta priča o međunarodnim spletkama i korumpiranim kompanijama, prepuna akcije, slikovitih likova i svježih dijaloga, a kritičari već primjećuju da je Palmer novi Folet, Forsajt i Klensi.

Metju Palmer je veteran Službe za inostrane poslove SAD sa dvadeset godina iskustva, a trenutno je na položaju političkog savjetnika ambasade SAD u Beogradu. Službovao je kao diplomata širom svijeta. Kao pripadnik Odsjeka za planiranje Ministarstva inostranih poslova, Palmer je doprinio stvaranju i sprovođenju Kimberlijskog postupka kojim se „krvavi dijamanti“ isključuju s tržišta. Iskustva stečena u Africi poslužila su mu kao temelj za „Američku misiju“.

„Američka misija“ je vaš prvi roman, recite nam nešto o nastanku ove knjige?


"Moj otac je bio romansijer, i to uspješan. Odrastao sam znajući da ću... jednog dana... poželjeti da pišem fikciju. Kao djeca mi nijesmo za večerom razgovarali o klubovima Boston Red Sox ili Celtics, pričali smo o razvoju likova i toku priča. Znao sam kako se to radi. Ono što mi je bilo potrebno bio je zaplet. Kada sam počeo da radim na problemu oko sukoba sa dijamantima u Africi prije više od deset godina, shvatio sam da je ta fascinantna raskrsnica trgovine, sigurnosti, ljudskih prava, i ljubavi (sa dijamantima kao vječitim simbolom ljubavi) bila baš u pravom fokusu.

Počeo sam da pišem. Bilo je mnogo, mnogo duže nego što sam mislio da će biti. Nažalost, moj otac je preminuo u oktobru prošle godine, samo nekoliko mjeseci prije nego što je objavljena „Američka misija“. U Sjedinjenim Američkim Državama prije nekoliko nedjelja, ušao sam u knjižaru i vidio moju knjigu na polici odmah do knjige mog oca. Žao mi je što on nije bio tu da to podijeli sa mnom. To bi bilo sjajno"

Ovo je prije svega roman o diplomatiji i o tome kako funkcioniše jedna američka ambasada. Slažete li se sa ovom konstatacijom?

"Ne baš. Prvo i najvažnije, ovo je roman o likovima. Kao što su svi romani. Barem svi dobri. Priče su o ljudima. Institucijama u kojima oni rade, ono što rade, sa kakvim se izazovima suočavaju, sve je to važno. Ali na kraju krajeva, ljudi će je pročitati do kraja, jer im je stalo do likova u knjizi i žele da saznaju šta im se događa.

Jedan od mojih ciljeva pri postavljanju priče unutar ambasade bio je demistifikovanje rada diplomata. Špijuni i vojnici mogu se osloniti na snažan elan koga generišu hiljade popularnih knjiga i filmova, sve u svemu, predstavlja se široka pozitivna slika o njihovim profesijama. Službenici CIA, pisca Toma Klensija su na primjer, zgodni, marljivi, časne patriote. Javnost ima sve razloge da smatra da razumije ono što vojnici i špijuni rade za život i kako oni doprinose američkoj sigurnosti.

Diplomate su nešto drugo. Samo relativno mali broj ljudi ima dobro razumijevanje onoga što diplomate zapravo rade. Mi smo dio uspostavljanja nacionalne bezbjednosti. Mi prikupljamo informacije, formulišemo politiku, i nastojimo da utičemo na strane vlade za podršku te politike. I kao instrumenti državne vlasti, mi smo znatno jeftiniji od špijunskih satelita ili krstarećih raketa.

Međutim, u mjeri u kojoj javnost uopšteno razmišlja o tome, postoji nešto neodređeno klizavo o diplomatiji kao profesiji. Dio razloga, pretpostavljam, je da se u svojoj srži diplomatija bavi kompromisom. To je umjetnost mogućeg. Pobjede su rijetko kad jasne, i one su obično više inkrementalne vrste nego transformacione. Takva je priroda tog posla.

Ako ljudi koji pročitaju „Američku misiju“ bolje razumiju ono čime se bavi diplomatija, ja bih bio srećan zbog toga. Ali prije svega, ja pripovijedam priču i moj primarni cilj je da i dalje zabavim svoje čitaoce".

Da li ste za moralni lik Aleksa Bejnsa (u nemoralnim okolnostima) imali uzor iz stvarnog života?

"Mislim da Aleksova dilema govori nešto važno o stvarnom životu za sve nas. Svi mi pravimo izbore. Ponekad su ti izbori jednostavni, ponekad - pogotovo kada postoji tenzija između naših vrijednosti i naših interesa ili između konkurentnih vrijednosti - ti izbori mogu biti nesnosno teški. Aleksove odluke su posebno teške.



On mora da izbalansira svoje stavove prema moralnosti rada rudarske kompanije nasuprot njegovom prijateljstvu sa ambasadorom i njegovom profesionalnom odgovornošću. On pravi izbor, za koji se nadam da bih ja imao istu hrabrost da sam ikada bio u njegovoj koži. U tom smislu, on je možda idealizovana verzija svih nas. Normalan čovjek u vanrednim okolnostima koji pokušava da učini pravu stvar.

U romanu opisujete prijem američkog diplomate u tajno plemensko društvo, Bratstvo kruga, kao i sve rituale koje prate tu inicijaciju. Zašto postoji potreba za tajnim društvima u afričkim plemenskim zajednicama?

"Tajna društva su igrala važnu ulogu u prenošenju znanja u kulturama koje su vrednovale usmenu tradiciju pamćenja i pričanja priča. Ona su takođe služila kao sredstvo za izgradnju grupnog identiteta i služila su kao izvor autoriteta za značajne obrede obilježavanja prelaza, uključujući posebno prelaz iz djetinjstva u muškost. U kolonijalnom periodu, tajna društva su bila važan oblik otpora imperijalizmu. Savremeni svijet je, naravno, ova tajna društa učinio daljim od centra svakodnevnog života nego što su nekada bila. Ali ona su i dalje tamo.

U „Američkoj misiji“ opisano je svrgavanje kongoanskog korumpiranog predsjednika Silivambe i dolazak njegovog protivkandidata Ilunge na vlast. Vaš junak kaže da iza mnogih revolucija u svijetu stoji SAD. A koji su interesi Amerike u tome?

"Opet bih vas podsjetio da ne držite previše do riječi izmišljenog lika. „Američka misija“ je priča, a ne članak u časopisu Foreign Affairs. Šire gledano, međutim, Amerika je zainteresovana za širenje demokratije i podržava demokratske pokrete i ključne lidere koji rade za demokratske promjene širom svijeta. Razlozi za to su dobro poznati. Pravo da neko bira svoje sopstvene vođe je osnovno ljudsko pravo i svijet u kojem se demokratija, u svim svojim mnogim oblicima i ukusima, shvata kao univerzalna vrijednost je svijet koji će biti stabilniji i prosperitetniji".

„Američka misija“ je premijerno objavljena na srpskom jeziku. Slijedi izdanje u SAD. Da li možete da naslutite kakav bi prijem ova knjiga imala u Kongu?

"Nasilje u DR Kongu je bilo zaista zastrašujuće, ali je malo gdje u svijetu privuklo pažnju koju zaslužuje. Ja se nadam da „Američka misija“ može učiniti nešto da skrene pažnju na težak položaj Konga i njegovog naroda.

Na kraju romana, dodaam kratak esej pod nazivom „Demokratska Republika Kongo: Istinita priča“ koja prikazuje noviju istoriju te zemlje u dokumentarnom obrascu sa preporukama za dalje čitanje i sugestije o tome gdje čitaoci imaju mogućnosti da daju doprinos u vidu vremena ili novca za pomoć ljudima u Kongu. Postoje dobre aktivne organizacije koje rade važan posao i dostojne su podrške".

Kakva su vaša iskustva kao diplomate u Africi? Poznato je da ste doprinijeli stvaranju i sprovođenju Kimberlijskog postupka kojim se „krvavi dijamanti“ isključuju s tržišta.

"Radio sam sa malom grupom ljudi koji počinju oko 2001. da ukazuju na izazove proistekle od konfliktnih dijamanata - koji su služili i kao sredstvo i kao razlog za nasilje u velikom broju afričkih nacija. Mi smo putovali širom regiona, gradeći podršku za sistem sertifikacije koji će otežati ovom ilegalnom kamenju da uđe na tržište. Sistem koji je nastao iz ovih pregovora je daleko od savršenog, ali to je pravi napredak u odnosu na način na koji su se stvari nekada odvijale. Ja sam ponosan na ulogu koju sam odigrao u pomaganju da se donesu te promjene".

Godinama ste diplomata u Srbiji, poznajete dobro ovdašnje prilike. Ima li tu građe za novi triler?

"Može biti teško da se piše o nečemu što vam je previše blisko. Možda ću jednog dana u budućnosti izvući moja iskustva za roman koji se odvija negde u bivšoj Jugoslaviji. Vidjećemo".

Obzirom da ovaj intervju radimo za crnogorski dnevni list Vijesti, možete li nam reći šta Vas veže za Crnu Goru?

"Upoznao sam moju suprugu Danicu, bivšu Damjanović, u Beogradu prije nekoliko godina. Iako je ona rođena u Beogradu, porodica Damjanović ima korijene u Crnoj Gori. Imamo kuću u Dobrim Vodama kod Bara gdje provodimo veći dio ljeta i imamo fenomenalne prijatelje u tom regionu. Crna Gora je jedna od najljepših zemalja na svijetu i radujem se mnogim budućim ljetima, pisanju u našoj bašti pod starim orahom uz povremeno potapanje u plavo Jadransko more da razbistrim glavu i pomognem sebi da fokusiram svoje misli. To je raj za pisca".

Kina je sve prisutnija u Africi

Podsaharska Afrika je za mnoge internacionalne kompanije izvor bogatstva u vidu raznih energenata i ruda. Vaš junak Spens kaže: „Ako ih ne obezbijedimo za sebe, uzeće ih Kina... mi protiv Kine vodimo rat za svjetski uticaj i moć“. Je li ovo samo fikcija ili ima istine u ovoj tvrdnji?


"To je istina u smislu da postoje ljudi, uključujući i ljude na pozicijama moći i uticaja, koji vide svijet na način na koji ga Spens vidi.

To ne znači da sam ja, kao pisac, među njima. Likovi u priči su raznolike grupe sa različitim stavovima i mišljenjima. Svakako je istina da Kina gradi veliku prisutnost u Africi, naročito kroz trgovinu i investicije. Ta vrsta otiska će se neminovno pretvoriti u politički uticaj. Prepuštam čitaocima da odluče kako gledaju na stvari. Moji lični stavovi su vjerovatno najbliži stavovima mog glavnog junaka, Aleksa". 

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
šta to piše na korici istorijat blurbova laguna knjige Šta to piše na korici?: Istorijat blurbova
30.11.2021.
Reći ćete da je kliše, ali o knjigama se sudi po koricama. Kao prvo, korice često omogućavaju čitaocu da zna kakvu knjigu kupuje. Žena svetlog tena u haljini ili mišićavi muškarac bez košulje odaju ro...
više
intervju sa sarom dž mas skoro sve što napišem inspirisano je muzikom laguna knjige Intervju sa Sarom Dž. Mas: Skoro sve što napišem inspirisano je muzikom
30.11.2021.
Sara Dž. Mas je autorka epskog serijala Stakleni presto koji se nalazi na listi bestselera Njujork tajmsa. Njene knjige su poznate po moćnim ženskim glavnim likovima i uzbudljivim avanturama. Neda...
više
 moj dan u drugoj zemlji remek delce laguna knjige „Moj dan u drugoj zemlji“: Remek-delce
30.11.2021.
Dok razni savremeni autori iz sve snage nastoje da se u sve gušćoj konkurenciji izbore za čitaoce što većom atraktivnošću svojih narativa – što „bržim“ uvodom, što intrigantnijim sižeom, sa što više o...
više
napravi sam svoje igračke i čuvaj planetu neka plastično postane fantastično  laguna knjige Napravi sam svoje igračke i čuvaj planetu – „Neka plastično postane fantastično“
30.11.2021.
Koliko je važno da čuvamo planetu i prirodu, to svi znamo, a jedan od dobrih načina je reciklaža. Knjiga koju je Laguna objavila „Neka plastično postane fantastično“ odličan je način da se deca upozna...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.