Laguna - Bukmarker - Kulturno-istorijski značaj „Kulturne istorije Srba“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kulturno-istorijski značaj „Kulturne istorije Srba“

Pišući o kulturi i umetnosti svog naroda, pojedini pisci i sami doprinesu da njihovo delo postane nezaobilazni i sastavni deo nacionalne istorije.

Književni istoričar Jovan Deretić (1934–2002) sigurno će ostati upamćen kao autor znamenite „Istorije srpske književnosti“ (1983), koja je nesumnjivo obavezna literatura prilikom svake nove monografije ili istorijskog pregleda u vezi sa stvaralaštvom srpskih pisaca, ali se i „Kulturna istorija Srba“ (2001) ističe kao osnova svakog budućeg osvrta na razvoj svih umetnosti, običaja i političkih prilika u srpskom društvu, od srednjeg veka do savremenog doba.

Zna se da je sâm autor svojevremeno inicirao da se za studente književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu organizuju predavanja o kulturnoj istoriji srpskog naroda, a pošto je „Kulturna istorija Srba“ nastala na osnovu tih predavanja (držanih od 1993. do 2001), ona zapravo predstavlja krunu jedne plemenite ideje, što samoj knjizi obezbeđuje vidno mesto u celokupnoj srpskoj kulturi i istoriji, pa i u kulturnoj isroriji.

Priređujući svoje beleške za knjigu, Deretić ih očigledno nije mnogo izmenio niti prilagodio novim uslovima koje bi štampano izdanje iziskivalo, pa stoga pojedina poglavlja počinju tako kao da se predavač neposredno obraća svojim slušaocima, tako da ova, takoreći, spontana strana knjige doprinosi tome da čitalac ima utisak kao da je lično prisustvovao predavanjima.

Podelivši svoju knjigu na kulturu Srba u srednjem veku, zatim na narodnu, građansku i, najzad, modernu kulturu, Deretić je i sâm sugerisao kako za različite periode i uslove treba da važe različiti kriterijumi, a da pritom podjednako treba imati razumevanja i za uticaj na srpsku kulturu sa istoka, i za uticaj sa zapada, ali i za običaje nasleđene iz vremena pre nego što su Srbi primili hrišćanstvo.

Znajući da su na formiranje srpske kulturne svesti uticale ne samo Vizantija u srednjem i Austrija u novom veku, nego i rimsko nasleđe zatečeno na Balkanu prilikom doseljavanja Srba, kao i zapadni univerzitetski centri koje su srpski studenti pohađali u vreme obnove srpske državnosti, Deretić veliku pažnju posvećuje i stranim kulturama, jer bez njih sigurno ne bi bilo Svetog Save, Konstantina Filosofa, Zaharija Orfelina, Dositeja Obradovića, Vuka Karadžića, Kornelija Stankovića, Ilariona Ruvarca, Paje Jovanovića.

Takođe, imajući u vidu da je i politika neraskidivo vezana za kulturni razvoj Srba kroz vekove, samim tim što su i vladajući režimi često diktirali razvoj i opstanak pojedinih umetničkih pravaca, autor daje hronološki pregled srpske srednjovekovne države, srpskog naroda pod turskom i austrijskom vlašću, kao i obnovljene srpske države.

Ipak, došavši do druge polovine dvadesetog veka, Deretić oprezno zastaje i uz izvesnu ogradu iznosi samo ona imena za koja nalazi dovoljno argumenata da su zaslužila da budu spomenuta, jer je za pouzdano utvrđivanje šta će ostati kao dostojan predstavnik nacionalne kulture određenog perioda potrebna znatna vremenska distanca.

Primera radi, autor navodi kako Dositej nije uspeo da rasproda ni trista primeraka prvog izdanja „Života i priključenija“, i da je neko tada pisao istoriju srpske kulture, možda ne bi ni uzeo u obzir Dositejevo ime, ali je vreme ipak demantovalo prvi opšti utisak o njegovoj autobiografiji.

Ono što pada u oči već od početka, a naročito od perioda kad je srpski narod ostao bez svojih državnih institucija, jeste činjenica da se kultura razvijala i napredovala uprkos nepovoljnim političkim prilikama, pa ako se pod austrijskom vlašću razvilo pesništvo srpskog romantizma, ako je pod jugoslovenskim komunizmom iznikao filmski crni talas, možda i nije neobično što je „Kultuna istorija Srba“, kao delo nacionalne vrednosti, nastalo tokom poslednje decenije dvadesetog veka, koja je za opstanak srpske kulture bila jedna od najtežih.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.