Laguna - Bukmarker - Kućne biblioteke ostavljaju uticaj na duge staze - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kućne biblioteke ostavljaju uticaj na duge staze

Već neko vreme znamo da kućne biblioteke dosta utiču na akademska dostignuća dece. Ali nismo sigurni da li imaju uticaj na duge staze.



Nova, velika studija, u kojoj su proučeni podaci iz trideset i jedne države, pokazuje da zaista imaju uticaj na duge staze. Otkriva da se prednosti odrastanja u kući ispunjenoj knjigama vide i kada je osoba odrasla.

„Izlaganje adolescenata knjigama predstavlja sastavni deo društvenih navika, koje podstiču dugoročne kognitivne sposobnosti“, piše istraživački tim pod vođstvom Džoane Sikore, sa Australijskog državnog univerziteta.

Ove sposobnosti usmerene na čitanje ne samo da „olakšavaju obrazovanje i zanimanje“, pišu istraživači u časopisu Social Science Research. „Takođe, postavljaju temelj za rutinske, životne aktivnosti, koje poboljšavaju pismenost.“

Istraživači su analizirali podatke iz Programa za međunarodno ocenjivanje sposobnosti. Istraživanja iz programa, u periodu od 2011. do 2015, obuhvatila su ljude (uzrasta od 25 do 65 godina) iz trideset i jedne države, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Australiju, Nemačku, Francusku, Singapur i Tursku.

Svim učesnicima postavljeno je pitanje koliko je bilo knjiga u njihovom domu kada su imali 16 godina. (Rečeno im je da jedan metar polica sadrži oko 40 knjiga.) Birali su iz niza ponuđenih odgovora, čiji je raspon bio od „10 ili manje“ do „više od 500“.  

Pismenost je definisana kao „sposobnost efikasnog čitanja kako bi učestvovali u društvu i postigli lične ciljeve“. Učesnici su radili testove „od osnovnog do naprednog nivoa veštine razumevanja, od čitanja kratkih tekstova o jednom podatku, do spajanja informacija iz složenih tekstova“.

Testovi sa brojevima merili su „sposobnost upotrebe matematičkih pojmova u svakodnevnom životu“, dok su testovi vezani za informatiku imali za zadatak da „procene sposobnost upotrebe digitalne tehnologije u komunikaciji sa drugima, kao i za prikupljanje, analizu i sintezu podataka“.

Rezultati sugerišu da su količine knjiga koje su imali u kućama dugoročno uticale na pojedince. „Odrastanje sa kućnim bibliotekama ima veći uticaj na to da odraslih ljudi imaju razvijenije veštine u ovim oblastima, nego ono što su naučili od roditelja, tokom obrazovanja ili na poslu“, izveštavaju istraživači.

Nije iznenađujuće što je to imalo najveći uticaj na sposobnost čitanja. „Svuda veličina kućne biblioteke ima veliki uticaj na pismenost“, istraživači potvrđuju.

Odrastanje sa nekoliko knjiga u kući povezano je sa nižom prosečnom stopama pismenosti, dok je odrastanje sa oko 80 knjiga bilo prosečno. Pismenost se povećavala s brojem prijavljenih knjiga, do 350, i dalje se nije povećavala.

Slično tome, širom sveta prilično je značajan uticaj kućne biblioteke na računanje. Uticaj na tehnološke veštine bio je manji, ali je bio rasprostranjen.

Ovi rezultati postavljaju dva zanimljiva pitanja. Prvo: da li će ovakva istraživanja biti važna u budućnosti, pošto će štampane knjige postati manje bitni izvori znanja u digitalnom dobu?

Možda, kako pišu Sikora i njene kolege, ali za sada je „kućne biblioteka imaju pozitivan uticaj na adolescente i tako je u mnogim različitim društvima, i ne deluje da se uticaj vremenom smanjuje. Štaviše, veličina kućne biblioteke povezana je sa višim nivoima digitalne pismenosti.“

Drugo, šire pitanje je: kako odrastanje u okruženju bogatom knjigama pomaže pri formiranju veštih odraslih osoba? Potrebno je još istraživanja da bi se to otkrilo, ali Sikora i njene kolege primećuju da „deca oponašaju roditelje koji čitaju“, pa u takvom okruženju sticanje znanja pismenom rečju često postane prijatan način na koji provode vreme.

„Akademsko obrazovanje je način života“, zaključuju oni. Jasno je da se takav obrazac ponašanja uspostavlja rano. Kao tinejdžer provodite vreme čitajući knjige s kućnih polica, od čega ćete dugo imati koristi u životu.

Autor: Tom Džejkobs
Izvor: psmag.com
Prevod: Lidija Janjić


Podelite na društvenim mrežama:

dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.