Laguna - Bukmarker - Klasici horora: 10 najjezivijih kratkih priča - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Klasici horora: 10 najjezivijih kratkih priča

Kratka priča je izvanredan provodnik za koncentrisane, intenzivne erupcije straha. Najkvalitetniju ponudu zastrašujućih priča najlakše ćete naći u antologijama horora, čiji su sastavljači oduvek imali nos za najbolje doprinose poznatih predstavnika žanra, ali i nezaboravna dela zaboravljenih autora. Predstavljam vam deset priča koje već godinama ne mogu da izbacim iz glave. Razmišljajte o njima kao o portalima u tajne vrtove, zabranjene podrume i tavane zaposednute duhovima. Zakoračite kroz njih... ako se usuđujete.



Robert Ejkman  – „U šumu“ (1968)

Margaret Sojer, dokona i nezadovoljna supruga uspešnog mančesterskog preduzetnika, odlazi sa mužem na poslovno putovanje u Švedsku, gde je fascinira sanatorijum za osobe koje pate od nesanice. U ustanovi saznaje da neki od pacijenata nisu spavali godinama, kao i da se veruje da su ti ljudi natprirodna, misteriozna bića koja često poseduju dar vidovitosti. Nalik su trolovima, zalutalim dušama, vešticama ili vampirima. Kada ih „zdravi“, koji nisu u stanju da podnesu život sa njima, izbace iz kuće, oni dolaze u Kurhus, gde po celu noć lutaju lavirintom šumskih staza.

Idealna priča za prave horor sladokusce. Ejkmanova nenadmašna kratka proza u čitaocu budi duboko osećanje nespokoja.

Konrad Ejken  – „Gospodin Arkularis“ (1931)

Sredovečni harvardski profesor donosi odluku da za vreme oporavka od operacije poseti Evropu. Ukrcavši se na prekookeanski brod saznaje da će putnicima društvo praviti i telo jednog pokojnika. Brod uskoro ulazi u maglu i okružuju ga sante leda. Gospodin Arkularis sanja kako hoda među zvezdama i počinje da hoda u snu. Neprestano mu je hladno. Neki od putnika ga podsećaju na ljude koje poznaje: jedna saputnica liči na ženu koju je upoznao u bolnici, lekar ga podseća na oca. Sreće sveštenika koji igra šah. Gde god da krene, u ušima mu odzvanja ista melodija.

Ejkenova zastrašujuća i neopisivo tužna priča pisana je u tradiciji metafizičkih pomorskih pripovesti Poa, Melvila i Konrada.

Ser Endru Koldekot  – „Skretanje za Benseston“ (1947)

Vlasnik londonske muzičke izdavačke kuće putuje vozom u nepostojeće primorsko odmaralište Benseston, gde biva osuđen zbog ubistva mrskog poslovnog partnera. U Londonu, okružen prijateljima, on iščekuje pogubljenje u onome što smatra paralelnom stvarnošću.

Priča Endrua Koldekota, nekadašnjeg kolonijalnog guvernera Hong Konga i Cejlona, navodi nas na razmišljanje o uznemirujućoj mogućnosti života u paralelenim ravnima stvarnosti i istovremeno otvara pitanje o našem izboru „železničke linije“ kojom ćemo putovati do kraja života.

Oskar Kuk – „Njegove divne ruke“ (1931)

Čuvenog koncertnog violinistu „gospodina A“ neodoljivo privlači Polina, manikirka sa Jave koja se majstorski stara o izgledu njegovih prstiju. Oni postaju ljubavnici i Polina ostaje trudna, ali prste gospodina A uskoro zahvata infekcija, a zatim počinju da trule i otpadaju.

Oskar Kuk, koga mnogi nazivaju „petparačkim Konradom“, dugogodišnje iskustvo upravljanja delom Bornea iskoristio je kao inspiraciju za čitav niz morbidnih priča čija se radnja odvija u kolonijalnom ambijentu. Omiljene teme su mu kanibalizam, seksualna osveta i jezivi rituali. „Njegove divne ruke“ je prljava, perverzna pričica, posle koje ćete poželeti da operete ruke – ali možda bi bilo bolje da to ne činite.

Amelija B. Edvards – „Fantomska kočija“ (1864)

Advokat odlazi na medeni mesec u Jorkšir, gde se prilikom šetnje kroz močvaru gubi u snežnoj oluji. Utočište pronalazi u kući usamljenog naučnika. Dok mu pokazuje kako da se vrati kući, domaćin mu pripoveda o nesreći u kojoj je devet godina ranije poginulo šestoro putnika poštanske kočije. Iz mraka iznenada izranja sablasna kočija...

Ova klasična viktorijanska priča o duhovima sastavni je deo mnogih antologija.

Stenli Elin – „Specijalitet kuće“ (1948)

Biznismen odvodi kolegu u „nenametljivi restoran“ koji probranoj klijenteli nudi vrhunski pripremljena jela. Specijalitet kuće je „armistanska jagnjetina“ – retko je na meniju, ali važi za najukusniji obrok ikad zgotovljen...

„Specijalitet kuće“ je najbolja priča iz serijala horor antologija koje je za britansku izdavačku kuću Pan decenijama sastavljao Herbert van Tal, a njena briljantna televizijska adaptacija emitovana je 1959. godine u okviru serije „Alfred Hičkok predstavlja“.

V. F. Harvi – „Avgustovska vrelina“ (1910)

Pošto je završio crtež optuženika pred sudom, umetnik kreće u šetnju po sparnom letnjem danu. Stigavši do kamenorezačke radnje, on u liku kamenoresca prepoznaje lice čoveka koga je donedavno crtao, a zatim shvata da ovaj radi na nadgrobnom spomeniku na kome je ispisano umetnikovo ime.

Ima li ičega jezivijeg od neobičnog osećaja da vas progoni budućnost ili da ste već proživeli neku situaciju? Harvijevo malo remek-delo je najbolji predstavnik te kategorije horor priča.

Marganita Laski – „Kula“ (1955)

Vozeći se kroz Italiju, žena stiže do usamljene kule za koju se priča da je delo izvesnog renesansnog sataniste. Ne razmišljajući o posledicama, ona zaustavlja automobil i ulazi u kulu.

Genijalna britanska intelektualka Marganita Laski bavila se novinarstvom, leksikografijom i pisanjem biografija poznatih knjniževnih figura, a pored svega toga nekako je stizala da piše i horor fikciju. „Kula“ je bez sumnje jedan od najjačih kandidata za najstrašniju priču svih vremena.

M. S. Vodel – „Proždirač devojčica“ (1964)

Čovek leži na plaži, zarobljen ispod grede koja se odlomila od doka. Nadolazi plima. Jedna devojčica odlazi da potraži pomoć, ali ljubavnik njene majke joj saopštava da je zarobljeni čovek „proždirač devojčica“ koji živi ispod doka.

Ova zlokobna priča pripisuje se izvesnom „Septimusu Dejlu“, ali izgleda da je njen stvarni autor dečji pisac iz Belfasta Martin Vodel (pseudonim je pozajmio iz serijala „Svetac“ Leslija Čarterisa).

Idit Vorton – „Kasnije“ (1910)

Američki bračni par se useljava u ruiniranu kuću u Dorsetu koju navodno pohodi duh. Svi koji su do tada doživeli susret sa duhom toga su postali svesni znatno kasnije.

Čuvenu književnicu Idit Vorton su, slično njenom prijatelju Hanriju Džejmsu, privlačile priče o duhovima i iskustvima Amerikanaca u susretu sa evropskom kulturom. U zastrašujućoj i politički provokativnoj priči „Kasnije“ objedinila je ova dva interesovanja.

Autor: Deril Džons
Izvor: irishtimes.com
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

predstavljena pesnička zbirka u lavirintu  laguna knjige Predstavljena pesnička zbirka „U lavirintu“
19.04.2024.
Nova zbirka poezije Igora Mirovića predstavljena je 18. aprila u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.   Pored autora, o knjizi su govorili prof. dr Zoran Đerić i prof. dr Aleksandar Je...
više
ema jarlet o orionu i mraku slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života laguna knjige Ema Jarlet o „Orionu i Mraku“: Slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života
19.04.2024.
Autorka hita „Orion i Mrak“ Ema Jarlet otkriva svoju opsesiju mrakom, kako nastaju priče i junaci koje ilustruje i u kome je pronašla inspiraciju za svoje čarobne slikovnice koje nakon objavljivanja n...
više
rastislav durman o novoj knjizi ona bića koja nisu sića  laguna knjige Rastislav Durman o novoj knjizi „Ona bića koja nisu sića“
19.04.2024.
„Ona bića koja nisu sića“ nova je knjiga evropskih bajki koju je priredio novosadski autor Rastislav Durman. Pisac za decu i odrasle poslednjih godina posvetio se prikupljanju bajki sa svih evropskih ...
više
prikaz knjige vladalac nikola makijavelija uputstvo za rukovanje državom laguna knjige Prikaz knjige „Vladalac“ Nikola Makijavelija: Uputstvo za rukovanje državom
19.04.2024.
„Ne zna se ko pije, a ko plaća“ najbolji je iskaz o situaciji u renesansnoj Italiji. U svakom njenom kutku sram, zločin i samovlašće bili su deviza. Zločin? Stvar službene dužnosti. Ubistvo? Oblik dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.