Laguna - Bukmarker - Kako su štampana izdanja pobedila elektronska - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Kako su štampana izdanja pobedila elektronska

Verovalo se da će digitalna revolucija ubiti tradicionalno izdavaštvo. Međutim štampana izdanja su opstala, i lepša su i voljenija nego ikada ranije.



Knjige su sa svojom prašnjavom tajnovitošću oduvek odisale notom fetišizma, ali nikada u istoriji izadavaštva nismo imali toliki broj prelepo dizajniranih knjiga. Ne znate da li da čitate te knjige ili da ih milujete.

Korice knjiga su izgledale mnogo drugačije pre samo deset godina, kada je pojava elektronskih knjiga zapretila da preplavi izdavačku industriju koja se oporavljala od finansijske krize i Amazonovog razjarenog pohoda na tržište knjiga. Izdavači su odgovorili na pretnju štampajući knjige čiji je dizajn bio bled i isprazan. Bila je to era bezveznih mekih, fotošopiranih korica, nedostatak sampouzdanja kod izdavača se manifestovao kroz loš kvalitet njihovih proizvoda.

Dostigavši svoj vrhunac 2014. godine, prodaja e-čitača i izdanja je posustala, a prodaja štampanih izdanja je skočila. Nakon što su 2016. godine izdavači primetili pad prodaje e-knjiga od čak 17%, i skok od 8% štampanih izdanja, počeli su mnogo više da ulažu u produkciju i knjižare su počele da popunjavaju svoje police sa knjigama čije se korice mogu porediti sa lepotom dragog kamenja, sa često predivno teksturisanim stranicama. Kako je američki dizajner korica Piter Mendelsund sročio „više tekstila, više folije, više klesanja, više mrlja, sa šivenim povezima, i tragovima sečenja na ivicama papira.“

Pričala sam sa Kristoferom de Hamelom, autorom prelepe knjige „Meetings with remarkable manuscripts“, koji je uporedio trenutno stanje u izdavaštvu sa situacijom s kraja XV veka, kada su se mašine za štampu prvi put pojavile i promenile svet knjiga. „Štampari su iznenada ugrozili prepisivače“,  rekao je. „Počeli su da ukrašavaju svoje knjige onako kako štampari nisu mogli. Iscrtavali su ivice teksta da izgleda kao da su pravi insekti prešli preko stranice. Pravili su neverovatne trodimenzionalne iluzije; ponovo su počeli da koriste boje, jer su znali da štampari to nisu mogli da rade. Bio je to sudar tehnologije i ručne izrade, gde su se i jedni i drugi trudili da postignu nešto što njihovi suparnici ne mogu.“ Svi znamo kako se to završilo. Ali današnji izdavači i knjižari su optimistični verujući da se istorija neće ponoviti.

Džejms Daunt, izvršni direktor knjižarskog lanca Waterstones, veruje da je povratak štampanih knjiga stvaran i održiv. Štaviše, tretirajući knjige kao nešto jedinstveno, spaslo je knjižare propasti. „Verujem da je prilikom prodaje knjiga veoma važna stavka način na koji su one predstavljene, kako privlače kupce i taktilnost koju štampana knjiga pruža. U Waterstonesu smo čak promenili nameštaj da bismo to postigli. Sve je usmereno ka interakciji kupaca sa knjigom, izlažemo ih tako da im zapadnu za oko, podstičemo ih da ih uzimaju u ruke, stvarajući od knjižare mesto gde otkrivaju predivne stvari.“

Daunt ne misli da je trenutna moda lepih knjiga nešto novo, već povratak vrednostima koje su nekada postojale. Zbog finansijske krize, objašnjava on, „izdavači su pokušavali da dignu profit, štedeći na produkciji, i verujem da su shvatili da je čitaocima potreban razlog da posete knjižaru. A to znači da kupe knjigu sa kvalitetnim papirom i dobrim dizajnom. Postoji jasna korelacija između uspešnih knjiga i knjiga koje su izgledale lepo i sa kvalitetnom izradom. Stoga da bi više zaradili, počeli su više da ulažu.“

Nezavisni  knjižari takođe imaju koristi od lepih knjiga. Meri Džejms, koja vodi knjižaru u Sufoku sa svojim mužem Džonom, kaže da posao cveta. Ona misli da smo dovoljno dugo imali oba formata (elektronski i štampani) da sada možemo da zaključimo „da bezbojno sivilo kindla“ ne može da se takmiči sa knjigom koju možete dodirnuti i podići: „Ljudi se ne sećaju šta su sve pročitali na kindlu, jer sve izgleda isto. Kažu: ’Čitao sam knjigu, ali ne mogu da se setim ni kako se zove ni ko je pisac.’ Sa štampanim izdanjem, samo fizičko postojanje, boja i tekstura knjige vam se urežu u mozak.“

Korice su zagonetne, često rezultat kreativne inspiracije kao i same knjige. Mici Ejndžel, koja radi za izdavačku kuću Faber, kaže: „Dobar dizajner pokušava da interpetira tekst zajedno sa urednikom. Ponekad, briljantna, iznenađujuća korica može da pruži izdavaču upravo ono što nedostaje da bi knjiga nastala.“ 

Dok sam vršila istraživanje za ovaj tekst, okružila sam se prelepim knjigama, rasporedivši ih po podu svoje sobe, proučavajući radove na koricama, odbijajući kasnije da ih vratim na policu, da sklonim te predivne naslovnice sa vidika. Bilo je među njima kuvara, atlasa, bilo je knjiga čije su se korice oslanjale na tipografiju, i naslova čije su korice visokokonceptualizovana umetnička dela, koja je nemoguće zaboraviti.

Postoji opasnost da će knjige postati luksuz, statusni simbol, pre dekoracija nego izvor inspiracije, erudicije i maštovitog bekstva iz stvarnosti. Najdragocenije knjige koje držim na polici, sve su, samo nisu lepe – stari tvrdi povez „Velikog Getsbija“ bez omota i sa pečatom „Vlasništvo ženske bolnice“ na svakoj drugoj stranici; „Speedboat“, Renate Adler, izdanje New York Review of Books edition, sa prelomljenom koricom, koja je očigledno nekome upala u kadu.

Bilo da štampane knjige postanu deo istorije, i završe u muzejima kao istorijski artefakti u svoj svojoj lepoti, ili je ovaj deo drevne tehnologije tu da ostane, trebalo bi da odamo poštu dizajnerima i izdavačima koji su odgovorili na izazov koji su im e-knjige pripremile sa neverovatnim samopouzdanjem.

Treba istaći da su najlepši dizajni knjiga u poslednjih nekoliko godina, dobili neki od najinspiratvnijih i najbriljantnijh naslova. Posvećenost i pažnja kojom su zasipane knjige pre Gutenberga, govorila je nešto o vrednosti teksta koji se krio u njima. Možemo slobodno reći da je i danas tako.
 
Autor: Aleks Preston
Izvor: theguardian.com
Prevod: Aleksandar Mandić


Podelite na društvenim mrežama:

francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.