Laguna - Bukmarker - Intervju sa Viktorijom Keli, autorkom romana „Gospođa Hudini“: Ljudska čežnja za prelaženjem granica - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju sa Viktorijom Keli, autorkom romana „Gospođa Hudini“: Ljudska čežnja za prelaženjem granica

Hari Hudini je bio opsednut životom posle smrti. U toku svog života razmenio je kodove sa mnogim ljudima u slučaju da se komunikacija može dokazati sa onim ko je umro prvi.

Gospođa Hudini“ roman američke spisateljice Viktorije Keli je divna priča o strastvenoj vezi između Harija i Bes Hudini ‒ ljubavi koja je prkosila i smrti. Pre nego što je slavni iluzionista Hari Hudini umro, zavetovao se da će i posle smrti pronaći način da razgovara sa svojom suprugom Bes pomoću kodiranih tragova koje će samo njih dvoje prepoznati.

Kada udovica Bes počne da otkriva poruke na naizgled nemogućim mestima, postaće očigledno da Hari želi nešto važno da prenese. Rešavanjem zagonetki Bes će oživeti njihovu nekadašnju ljubav, koja će je povesti od plaža na Koni Ajlendu preko palata Budimpešte do studija u Holivudu. 

Gospođa Hudini“, uzbudljiva priča jedne od najvećih ljubavnih parova u istoriji ‒ postavlja pitanje šta to pokreće ljude da vjeruju u nešto što je veće i od njih samih ‒ i otkriva najveći podvig ovog slavnog mađioničara. Ovaj roman je nedavno objavila Laguna.

Viktorija Keli je rođena u Nju Džerziju. Diplomirala je na Harvardu, a zatim završila master iz kreativnog pisanja u Dablinu i Ajovi. Njena prozna dela i pesme objavljeni su u američkim antologijama i brojnim književnim časopisima, a za prvu zbirku pesama je osvojila nagradu Koal hil. Viktorija Keli je dva puta nominovana za nagradu Puškart, predaje kreativno pisanje na univerzitetima u Ajovi i Virdžiniji. Živi sa suprugom i ćerkama.    

Šta vas je podstaklo na pisanje „Gospođe Hudini“? 

Moj najveći izazov bio je da pokušam da izbalansiram istorijske detalje, dok uzimam fikcionalne slobode. Pokušala sam da učinim Besin glas što je moguće autentičnijim i da budem što istinitija  u opisu vremenskih perioda o kojima sam pisala. Želela sam da se roman čita kao istorijska fikcija sa misterioznom komponentom. 

Kako ste otkrili priču o Hudiniju i njegovoj supruzi? 

Najpre sam naišla na priču o njihovom braku pre mnogo godina, a knjiga je bila u pozadini mog uma neko vreme. Bes Hudini je bila najpoznatija po opsežnim seansama koje je radila nakon Hudinijeve smrti 1926. godine ‒ pokušavala je da kontaktira njegov duh ‒ i na taj način htela je da dokaže postojanje zagrobnog života. Moje istraživanje je počelo odatle. U stvarnom životu, Bes nije bila u stanju da kontaktira Hudinija. Pitala sam se šta ako je ona mogla da to učini, a postojao je razlog zašto ona to nije mogla raditi u javnosti? I počela sam da razmišljam o zapletu sa pozicije tog pitanja.

Istražili ste život Harija Hudinija. Kako je Erik Vajs postao Hari Hudini?  

Erik Vajs je rođen u Budimpešti 1874. godine u jevrejskoj porodici. Njegova porodica je došla u Sjedinjene Države kada je imao četiri godine, a njegov otac služio je kao rabin u Viskonsinu. Počeo je da praktikuje magiju kao dete, a dao je sebi profesionalno ime Hari  Hudini po francuskom mađioničaru Žanu Eženu Rober Udenu (Jean Eugène Robert-Houdin). Ali dugo godina je radio kao nepoznati mađioničar pre nego što je postao  uspešan. Njegovi trikovi o nestanku i bekstvu su zapravo pokrenuli njegovu karijeru. 

Hari Hudini i Bes su imali neobičnu ljubavnu priču. Kako je počela ova ljubav? 

Postoje sukobljene priče o tome kako su se Hari i Bes upoznali, ali onu koju sam koristila u knjizi je da su se sreli tokom izvođenja na Koni Ajlendu. Bes je bila deo pevačke grupe, a Hari je sa svojim bratom izvodio magične tačke. Prema ovoj priči, venčali su se u danima susreta. To je bio neobičan brak za to vreme, jer je Bes bila katolkinja, a Hari je bio jevrejske vere, što je gotovo nepoznato. Međutim, oboje su malo zalutali od svoje religije i mislim  da su imali iste sumnje i pitanja koja su ih vezivala.


  
Hudini je imao samo 19 godina kada se oženio, a Bes mu je pomagala kao partnerka na sceni. Oni nisu imali dece. Kakav je bio njihov brak?  

Postoje mnoge teorije o tome zašto Bes i Hari niesu imali decu; jedan je da je Hari eksperimentisao sa X-zracima u ranim danima, i da se sam slučajno sterilisao. Druga je činjenica da je Bes bila u stanju kojim je sprečila menstruaciju. Oboje su hteli decu i planirali su usvajanje, ali njegova zauzetost karijerom je značila da su stalno na putu. Ali oni su uvek bili zajedno, a Bes je postala Harijeva emocionalna podrška. Mislim da većina ljudi ne zna koliko se on zaista oslanjao na nju, posebno nakon što mu je umrla majka. Na sceni je bio sasvim siguran, ali u njegovom privatnom životu bio je veoma zavisan od Bes. Činila je mnoge stvari za njega, pa mu je i čistila uši.

Manje je poznato da je Hudini kao pilot postao prvi čovek koji je preleteo iz Amerike do Australije. Da li znate još neke zanimljive detalje iz Hudinijevog života? 

Hudini je bio veoma dobrotvoran čovek. Kada je umro, on je u velikoj meri bio u dugovima, delimično zato što je davao ljudima toliko puno novca. Voleo je da nastupa pred decom u sirotištima. Na turneji prilikom promocije moje knjige, upoznala sam čoveka čiji je otac bio jedan od te siročadi, i on je lično gledao Harijev nastup. To je bio divan trenutak. Još jedna zanimljiva činjenica o Hudiniju je da je imao ogromnu kolekciju knjiga. Zidovi njegove kuće bili su popunjeni policama sa knjigama. Imao je ogromnu kadu instaliranu u svojoj kući, kako bi mogao da vežba zadržavanje daha pod vodom, i potapao se na niskim temperaturama.

Hari Hudini je umro od upale trbušne maramice. Da li je po Vašem mišljenju njegova smrti misterija? 

Ono što je misteriozno u njegovoj smrti je to da je umro nakon što ga je udario u stomak čovek koji je, neki imaju teoriju, bio unajmljen da ga povredi. Hari se hvalio da može preživeti bilo koji udarac; to mu je polazilo za rukom tako što bi prvo stisnuo abdominalne mišiće. Međutim, kada mu je zadat taj fatalni udarac, to je za njega bilo tako iznenadno da nije imao vremena da stisne mišiće. Sve do smrti je imao mnoge neprijatelje, jer se posvetio razobličavanju lažnih medija i uništio „ugled“ mnogih ljudi. Neki veruju i da njegova smrt nije bila nesreća.

Hari je obećao Bes da će je kontaktirati nakon smrti šiframa koje jedino ona zna. Je li to, u romanu, plod vaše mašte, ili je pisano na osnovu istine?  

Hari je bio opsednut životom posle smrti. U toku svog života razmenio je kodove sa mnogim ljudima kako bi se uspostavila komunikaciju sa onim ko prvi umre. On i Bes su razmenili šifriranu poruku i provela deset godina nakon njegove smrti je pokušavala da stupi u kontakt sa njim. Ideja je bila da ako bi pronašla taj kod u nekoj vrsti komunikacije, onda bi znala da je on dobro. Imali su isti dogovor ako bi ona umrla prva.  

U ovom romanu istražujete ljudsku čežnju „da se sazna šta dolazi posle”? To su velika pitanja? 
 
Mislim da je deo toga što je javnost bila fascinirana pokušajima da Bes komunicira sa Harijem nakon njegove smrti ‒ ljudska čežnja da se sazna da li postoji život nakon smrti. Ljudi su verovali Hudinijima; pomislili su da ako Bes može da dokaže kontakt sa Harijem, onda to znači da je život posle smrti stvaran. Iz istog razloga je danas spiritistička industrija toliko velika, i zato religija privlači ljude. Posetila sam neke vidovnjake u okviru istraživanja za ovu knjigu, a nažalost, nisam imala uspeha sa njima, ali ja verujem da postoji nešto tamo što je veće od nas i da ćemo živeti pošto umremo. 

„Gospođa Hudini“ je fiktivna biografija, ali kako pronaći pravog Hudinija i Bes u vašem romanu?  

Iako je veći deo priče poslee Harijeve smrti bio fiktivan, fokusirala sam se na stvarne detalje i na obimna istraživanja da bih ponovo stvarala priču o njihovom braku. Pokušala sam da očuvam autentičnost detalja iz tog perioda, recimo, o tome kakve su bile zabava tokom dvadesetih i koju su muziku svirali, a većina pozadinskih detalja tog romana je tačna, uključujući i čajdžinicu u koju je Bes odlazila nakon Harijeve smrti.  

„Gospođa Hudini“ je vaš debitantski roman. Da li ste očekivali dobre povratne informacije od strane čitalaca i kritičara? 

Nadala sam se, ali uvek je iznenađujuće i neverovatno kada stignu dobre recenzije o knjizi. Takođe mi se sviđalo da radim na knjizi i upoznajem ljude kojima su magija i Hudini značili toliko. Pisala sam mnogo godina pre nego što je ova knjiga objavljena, i bio je dug put stići dovde. Nadam se da ću moći da napišem još toga.  

Šta je Vaše čitaoce najviše zainteresovalo za ovu knjigu? Vi ste zapravo imali originalan pristup temi, zar ne?

Mislim da je ono što ovu knjigu čini drugačijom od mnogih romana o ženama poznatih muškaraca jeste izmaštani deo njihove priče, i time je knjiga pretvorena u misteriozan roman, a ne samo na elaboraciju istinitih događaja. To je ono u čemu uživam, a i volim element iznenađenja. Za mene, najvažniji deo u pisanju ove knjige bio je stvaranje neverovatnih preokreta radnje i neočekivanog završetka knjige. 

Hari Hudini je bio čovek ispred svog vremena. Kako su ga savremenici doživljavali? 

Hari Hudini je bio voljen širom sveta. Nije samo zabavljao ljude; davao je ljudima nadu. On je u velikoj meri doprineo ratnim naporima tokom Prvog svetskog rata, i bio je vrlo moralan čovek. Ljudi su mu toliko verovali da su zaista bili uvereni da je magičan, iako je oduvek bilo jasno da je ono što je radio samo iluzija. Sara Bernar je upitala Harija da li može da iskoristi svoju magiju kako bi joj pomogao da ponovo prohoda. Učinio je da čitav slon nestane sa scene i ljudi su zaista verovali da je svojim magijom imao moć da pristupi drugom svetu.

Velika i potcenjena ljubavna priča

Može li se ovaj roman čitati kao knjiga o moći ljubavi?  

Mislim da je brak Harija i Bes Hudini jedna od najpotcenjenijih ljubavnih priča. Sreli su se kao tinejdžeri i venčali su se uprkos tome što su bili iz dve različite religije; kao rezultat toga, Besina majka nije razgovarala sa njom godinama. U prvim godinama njihovog braka, pretrpeli su velike teškoće i siromaštvo, a potom, kasnije, suđenja zbog slave. Kada su počeli da nastupaju, Bes je bila plaćena jednako kao Hari; a nakon što je se on proslavio, ona je pala u senku. Mislim da to svedoči o tome koliko ga je volela jer mu je pristala da ostane u njegovoj senci. Oboje su se mnogo oslanjali jedno na drugo, verovatno zato što nisu imali dece... 

I mislim da je glavno svedočanstvo o njenoj ljubavi zapravo vreme koje je, posle njegove smrti, provela u pokušajima da stupi sa njim u kontakt. Mislim da je on bio velika ljubav njenog života i obrnuto.
 
Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: Vijesti


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.