Laguna - Bukmarker - Intervju sa Danijeleom Ganzerom: I Nemačka učestvuje u nezakonitim ratovima - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju sa Danijeleom Ganzerom: I Nemačka učestvuje u nezakonitim ratovima

Nekadašnji docent Bazelskog univerziteta, švajcarski istoričar i istraživač u oblasti energetike i mira dr Danijele Ganzer postao je, između ostalog, dobro poznat javnosti po svojim istraživanjima tajnih armija NATO pakta i napada koji su se odigrali u Americi 11. septembra 2001. godine. Njegova knjiga „Protivzakoniti ratovi: Kako zemlje NATO-a podrivaju Ujedinjene nacije“ izazvala je već po objavljivanju veliko interesovanje čitalačke publike.

Gospodine Ganzer, mnogima se čini da situacija u svetu polako izmiče kontroli. Na svim geografskim širinama, od Korejskog poluostrva do Sirije, godinama unazad niču konfliktne zone, od kojih svaka zaslužuje posebnu pažnju. Dodajmo tome i zveckanje oružjem između NATO-a i Rusije. Prete li svetu dramatične promene?

Nasilje je veliki problem sa kojim se danas suočavamo u celom svetu. U sirijskom ratu stradalo je više od 400 hiljada ljudi. U sukobu, koji su 2003. napadom na Irak izazvale SAD i Velika Britanija, zabeleženo je više od milion žrtava. Severna Koreja veruje da se od Sjedinjenih Država može odbraniti samo atomskim oružjem. Među ljudima trenutno vlada veliko nepoverenje. Uprkos svemu, još uvek preovlađuje duboko uverenje da najveće probleme 21. veka ne možemo rešiti silom i da je čovečanstvo ipak jedna velika porodica, koja ne bi trebalo da se sukobljava oko nacionalnih, religioznih i klasnih pitanja.

Izgleda da se građanski rat u Siriji bliži kraju i da su pobedu odnele vladine snage uz pomoć Rusije. Međutim, na turskoj granici se nastavljaju sukobi između turskih i kurdskih vojnih snaga. Kako ocenjujete taj konflikt?

Rat u Siriji besni od 2011. godine. U okviru operacije „Timber Sycamore“, CIA je u obuku i naoružavanje protivnika predsednika Asada uložila više od milijardu dolara. Povelja Ujedinjenih Nacija izričito zabranjuje pružanje podrške naoružanim grupama u stranoj državi. Ali to je upravo ono što je predsednik Obama učinio.

Nobelova nagrada za mir otišla je na pogrešnu adresu. Obamin rat protiv Sirije je nezakonit. Nemački novinar Jirgen Todenhefer, koji je izveštavao sa ratišta, primereno je prokomentarisao: „Sasvim je jasno: Amerikanci znaju da njihove isporuke oružja završavaju u rukama terorista.“ Sirijski rat pokazuje da je priča o tzv. ratu protiv terorizma obična bajka, jer SAD već godinama naoružavaju teroriste u Siriji.

Oružje putuje veoma komplikovanim rutama, ali ipak stiže. Sjedinjene Države od 2014. bombarduju Siriju. Obama je taj napad nazvao „borbom protiv terorizma“. I ovde je reč o nezakonitom aktu, jer ne postoji odobrenje UN. Da su uloge obrnute, Siriji ne bi bilo dozvoljeno da bombarduje SAD. Radi se jednostavno o tome da Sjedinjene Američke Države žele da izvrše smenu režima u Siriji i u tome imaju podršku Britanije, Francuske, Nemačke, Turske, Katara i Saudijske Arabije.

To im do sada nije pošlo za rukom, budući da su Rusija i Iran stali na stranu predsednika Asada i sirijske vojske. Nemačka novinarka Karin Lojkfeld, koja takođe izveštava sa terena, ispravno je primetila da je prisustvo Rusa i Iranaca u Siriji legalno: „Prisustvo Irana, Rusije i libanskog Hezbolaha u Siriji je legitimno, jer je Sirija tražila njihovu pomoć“. Sjedinjene Države, naravno, ne žele da Rusija odnese pobedu. U pokušaju da zbaci Asada, CIA je takođe pružala podršku tzv. Narodnim zaštitnim jedinicama (YPG), koje sačinjavaju Kurdi.

Oni uglavnom dejstvuju na severu Sirije, u blizini granice sa Turskom. Amerikanci YPG nazivaju borcima za slobodu, dok Turci tvrde da je reč o teroristima. Da li ćemo nekoga zvati teroristom ili borcem za slobodu očigledno zavisi isključivo od perspektive. I jedni i drugi su naoružani ljudi koji veruju da su njihovi ciljevi legitimni. Kako bi se rešili terorista iz YPG, Turci su u januaru 2018. izvršili invaziju na Siriju. Radi se o opasnom potezu, jer YPG ima zaštitu specijalnih jedinica vojske SAD. Tako je došlo do situacije u kojoj su se vojnici dveju članica NATO-a našli na suprotnim stranama u sukobu.

I turska invazija je nezakonita. Turska nije dobila mandat UN da pošalje tenkove na sirijsku teritoriju. U obrnutom scenariju, Siriji ne bi bilo dozvoljeno da napadne Tursku. Turci su se više puta žalili da Vašington snabdeva YPG, ali SAD nije briga. Američka imperija decenijama snabdeva, napada i slabi neprijatelje u Evroaziji.

Kako komentarišete nedavne skandale oko lošeg materijalnog stanje nemačkog Bundesvera? Da li će to sprečiti angažman nemačkih vojnika u kriznim zonama širom sveta? Da li se Nemačka na taj način izlaže dodatnom riziku?

Nemačka punih pedeset godina, od 1945. do 1995, nije učestvovala ni u jednom ratu. To je bilo sjajno. Voleo bih da se Nemačka vrati na put mira. Svojim knjigama i predavanjima pokušavam da pružim podršku mirovnom pokretu u Nemačkoj. Nažalost, ona je 1999. zajedno sa Sjedinjenim Državama bombardovala Srbiju. Kancelar Šreder i američki predsednik Klinton nisu imali mandat Ujedinjenih Nacija. Ja to detaljno objašnjavam u svojoj novoj knjizi „Nezakoniti ratovi“. Posle terorističkih napada 11. septermbra 2001. godine, Bundesver je, po instrukciji SAD, otišao u Avganistan i još uvek se odande nije povukao. Mislim da je u tom slučaju napravljena greška, jer teroristički napadi 11. septembra nisu u potpunosti razjašnjeni.

Nemačka nema pravo da šalje vojnike u Avganistan. Da je situacija obrnuta, Avganistan ne bi imao pravo da pošalje vojsku u Nemačku. Upravo o tome govori zabrana upotrebe sile u Povelji UN. Tamo piše: „svi članovi se u svojim međunarodnim odnosima uzdržavaju od pretnje silom ili upotrebe sile“. Ovu zabranu su, nažalost, ignorisali i kancelar Šreder i kancelarka Merkel. Nemačka od 2015. učestvuje u sirijskom konfliktu po naređenju Merkelove. Po mom mišljenju, radi se o još jednom nezakonitom potezu.

Ne postoji mandat UN koji dozvoljava Nemačkoj da šalje svoje vojno vazduhoplovstvo u Siriju. Da su uloge obrnute, Nemačka ne bi dozvolila da sirijski avioni lete iznad njenih gradova. Jedan od poslanika Bundestaga kritikovao je potez Merkelove sledećim rečima: „Oni narušavaju suverenitet Sirije izvođenjem operacija bez saglasnosti vlade i bez mandata UN.“ Razočaravajuće je ponovo videti Nemačku u ratnom pohodu. Zbog toga smatram da Bundesveru ne bi trebalo davati više novca i oružja. Mislim da bi Nemačka trebalo da se pokori važećim međunarodnim zakonima i vrati na put mira.

U tom kontekstu, nemačka političarka Sara Vagenkneht je ispravno zaključila: „Onaj ko se zaista zalaže za povećanje bezbednosti, mora se povući iz ratova za naftu i gas na Bliskom istoku, koji donose bezbroj civilnih žrtava, mora prestati da pruža logističku podršku američkom bombardovanju i odmah prekinuti izvoz oružja u krizne zone.“ U potpunosti se slažem sa njom.

Etablirani mediji su Vam u prošlosti retko pružali priliku da svoje stavove prezentujete široj javnosti. Da li je danas situacija nešto bolja?

Činjenica je da moja kritika američkog imperijalizma nije rado prihvaćena. Najspornija tema je svakako 11. septembar 2001. Već godinama zahtevam da se sprovede nova istraga tih napada, naročito rušenja Svetskog trgovinskog centra 7 (WTC7), zgrade u koju nije udario avion. Postoje dva moguća uzroka njenog pada: požar ili podmetnuta eksplozija. U tom slučaju nije pruženo zadovoljavajuće objašnjenje. Ali kada su u pitanju masovni mediji, objektivan i neutralan razgovor o WTC7 još uvek nije moguć. Pre nekoliko meseci su me na jednoj švajcarskoj televiziji grubo napali zbog mojih zahteva da se obnovi istraga. Jasno je da još uvek imamo ozbiljnih problema sa komunikacijom.

Na svu sreću, moja predavanja se često snimaju i zainteresovani ih mogu pronaći na Jutjubu. Za sada još uvek postoji sloboda govora. Predavanje o 11. septembru, koje sam održao na Tibingenskom univerzitetu, gledano je više od milion puta. Digitalna revolucija je u potpunosti zahvatila medijsku sferu. Mladi ljudi više ne kupuju novine niti gledaju informativne emisije na televiziji. Oni na svojim pametnim telefonima traže video zapise o temama koje smatraju zanimljivim i relevantnim. Moja namera je da predavanjima o geopolitici i savremenoj istoriji pružim podršku mirovnom pokretu. U svakom od svojih obraćanja posebno naglašavam da bi trebalo da poštujemo zabranu upotrebe sile Ujedinjenih Nacija i prestanemo da se ubijamo.

U svojim predavanjima često navodite Ničeov stav po kome sve zavisi od perspektive. Nije li to protivrečno Vašem insistiranju na poštovanju postojećih zakona? Da li bi međunarodne odnose trebalo posmatrati iz makijavelističkog ugla, jer slepilo za zakone i laganje možda nisu lepi, ali ipak predstavljaju prihvaćeni oblik političkog delovanja?

Vaša konstatacija da su lukavstvo, laži i nasilje sastavni deo međunarodne politike već hiljadama godina je potpuno tačna. Ipak smatram da bi danas, u 21. veku, trebalo da budemo svesni činjenice da smo duboko zagazili u spiralu nasilja. Budući da posedujemo nuklearno naoružanje, vreme je da se zapitamo: želimo li Treći svetski rat ili ne? Uveren sam da bi odgovor bio negativan. Većina ljudi želi mir. Zato je veoma važno da uvek imamo na umu Povelju UN i zabranu upotrebe sile.

To uvek naglašavam u svojim predavanjima. Činjenica je, međutim, i to da mi živimo u različitim državama, pripadamo različitim religijama i različitim društvenim slojevima. To znači da svi živimo na istoj planeti, ali u različitim svetovima. U tom kontekstu, važno je setiti se Ničea. Svako od nas ima svoj pogled na svet i tako će uvek biti. Zato insistiram na poštovanju različitih mišljenja i stavova.

Šta očekujete od budućnosti ako uzmemo u obzir sve probleme sa kojima se suočavamo u sadašnjosti?

Čovek je oduvek posedovao sposobnost da se promeni pod velikim pritiskom. A danas smo svi pod velikim pritiskom. Nadam se da ćemo u 21. veku biti u stanju da proširimo vidike i počnemo da prihvatamo ideju o tome da smo svi jedna porodica, kako bi prestali da se istrebljujemo. Holandski biolog Frans de Val je jednom prilikom to lepo sumirao rečima:

„U svetu imamo veliki problem sa sukobima koji su se oteli kontroli. Čovek je pravi specijalista kada je u pitanju isključivanje drugih. On demonizuje pripadnike drugih nacija i religija i izaziva strah i gnev. Ubrzo te grupe počinjemo da nazivamo neljudima ili životinjama. Lako je eliminisati čudovišta kada više ne saosećate sa njima. Kada bi mi se pružila prilika da promenim nešto u svetu, povećao bih domet empatije.“

Smatram da je Frans de Val u pravu. U tzv. ratu protiv terorizma, muslimani se kolektivno ponižavaju i ubijaju, što je velika nepravda. U Trećem rajhu, Jevreji su kolektivno ponižavani i ubijani, što je bila velika nepravda. Moramo pokušati da Avganistance, Sirijce, Ruse, Izraelce, Amerikance ponovo vidimo kao ljudska bića i poštujemo njihove živote i dostojanstvo.
 
Autor: Kristof Žorž
Izvor: blauenarzisse.de
Prevela: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
o romanu belo se pere na devedeset slovenačke autorke bronje žakelj 25 aprila u knjižari delfi skc laguna knjige O romanu „Belo se pere na devedeset“ slovenačke autorke Bronje Žakelj 25. aprila u knjižari Delfi SKC
24.04.2024.
Slovenačka autorka Bronja Žakelj, koja u prestonicu Srbije dolazi uz podršku ambasade Republike Slovenije, predstaviće beogradskim čitaocima roman „Belo se pere na devedeset“ u četvrtak 25. aprila od ...
više
novo izdanje zapisa na stubu, jerusalimskom selimira radulovića laguna knjige Novo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića
24.04.2024.
U štampi će se uskoro naći drugo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića, dobitnika nagrade „Meša Selimović“. Kada pročitamo pesme iz nove knjige Selimira Radulovića, i njima prid...
više
roman o tinejdžerima kakav još niste pročitali ko zna šta će od mene biti ivane lukić u prodaji od 25 aprila laguna knjige Roman o tinejdžerima kakav još niste pročitali – „Ko zna šta će od mene biti“ Ivane Lukić u prodaji od 25. aprila
24.04.2024.
Zabavan, podsticajan i važan – takav je roman za tinejdžere Ivane Lukić „Ko zna šta će od mene biti“, napisan u interesantnoj formi, na mobilnom telefonu. Šesnaestogodišnji Luka ne voli fudbal i ne...
više
nedeljnik u knjižarama delfi laguna knjige Nedeljnik u knjižarama Delfi
24.04.2024.
Novi broj lista Nedeljnik je na kioscima, a od petka ga možete kupiti za samo 29 dinara u svim knjižarama Delfi širom Srbije uz kupovinu bilo koje Lagunine knjige, knjige drugih izdavača ili proizvoda...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.