Laguna - Bukmarker - Intervju sa autorkom serijala „Lunarne hronike“: Kako ujediniti grupu neprilagođenih junakinja iz bajki - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju sa autorkom serijala „Lunarne hronike“: Kako ujediniti grupu neprilagođenih junakinja iz bajki

Mnogi pisci knjiga za mlade prepričavaju bajke ali ne čine to svi sa takvom kreativnošću i svežinom kao Marisa Mejer sa svojim „Lunarskim hronikama“. Kombinujući futurističke teme i fantastičnu tehnologiju sa pričom o Pepeljugi, „Pepeljasta“ je priča o androidu-tinejdžerki koja otkriva da je zapravo princeza koju je prognala zla kraljica.

U „Crvenoj“, drugoj knjizi kvarteta „Bila jednom jedna...“, upoznajemo Crvenu koja traga za svojom bakom i ne zna da li da veruje čudnom mladiću po imenu Vuk. Kada joj se put ukrsti sa Pepeljastinim, one shvataju da će morati da sarađuju da bi spasile svoj svet.
 
„Crvena“ je prepričana „Crvenkapa“ ali se nadovezuje i na priču o „Pepeljastoj“, Pepeljugi-kiborgu. Zašto ste odlučili da povežete ove dve bajke? Koliko je bilo teško napisati jednu priču od dve veoma različite bajke?
 
Kada sam osmislila serijal, mislila sam da će svaka knjiga biti samostalna – smeštena u istom svetu, ali sa različitim likovima. Međutim, dok sam zamišljala i razmišljala, priče su počele da se prepliću. Likovi su se povezali na neočekivan način a zla kraljica ih je sve mučila. Tako sam pustila da se to dogodi i ubrzo bajke su izronile kao jedna priča, fokusirana na Pepeljugu i grupu neprilagođenih junaka iz bajki koji se zajedno bore protiv zle kraljice. Činilo se da može da prođe pa sam nastavila sa tom idejom!

Pisanje „Crvene“ je povremeno bilo problematično, naročito kada je trebalo napraviti ravnotežu sa drugim pričama. Želela sam da čitaoci sa podjednakom pažnjom prate priču i Pepeljaste i Crvene i da osete da su obe došle do neizbežnog zaključka. Bilo je potrebno dosta petljanja da bi sve ispalo kako sam zamislila.

U originalnoj priči Crvenkapini roditelji se ne pominju. Zašto ste toliko pažnje posvetili roditeljima Crvene?

Crvenu je odgajila baka ali sam znala da ne mogu priču da ostavim na tome. Čitaoce će interesovati gde su joj roditelji. I ja sam htela to da znam! I tako sam počela da istražujem poreklo Crvene i da otkrivam šta joj se dogodilo i kako je dospela na bakinu farmu. Nisam očekivala da ćemo ikada sresti roditelje Crvene ali posle treće ruke pisanja, njen otac je dobio malu ali važnu ulogu u priči.

„Bila jednom jedna... Crvena“ je fascinantna mešavina visoke tehnologije (kiborzi) i slabo razvijene tehnologije (jastučnica koja označava zaraženu kuću). Kako su se ovi elementi našli u istom svetu?
 
Dihtomija me privlači – ima je dosta u naučnoj fantastici poput „Ratova zvezda“ i serije „Firefly“. Ne mogu da zamislim svet gde vlada visoka tehnologija i gde je sve sjajno i moderno. Mislim da ćemo uvek imati mesta koja s u surova, pohabana, uništena... Zato sam želela da moj futuristički svet ima i te elemente. Verujem da, iako smo sposobni da napravimo sjajnu tehnologiju, to ne znači da je to uvek najbolje ili najpraktičnije rešenje. Naravno, moji futuristički farmeri bi mogli da podignu nevidljive laserske ograde i spreče ljude da uđu u zaraženu kuću ali je crna jastučnica na tremu jeftinije rešenje a radi posao.

Da živite u svetu Crvene i Pepeljaste, koji komad tehnologije bi vas najviše oduševio?
 
Hover automobili – ne zato što lebde (iako je to zaista kul) već idu sami! Volela bih da mogu da ukucam željene koordinate i dremnem ili pročitam knjigu dok me huver vozi.
 
„Bila jednom jedna... Pepeljasta“ se dešava u futurističkoj Kini, a „Crvena“ u Francuskoj. Odakle vam ideje za to kako bi izgledao život u budućnosti u ovim zemljama. Da li ste posetili neku od njih?
 
Izabrala sam Kinu za Pepeljastinu priču kao omaž priči za koju mnogi veruju da je najstarija zabeležena priča o „Pepeljugi“ – „Ye Xian“ je napisana u IX veku u Kini. Mnogi naučnici veruju da postoji direktna veza između ideje da cipelica odgovara najmanjem stopalu i kineske tradicije povezivanja stopala. Meni je to fascinantno!

Za Crvenu sam želela mesto koje ima istorijat pominjanja vukodlaka, ali je mitologija vukodlaka prisutna u celom svetu. Onda sam pogledala dokumentarac o zveri iz Ževodana. U XVIII veku je u ruralnoj Francuskoj došlo do niza ubistava i mnogi seljani su verovali da je ubica vukodlak. Zver je, navodno, ubijena srebrnim metkom i otuda se oni pominju i u mitovima o vukodlacima. Priča je bila savršena mešavina istine i mita, straha i sujeverja, pa je Crvena završila u Francuskoj.
 
 
Bila sam u Kini kao tinejdžerka ali nisam uspela da odem tamo dok sam prikupljala građu za roman. Morala sam da se oslonim na knjige, internet i (blago meni) francuskog urednika za mnoge detalje. Volela bih da otputujem u Kinu i Francusku!

Koji lik vam je bio omiljeni za pisanje?

U „Pepeljastoj“ je to bio Iko, simpatični saputnik android koji voli modu i zatreskan je u princa. U „Crvenoj“ je to kapetan Torn, zgodni, samouvereni lopov kog Pepeljasta sreće pri pokušaju bekstva iz zatvora. On je i šarmantan i pomalo smešan, što je zabavna kombinacija.

Da li ste pročitali različite verzije bajki dok ste pisali serijal? Koji elementi originalnih priča su vam bili najinspirativniji?
 
Mahom sam se držala bajki braće Grim iako sam pročitala knjigu o istoriji „Crvenkape“, koja je imala nekoliko različitih verzija priče. Fascinantno je koliko se priča promenila od originala. To je jedna mračna i jeziva priča. Kada biram koje elemente ću uključiti u „Lunarske hronike“ pokušavam da napravim balans između najpoznatijih (staklena cipelica, crvena kapuljača) kako bih zadržala duh bajke u knjizi i stvari za koje mislim da bi bile zabavne ako bi dobile naučnofantastični šmek. Zašto bi Crvenkapa lutala šumom kada možete da je smestite u brzi voz?

„Lunarske hronike“ su rezultat vašeg učešća u programu za pisce NaNoWriMo. Recite nam nešto o tome. Da li ste učestvovali u godišnjem događaju?

Zaista voli
m NaNoWriMo – to je sjajan program za pisce koji žele da im pisanje bude prioritet tokom 30 dana i da istovremeno budu okruženi fantastičnom zajednicom punom podrške. „Pepeljasta“ je bila treći NaNo roman koji sam pokušala da napišem i te godine sam bila ludački motivisana, pa sam napisala i prvu ruku treće knjige „Cress“.
 
Kada ste pričali sa čitaocima, šta vas je najviše dirnulo?
 
 
Neki čitaoci su mi rekli da ranije nisu bili ljubitelji knjiga, ali da im se toliko dopao koncept „Pepeljaste“ da su odličili da probaju i na kraju su se oduševili knjigom. Često ti čitaoci potom potraže i druge knjige u kojima će uživati. To je neverovatan kompliment – da moja knjiga čitaocima otkrije novi svet knjiga i čitanja. Ne mogu da se setim ničeg vrednijeg od toga.

Kvartet „Lunarske hronike“ nastavljaju se sa „Cress“ i „Winter“. Da li će se Crvena i Pepeljasta pojaviti i u ovim knjigama? Dajte nam neki nagoveštaj.
 
Da, svaka knjiga se nastavlja na prethodnu, tako da će se Pepeljasta, Crvena, Rapunzel („Cress“) i Snežana („Winter“) sakupiti do četvrte knjige i tada će već shvatiti da imaju zajedničkog neprijatelja – zlu kraljicu Levanu. Da bi je porazile i spasile svet moraće da rade zajedno, a to neće biti lako...

Autor: Moli Horan
Izvor: bookpage.com
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
predstavljena pesnička zbirka u lavirintu  laguna knjige Predstavljena pesnička zbirka „U lavirintu“
19.04.2024.
Nova zbirka poezije Igora Mirovića predstavljena je 18. aprila u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC.   Pored autora, o knjizi su govorili prof. dr Zoran Đerić i prof. dr Aleksandar Je...
više
ema jarlet o orionu i mraku slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života laguna knjige Ema Jarlet o „Orionu i Mraku“: Slikovnice i večernje nebo su oduvek bili deo mog života
19.04.2024.
Autorka hita „Orion i Mrak“ Ema Jarlet otkriva svoju opsesiju mrakom, kako nastaju priče i junaci koje ilustruje i u kome je pronašla inspiraciju za svoje čarobne slikovnice koje nakon objavljivanja n...
više
rastislav durman o novoj knjizi ona bića koja nisu sića  laguna knjige Rastislav Durman o novoj knjizi „Ona bića koja nisu sića“
19.04.2024.
„Ona bića koja nisu sića“ nova je knjiga evropskih bajki koju je priredio novosadski autor Rastislav Durman. Pisac za decu i odrasle poslednjih godina posvetio se prikupljanju bajki sa svih evropskih ...
više
prikaz knjige vladalac nikola makijavelija uputstvo za rukovanje državom laguna knjige Prikaz knjige „Vladalac“ Nikola Makijavelija: Uputstvo za rukovanje državom
19.04.2024.
„Ne zna se ko pije, a ko plaća“ najbolji je iskaz o situaciji u renesansnoj Italiji. U svakom njenom kutku sram, zločin i samovlašće bili su deviza. Zločin? Stvar službene dužnosti. Ubistvo? Oblik dru...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.