Laguna - Bukmarker - Intervju: Pisac Jan Martel govori o tome kako je „Pijev život“ pretočen u holivudski film - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju: Pisac Jan Martel govori o tome kako je „Pijev život“ pretočen u holivudski film

Još od svog objavljivanja 2001. godine, „Pijev život“ je postao jedan od najvoljenijih romana sadašnjice. Objavljen je na preko 40 jezika, i nagrađen Bukerovom nagradom 2002. godine. U knjizi, svoju priču nam govori Pi, šesnaestogodišnjak koji je, posle brodoloma na Tihom okeanu, proveo u čamcu za spasavanje 227 dana zajedno sa benglaskim tigrom.
 
To je delom priča o čistom preživljavanju, pošto Pi mora da smisli ne samo kako da ostane živ usred okeana, već i kako da opstane u neposrednoj blizini tigra. S druge strane to je i priča koja  se bavi duhovnom potragom u samom dečaku, koji sebe smatra sledbenikom nekoliko religija.
 
Martel je kanadski pisac koji je neko vreme putovao svetom izučavajući filozofiju i verske tekstove, usput i pišući. U intervjuu za TV mrežu PBS iz 2002. godine, Martel je pričao o povodima i inspiraciji za roman, rekavši: „Na neki način, tražio sam priču, ne sa malim već sa velikim 'P' - nešto što će usmeriti moj život“. Izgleda da je Martel, provevši neko vreme u izučavanju i egzistencijalnom lutanju, ovim revolucionarnim romanom konačno došao do odgovora ili barem pravca u svom životu.
 
Izvodi iz intervjua
 
O svom doprinosu i učešću u filmu:
 
„Što se tiče celokupne vizije, poprilično rano sam rešio da to prepustim drugima. Nisam želeo da budem od onih napornih pisaca koji, znate, zakeraju i prigovaraju u mejlovima, i govore da žele da se nešto uradi ovako ili onako, jer, na kraju krajeva, ja sam pisac a ne filmski stvaralac. I zato što verujem Ang Liju, prepustio sam mu sve i rekao: 'Napravi film kakav želiš, ja ti neću smetati. Pomoći ću ti onoliko koliko budeš ti tražio da pomognem, a kada ne budeš trebao moju pomoć, u redu je, odstupiću.' Jer, na kraju krajeva, on će primirite sve pohvale i kritike na račun filma. To jeste rađeno po mojoj knjizi, ali to je njegov film, tako da nisam hteo da mu stojim na putu, poštovao sam njegov umetnički integritet.“
 
O izazovima snimanja filma „Pijev život“:
 
„U osnovi, adaptacija nekog romana zahteva odbacivanje njegovog velikog dela, i to ponekad funkcioniše dobro a ponekad i ne. Mislio sam da će veliki deo problema u adaptaciji ove knjige, biti tehničke prirode. Uvek je veliki izazov snimati na vodi a ovde se najveći deo radnje odvija na Tihom okeanu.“
 
O tome da li je bio iznenađen što su se režiseri zainteresovali za adaptaciju njegovog romana:
 
„Primetio sam da je Holivud, u svojoj stalnoj potrazi za pričom, nešto poput usisivača. Pretpostavljam da je bilo nešto u mom romanu što ih je privuklo. Vrlo rano je studio 20th Century Fox zatražio prava, a onda su ga natenane uradili jer bilo je tu puno izazova. Da sam ja režiser, nikad se ne bi upustio u adaptaciju ove knjige zbog svih tih problema.“
 
O razlikama između romana i filma:
 
„Pretpostavljam da morate da uzmete roman i obrnete ga naopačke. Mislim, evo jednog očiglednog primera: ja nikada u romanu ne opisujem kako Pi izgleda jer mi to nije bilo važno, da li je visok ili nizak, pun ili mršav, bilo mi je nebitno. U knjizi mi vidimo događaje kroz Pijeve oči, čitalac je kao putnik u kolima koje Pi vozi i čitalac vidi ono što Pi vidi. Znači čitalac gleda ka napolje. Očigledno, ugao gledanja u filmu je drugačiji i mi gledamo Pija, a ne posmatramo svet više iz njegove perspektive. Tako da to menja stvari. Dakle, ono što morate da uradite u adaptaciji romana za film, jeste neka vrsta prevoda. Morate ponovo da ispričate priču sredstvima kinematografije.“
 
O tome kako će ljubitelji romana reagovati na film:
 
„Stvar je u tome da ne treba da se knjiga i film porede, jer bi to bilo kao poređenje dva jezika. Bilo bi kao da kažete, kako se nešto kaže na engleskom a kako na francuskom, i onda to poredite. To su različiti jezici, tako da bih rekao da film i knjiga dopunjuju jedno drugo. Ako vam se dopada roman, odgledajte film. I znate šta, u mnogo čemu ćete biti zadovoljni.“
 
O poređenju filma i knjige:
 
„U romanu, drugi deo počinje brodolomom. Taj deo je relativno kratak jer reči nisu dobre u opisu fizičkih događaja. One su dobre u opisivanju osećanja i nekih osnovnih vizuelnih stvari. Ali kod tako složenih stvari kao što je brodolom ne želite da se upustite u previše komplikovane metafore jer to umara. Tako je brodolom u knjizi kratka epizoda. U filmu je to neverovatan događaj. Čudesan i ogroman. Tako je živopisno prikazan, da kada brod tone, imate osećaj da ste na njemu. Eto, to je jedna scena gde jezik kinematografije dočarava veoma moćno, ne samo vizualno već i emotivno, događaj koji je ključan za roman ali u knjizi zauzima malo mesta jer su reči slabije u prikazivanju. Tako da predlažem ljudima da pokušaju da ih ne upoređuju suviše, već da na njih gledaju kao na delove celine.“
  
Izvor: scpr.org


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.