Laguna - Bukmarker - Grejem Henkok stvorio je ključno štivo - „Povratak bogova“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Grejem Henkok stvorio je ključno štivo - „Povratak bogova“

„Povratak bogova“, knjiga Grejema Henkoka, postigla je ogroman uspeh u Velikoj Britaniji. O čemu se u njoj tačno radi i, što je najvažnije, da li je vredna čitanja?

„Povratak bogova“ nam vrlo efikasno prenosi nekako zastrašujuću poruku o tome da sada postoje neoborivi naučni dokazi o strašnoj katastrofi koja je zadesila čovečanstvo pre nekih 12.800 godina. Najverovatniji uzrok ove katastrofe bio je udar ogromnih komada komete u zemlju, koji su zbrisali postojeću svetsku civilizaciju. Kao posledica ove kataklizme, severna hemisfera je upala u mini ledeno doba (poznato pod imenom „mlađi drijas“) koje je trajalo 1200 godina. Na njegovom vrhuncu, oko 9600 godina pre nove ere, preostali članovi ljudskog roda ostavljeni su kao deca sa amnezijom i morali su da započnu sve iz početka bez ikakvih sećanja na svoju prošlost.

Iako većina ovih ideja nisu nove, način na koji su sjedinjene u ovoj knjizi je presudan za predstavljanje široj publici. Na majstorski način je ozbiljan sadržaj knjige učinjen lakšim za shvatanje. Knjiga deluje kao pažljivo realizovan blokbaster koji prenosi jedinstvenu poruku od prvih stranica pravo do svoje kulminacije, dok se istovremeno bavi čitavim nizom misterija širom sveta.

Tu spadaju otkriće Gobekli Tepe u jugoistočnoj Turskoj, ponovno upoznavanje sa Gunung Padangom, najvećim i najstarijim indonežanskim megalitskim kompleksom na zapadnom delu ostrva Java, enigma Velike Sfinge, stvarna starost piramida u Gizi, podzemni gradovi Turske i veliki antički ostaci iz perioda pre Inka u Peruu i Boliviji.
 
Velika katastrofa
 
Nekoliko poglavlja knjige je fokusirano na sam udar komete, prikazujući sve od nanodijamanata pronađenih u crnom sloju koji je ostao nakon velikog požara prouzrokovanog pre oko 12.800 godina; do neverovatnih uništenja severnoameričkog pejzaža. Neko vreme je posvećeno stvaranju „krastavog tla“ (skablanda) države Vašington, koje su Grejem i njegova supruga Santa pregledali prvi put u društvu geološkog eksperta i katastrofiste Rendala Karsona 2014. godine. Prema Grejemovom zaključku, ono je formirano kada je milion galona vode koja potiče od otopljenog leda, polomljenih glečera, reka blata i komada leda proteklo kroz doline države Vašington, nakon što je veliki deo komete iz perioda „mlađeg drijasa“ došao u kontakt sa kordiljeranskom ledenom pločom severno od skablanda.

Uprkos velikom bogatstvu dokaza o takozvanom događaju „mlađi drijas“, visoko uticajne grupe akademika još uvek osporavaju njegovo postojanje, i pokušavaju da zakopaju sve nove dokaze koji pokreću u javnosti važna pitanja. Ova činjenica je zabrinjavajuća jer moramo znati što više o mehanizmu koji stoji iza ovog katastrofalnog događaja ljudske istorije, s obzirom na to da postoji uznemiravajući dokaz o tome da neki od većih delova komete odgovorne za udar su preostali u Sunčevoj orbiti i mogu ući u Zemljinu orbitu u svakom trenutku. Upravo je ovo poruka, piše Grejem, koju nam na neki način prenose oni koji su preživeli ovu kataklizmu, korišćenjem kanona svetih brojeva povezanih sa precesijom (72, 108, 432, 2160, 12950, itd.), kroz ogledanje zvezda ove daleke epohe na Zemlji i prenoseći ključno znanje kroz legende o katastrofi i stvaranje mitova.

Pravi mađionačari

Ljudi koji su preživeli kataklizmu, nazvani po Grejemu drevni „mudraci“ ili „čarobnjaci bogova“,  donosioci su mudrosti i kulturni heroji u mitologijama širom sveta. Oni su riborepi Apkalu iz vavilonske tradicije, pali anđeli hebrejskih mitova i legendi, bradati Virakoča iz Južne Amerike, Sabijani antičkog Harana i misteriozni Stari u starom Egiptu.

Iako je izvorno sveto ostrvo Prvobitnih u antičkim tekstovima nazvano Ostrvo jaja, Grejem ga povezuje sa drugim ostrvom, Ostrvom vatre, lociranim negde na istoku. Odavde se mitski feniks vratio u Egipat u trenutku kraja sveta. Ptičiji simbol je objašnjen kao kometa koja se vraća, dok je Ostrvo vatre identifikovano kao Sandalend, nekada veliko kopno u jugoistočnoj Aziji koje je potopljeno tokom događaja  iz „mlađeg drijasa“, ostavljajući za sobom ono što su danas ostrva Indonezije i ostatak malajskog arhipelaga.

Grejem piše da su preplašeni mudraci došli iz Sandalenda uoči kataklizme, smeštajući se na novim lokacijama širom antičkog sveta. Jedna od destinacija bila je Giza u Egiptu, gde su inspirisali gradnju Velike Sfinge i ostalih predinastijskih struktura iz vremena pre piramida. Moguće je da su se nastanili u Balbeku u Libanu, gde je u nekoj dalekoj epohi izgrađen masivni zid u obliku slova U, koji je sadržao tri kamena bloka od po 800 tona. Ovo je materija koju je Grejem detaljno istražio u knjizi.

Atlandita je pronađena?

Grejem u stvari ne govori da su Gobekli Tepe izgradili ljudi koji su dolazili iz Sandalenda, ali to nagoveštava. Na primer, on upoređuje reljefnu umetnost odatle sa onom pronađenom u dalekim predelima poput Uskršnjih ostrva, Perua, Bolivije i Sulvezija u Indoneziji. Ukazuje nam na to da je zajedničko poreklo svih ovih antičkih umetnosti upravo iz Sandalenda pre kataklizme, koji je na kraju konačno proglašen za pravu lokaciju Platonove Atlantide. Ovo je nova i vrlo smela teorija, iako se protivi onome što je grčki filozof rekao o geografskoj lokaciji Atlantide.

Nakon što je Sandalend uslovno identifikovao kao Atlanditu, kao i mitsko Ostrvo vatre, Grejem objašnjava da su podzemne odaje koje je otkrio geološkog tima na čelu sa Denijem Hilmanom Natavijajom dubokim ozvučivanjem i drugim geofizičkim istraživanjima u Gunung Padangu, su u stvari lokacija izgubljene Dvorane zapisa, koja sadrži mudrost ljudske rase iz vremena pre katastrofe. Koliko god ovo bila privlačna ideja, glavna šupljina otkrivena ispod brda na Gunung Padangu je najverovatnije cev vulkanske lave. Da li je ovo povezano sa veštačkom strukturom ekstremnog antikviteta ili sadrži spremište izgubljenog znanja, ostaje da se vidi. Želimo Deniju Hilmanu svu sreću u budućim istraživanjima ove lokacije.

„Povratak bogova“ predstavlja izvanredan rad jednog genija koji na dobar način prenosi svoju potresnu poruku.

Ono što je Grejem Henkok stvorio je ključno štivo koje mora posedovati svaki obožavalac antičke misterije. Ipak, jednako važan uticaj će knjiga imati i na ostatak sveta, ne samo zahvaljujući njegovoj čitalačkoj publici, već i kroz televizijske debate, radio intervjue, članke u važnim novinama i serijalizaciju. Grejemu se mora čestitati na predstavljanju najdramatičnijih i, najtraženijih, otkrića, do kojih su došla društva koja se bave drevnim misterijama, mnogo široj publici. Nadajmo se da će jednoga dana svi zaista razumeti zastrašujuću poruku knjige celom čovečanstvu.

Autor: Andrew Collins
Izvor: ancient-origins.net


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.