Laguna - Bukmarker - Govor u prvom licu bez cenzure [video] - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Govor u prvom licu bez cenzure [video]

Trideset osmo okupljanje Laguninog književnog kluba nije tradicionalno održano prvog petka u mesecu, već u četvrtak 5. aprila, zbog Uskrsa. Bez obzira na praznike koji su predstojali i uprkos lošem vremenu, u Delfi Caféu u SKC-u tražila se stolica viška.

Tema razgovora bila je jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih knjiga XX veka – „Rakova obratnica“ velikog američkog pisca Henrija Milera, u novom prevodu Đorđa Tomića.



O knjizi su govorili književna prevoditeljka Drinka Gojković, književni kritičar Zoran Janković, umetnik Nenad Džoni Racković i urednica izdanja Janja Stjepanović.

„Rakova obratnica“ je peta knjiga u Biblioteci „Amerikana“, koja obuhvata renomirana književna dela koja iz različitih perspektiva osvetljavaju američki način života, američke vrednosti, njihov uticaj na savremeni svet.

U samoj knjizi reč je o jednom Amerikancu u Parizu – tema kojom se bave i brojna druga književna i filmska ostvarenja. „Prva knjiga koja nam se odmah može nametnuti kao neko poređenje“, napomenula je Janja Stjepanović, „jeste Hemingvejev ’Pokretni praznik’. Međutim Hemingvej govori o Parizu dvadesetih godina prošlog veka i onda svakako ne čudi što su nakon terorističkog napada na Pariz 2015. godine građani na spomen-obeležjima žrtvama pored cveća ostavljali i ovu Hemingvejevu knjigu, u slavu nekadašnjeg slobodnog i slobodarskog Pariza. Milerova tema je, nasuprot tome, Pariz tridesetih, Pariz Velike depresije. Otuda se ni glavni junak ovog autobiografskog romana ne susreće poput Hemingveja sa velikim piscima i umetnicima, nego sa podzemljem Pariza, sa ljudima koji su na margini društva.“



Zoran Janković je rekao da ga ovo Milerovo strasno bavljenje marginom i ljudima koji pripadaju margini podseća na francuskog pisca Žana Ženea, ali i na Alfreda Deblina i njegovu knjigu „Berlin Aleksanderplac“, jer, kaže Janković, „kroz lutanje glavnog junaka posmatramo grad koji nastaje i nestaje, menja se i biva pozornica jedne silne želje za životom“.

Roman „Rakova obratnica“ je trideset godina bio zabranjen u angloameričkom svetu zbog eksplicitnog pristupa erotici i seksu. Drinka Gojković je napomenula da se ova knjiga zbilja uklapa u jednu od definicija modernog romana kao romana koji pomera granice stida: „Milerov govor u prvom licu bez cenzure predstavlja zaista jednu ogromnu novinu u književnosti svog vremena. Dugo vremena nije bilo knjige sa takvim književnim postupkom, te je utoliko ova knjiga više naš savremenik nego savremenik doba u kojem se pojavila. Iako se bavi marginom društva i tokom cele knjige govori o tome kako je siromašan i izgladneo, Miler već na samom početku kaže da je istovremeno srećan i slobodan. Očigledno da ova sreća ne dolazi tek iz te oslobođenosti, već iz jedne filozofije života. Živeti punim životom u svakom trenutku – to je poenta ove knjige. Sreća je upravo ta ogromna životna energija koja okreće leđa neminovnoj tragediji ljudskog života i spoljašnjih okolnosti.“



Nenad Džoni Racković je izveo svojevrsni performans pripremljenim izlaganjem, iz kojeg izdvajamo samo delić: „Knjiga ‘Rakova obratnica’ – pisana stilom književnog impresionizma (čiji je jedini pravi naslednik Vilijam Barouz), kao svojevrsne kontre američkom proznom realizmu i žurnalizmu Hemingveja, G. Stajn, Ficdžeralda i cele ’izgubljene generacije’ – govori pre svega o tome da nema tela bez ideja i da nema ideja bez tela. Od genija umetnosti ostalo je samo ime. Ništa se nije promenilo i neće. Ljubav je bolest koja se leči seksom. Miler penetrira po našoj političkoj korektnosti: za koga je onda umetnost ako ona nije po volji pristojnog građanskog društva? On penetrira po našem samosažaljenju, inferiornosti, zbunjenosti, nezrelosti, iskustvom stranca koji objašnjava umetniku u mladosti kako se postaje čovek od krvi i mesa.“



Naredna tribina Laguninog književnog kluba zakazana je za 4. maj, a tema će biti roman „Kameni splav“ Žozea Saramaga. Ovaj roman je na popustu od 30% do 4. maja u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca u Resavskoj 33.



Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
slatki snovi uz knjige prednosti čitanja pred spavanje laguna knjige Slatki snovi uz knjige: Prednosti čitanja pred spavanje
26.05.2023.
Čitanje pred spavanje je ritual koji mnogi praktikuju, ali iz različitih razloga. Jer nije uvek samo reč o uživanju u dobroj knjizi – postoji i niz dobrobiti po vaše zdravlje koje čitanje pred spavanj...
više
vladika maksim o svetu fjodora dostojevskog hvatanje nebeskih odsjaja laguna knjige Vladika Maksim o svetu Fjodora Dostojevskog: Hvatanje nebeskih odsjaja
26.05.2023.
Episkop Los Anđelesa i Zapadne Amerike naslikao je dvadesetak najzanimljivijih likova iz romana slavnog pisca. Ti likovni biseri postali su okosnica knjige „Portreti junaka i junakinja Dostojevskog“ k...
više
3 pitanja za zorana bognara laguna knjige 3 pitanja za… Zorana Bognara
26.05.2023.
„Tečni kristal“ Zorana Bognara, pesnika, esejiste, proznog pisca i književnog kritičara prva je antologija crtica, meditativne proze savremenih srpskih književnika. Povodom izlaska ove zbirke mikroese...
više
prikaz knjige moć drveća budućnost može biti zelena  laguna knjige Prikaz knjige „Moć drveća“: Budućnost može biti zelena!
26.05.2023.
Kada neko poseče negde neko drvo, taj nije samo posekao mrtvo stablo i gomilu sasušenih grana, već je zbrisao i čitav jedan svet za svega nekoliko sati ili minuta: jer svako je drvo jedan veličanstven...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.