Laguna - Bukmarker - Filipa Gregori: Od lepog princa do debelog tiranina - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Filipa Gregori: Od lepog princa do debelog tiranina

Filipa Gregori, „kraljica“ istorijskih romana, o sudbini Henrija Osmog, fikciji i činjenicama: Moramo uvek biti svesni opasnosti koju previše vlasti ima po individuu, i čuvati se od zloupotrebe moći.

Godinama, engleska spisateljica Filipa Gregori (1954) nosi epitet kraljice istorijskih romana, prevedenih na mnogobrojne jezike, objavljenih u ogromnim tiražima, filmovanih i pretočenih u veoma gledane TV serije. Kod nas je Laguna objavila devet njenih knjiga (u prevodu Aleksandre Čabraje), a nedavno i desetu „Kraljeva kletva“, izuzetno uzbudljivu priču o dvorskim i drugim intrigama oko Margarete Pol, ćerke vojvode od Klarensa, jednog od malobrojnih pripadnika dinastije Plantadženeta, koji su preživeli Ratove ruža. Najveći deo života provela je na dvoru i bila svedok velikog uspona ali i strmoglavog pada kralja Henrija VIII, čija je bila i žrtva.

Rođena u Keniji, Filipa Gregori od ranog detinjstva živi u Engleskoj, kako napominje, bila je nestašno dete, koje nije volelo školu, ali je ipak završila studije, dve godine radila kao novinar na Bi-Bi-Siju, a zatim doktorirala. U ekskluzivnom intervjuu za „Novosti“ najpre otkriva šta ju je podstaklo da se pozabavi turbulentnim životom Margarete Pol, koju su, inače, istoričari potpuno zanemarili.

- Priče o mojim junakinjama obično se nadovezuju na prethodne knjige - u tom smislu, nisam imala na umu Margaretu kao centralnu junakinju u knjizi; ali dok sam pisala o njoj kao sporednom liku u jednoj od prethodnih knjiga, „Bela princeza“, potpuno me je osvojila. Kroz Margaretu uspela sam da opišem različite etape u Henrijevom životu.

U romanu dočaravate kako se mlad, lep, prijatan princ Henri VIII preobrazio u bezdušnog debelog tiranina. Koje su okolnosti doprinele ovakvoj transformaciji?

Apsolutna moć uništava, naročito opasna kombinacija gotovo potpunog obožavanja monarha karakteristično za to vreme sa nemogućnošću njegovih savetnika da mu se suprotstave. Mada, možda postoji i medicinsko objašnjenje za njegov sunovrat u gotovo pravo ludilo - Henri VIII je pretrpeo ozbiljnu povredu glave u vreme kad je bio u braku sa Anom Bolen što je možda uticalo na njegovo psihičko stanje. Što je još uzbudljivije, savremeni istraživači Katrina Benks Vitli i Kir Krajmer ističu da je možda imao Maklaudov sindrom, genetski poremećaj koji uzrokuje problematično ponašanje.

Na primeru ovog vladara vidimo šta se dešava kada se ljudi na vreme ne pobune protiv tiranina na vlasti...

Da, definitivno. Istina je da ovo važi za svakog tiranina - niko ne može postići apsolutnu vlast bez saučesništva makar ključnih figura koje su u neposrednoj blizini vlasti. Moramo uvek biti svesni opasnosti koju previše vlasti ima po individuu, i čuvati se od zloupotrebe moći.

Pošto ste istoričar po zanimanju, šta vas je navelo da pišete istorijske romane? Koji su najveći izazovi sa kojima ste se susreli tokom pisanja?

Istorijski romani pružaju određenu dozu slobode koju istorija ne može - da zamišljate i stvarate ono što bi moglo biti. Proza je oduvek bila moja omiljena umetnička forma, i ogromno je zadovoljstvo prikazati svetu svoje viđenje istorije na ovaj način. Jedan od najvećih izazova je suočiti se sa nepoznatim. U publicistici i esejistici pisac može da spekuliše o mogućim objašnjenjima, može reći „moglo bi biti ovako“ ili „moglo je biti tako“. Ali pošto pišem u prvom licu prezenta, morala sam da donesem odluku.

Kako uspostavljate finu granicu između istorijskih činjenica i fikcije u svojim romanima?

Pišem romane koristeći ono što znamo (što je u slučaju srednjeg veka i renesanse zapanjujuće malo) i tehnike istorijskih romana da popunim praznine. Nikad nećemo znati šta su ljudi osećali, ili šta su govorili i radili u privatnosti. Istražujem koliko god mogu, a potom uživam u zamišljanju istorijskih ličnosti, stvarajući pozadinu, iskustva i ličnosti koje objašnjavaju njihove postupke koji su nam poznati.

Koliko vremena provodite proučavajući istorijsku građu?

Mnogo! Pre nego što počnem da pišem roman godinama čitam sve što mogu, uključujući i biografije glavnih likova koje imaju dobre recenzije.

Među istorijskim ličnostima o kojima pišete, koje su vam najdraže?

Ovo je teško pitanje. Veliki sam fan Elizabete Vudvil - obožavam to kako se uzdigla iz veoma teških životnih okolnosti, pa do najviših pozicija u zemlji, tako što se borila i pregovarala za uspeh svoje dece.

Da li vas privlače istorijske ličnosti iz savremenog doba?

Niko posebno, jer kada pišem o istorijskim ličnostima najviše me privlači moć u vremenima kada je ona bila mnogo apsolutnija nego danas.

Da li sada radite na nekom novom romanu?

Da. Veoma sam uzbuđena povodom prvog romana u mom novom serijalu po nazivu „Fairmile“, koji bi trebalo da izađe u septembru 2019. godine. U pitanju je fikcionalna porodična saga koja počinje oko 1650. godine i u kojoj ću konačno istraživati živote običnih ljudi iz prošlosti, nakon što sam decenijama pisala o životima članova kraljevskih porodica.
 
Humanitarni rad

Sa porodicom Filipa Gregori živi na maloj farmi u severnoj Engleskoj, gde se pored pisanja intenzivno bavi i humanitarnim radom. Pre dve decenije pokrenula je inicijativu za pomoć mališanima u Gambiji, o čemu kaže:

- Izuzetno sam ponosna na ovaj projekat i sigurna sam da je to moje najveće postignuće. Počelo je kao mali projekat u jednoj školi, i do danas smo izgradili skoro 300 bunara u gotovo svakoj školi u Gambiji. Naravno, postoji još toliko toga što se može uraditi u Africi, i iskreno se nadam da će naše vođe u svetu zajedno raditi na pronalaženju rešenja.

Autor: Dragan Bogutović 
Izvor: novosti.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
sofi kinsela o romanu kako to izgleda smeh je najbolji melem za dušu laguna knjige Sofi Kinsela o romanu „Kako to izgleda?“: Smeh je najbolji melem za dušu
28.07.2025.
U aprilu 2024. godine autorka bestselera Sofi Kinsela saopštila je javnosti da je na lečenju, nakon što joj je u novembru 2022. godine dijagnostikovan tumor na mozgu. Nedavno je objavljena njena najno...
više
bojan ljubenović i heroji plavog dana toplina pravog drugarstva laguna knjige Bojan Ljubenović i „Heroji plavog dana“: Toplina pravog drugarstva
28.07.2025.
Nedavnim izlaskom iz štampe romana „Heroji plavog dana“ Bojana Ljubenovića (Laguna, 2025) završila se jedna od najzanimljivijih trilogija u savremenoj domaćoj dečjoj književnosti. Posle „Tajni de...
više
tajne pisaca slavica mastikosa svaki čovek je posebna priča laguna knjige Tajne pisaca: Slavica Mastikosa – Svaki čovek je posebna priča
28.07.2025.
Kako je dotaknuta sudbinama dve žene napisala roman „Zakon srca“, dinamičnu porodičnu dramu o pionirskoj borbi glavne junakinje Lepojke, koja usred procedure vantelesne oplodnje ostaje bez voljenog mu...
više
savršen beg leto, knjige i ti na odabrane lagunine naslove popust od 40  laguna knjige Savršen beg – leto, knjige i ti: Na odabrane Lagunine naslove popust od 40%!
28.07.2025.
Planiraš savršen beg? Ponesi omiljenu knjigu sa sobom! Pronađi je među odabranim naslovima u izdanju Lagune, i to na popustu od 40%! Akcija traje od 21. jula do 17. avgusta 2025. u svim Delfi k...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.