Laguna - Bukmarker - Evropljani su pre petsto godina prljali ruke pri čitanju i pisanju knjiga - Knjige o kojima se priča
Obaveštenje o radnom vremenu knjižara za praznike »
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Evropljani su pre petsto godina prljali ruke pri čitanju i pisanju knjiga

Put od trenutka kada se ideja za knjigu rodi pa do njenog objavljivanja nikada nije bio lakši nego što je to danas, bar u tehničkom pogledu. Onaj ko izučava, čita dokument ili članak na ekranu, hvata beleške u Zoteru, piše u Skriveneru i na kraju šalje fajl izdavačkoj kući. Većina njegovih prijatelja ili kolega neće pročitati završeno delo na papiru, već na ekranu.



Neko danas može da uradi originalni naučni rad ili kritiku a da ne izađe iz kreveta – ne prljajući sopstvene ili tuđe ruke. Pre 500 godina, knjige i rukopisi bili su puni informacija, baš kao što su i danas. Jedini način da se povežu bilo je uz pomoć materijala i za to je bilo potrebno mnogo rada. Kako bi istražio više o tekstu hebrejske Biblije, Spinoza je morao da pročita biblijske komentare polimata iz 12. veka Abrahama ibn Ezre, kojem se divio, uvod u biblijski tekst jevrejskog učenjaka iz 16. veka Jakoba ben Čajima, koga je mrzeo, i ogromnu, polemičku studiju o jevrejskoj tradiciji nešto kasnijeg italijanskog Jevreja, Azarije de Rosija, čiji je nezavisni um verovatno uticao na njega. Jakob i Azarije su naizmenično citirali starije tekstove. Oni su pružili Spinozi mnogo informacija koje je on oblikovao u svoj briljantni, polemički „Teološko politički traktat“, koji je izazvao seizmički šok u svetu evropskog učenja.

Spinoza je bio mislilac, ne filozof. Koristio je ove resurse bez previše truda da oceni njihove vrednosti. Nisu svi oni bili istiniti, pa čak ni ispravni. Ali čitanje je bilo od velike važnosti za njegov rad i bez informacija  koje su mu ovi različiti tekstovi pružili, Spinoza ne bi uspeo da oblikuje svoj briljantni stav da je hebrejska Biblija istorijski nepouzdano delo.

Spinoza naravno nije bio jedini. U njegovo vreme, veći deo piščevog posla se svodio na takvu rutinu. Čitaoci su podvlačili i zapisivali beleške u svojim knjigama, pisali komentare u beležnicama i sve to koristili u sopstvenim delima. Mnoga od najpoznatijih dela koja su nastala u ranom modernom dobu – uključujući i čuveni Hamletov „biti ili ne biti“ govor – zapravo su kolaži poznatih fraza koje su verovatno prvo zapisane u autorovoj školskoj beležnici, a kasnije ih je preoblikovao alhemijski spoj zrelog uma i izbrušenog stila.



Mnogi pisci su, međutim, voleli ovakav način rada. Fransis Denijel Pastorus i njegov mnogo poznatiji savremenik Isak Njutn voleli su da pišu, a nalazili su intelektualni stimulans u naizgled dosadnom procesu pravljenja sistematskih beleški. Kroz istorijske beleške, mnogi učenjaci tog vremena dolazili su do određenih otkrića ili menjali pravac svog rada. Mnogi pisci renesanse su se ponosili svojim originalnim idejama koje su ipak potekle iz beleški naučnika iz nekih drugih oblasti – na primer, od astrologa su učili o „uzvišenosti“.

Poput savremenih pisaca, i autori ranog modernog doba su se susretali sa ljudima koji su odlučivali da li njihovo delo zaslužuje da bude objavljeno i onima koji su ispravljali greške. Ovi loše plaćeni radnici na samim marginama učenog i književnog sveta ne samo da su ispravljali dokaze, već su i odlučivali da li knjiga zaslužuje da bude objavljena i pripremali su rukopise za štampu – često menjajući pravopis, ispravljajući sintaksu, pa i ispitujući ideje.

Uspešni štampari i poznati autori često su radili sa korektorima. Savremeni pisci koji rade na tastaturi brinu da će im utrnuti šake od kucanja, dok su u ono vreme autori kvarili vid beskonačnim iščitavanjem sitnih slova, krivili leđa tokom godina provedenih nad knjigama, prljali prste mastilom i dobijali artritis.

Ovako spor i prljav način rada današnjim školarcima i studentima deluje gotovo nezamislivo. Danas bi oživljavanje ovakvih praksi zahtevalo mnogo rada, ali bismo iz pročuvanja prošlosti mogli da naučimo mnogo i vrednujemo napredak koji je doveo do toga da danas ne prljamo ruke čitajući i pišući. Tema za razmišljanje u ovim kovid-vremenima…

Izvor: lithub.com
Prevod: Dragan Matković


Podelite na društvenim mrežama:

obaveštenje o radnom vremenu delfi knjižara i isporuci pošiljaka tokom predstojećih praznika laguna knjige Obaveštenje o radnom vremenu Delfi knjižara i isporuci pošiljaka tokom predstojećih praznika
29.04.2024.
Obaveštavamo vas da od 1. do 6. maja nećemo vršiti obradu i slanje porudžbina, već prvog sledećeg radnog dana. Porudžbine napravljene od 7. maja biće obrađivane po redovnoj proceduri i važiće standard...
više
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
30.04.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
5 književnih preporuka šta smo čitali u aprilu 2024 godine laguna knjige 5 književnih preporuka: Šta smo čitali u aprilu 2024. godine
30.04.2024.
Danas vam preporučujemo pet knjiga koje su objavljene tokom aprila, a koje prosto morate imati na svom radaru! Ovi naslovi su sve što vam je potrebno da osvežite svoju biblioteku, bilo da ste ljubitel...
više
knjiga meseca đavo u belom gradu  laguna knjige Knjiga meseca – „Đavo u Belom gradu“
30.04.2024.
Za ljubitelje knjige Laguna uvek ima dobre vesti! Svakog meseca jedan od aktuelnijih naslova proglašavamo za Knjigu meseca. To znači da će od 1. do 31. maja Knjiga meseca moći da se kupi na specijalno...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.