Laguna - Bukmarker - Edicija „Klasici srpske književnosti“ bogatija za roman „Zona Zamfirova“ Stevana Sremaca - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Edicija „Klasici srpske književnosti“ bogatija za roman „Zona Zamfirova“ Stevana Sremaca

„Zona Zamfirova“ Stevana Sremca, treća knjiga iz Lagunine edicije „Klasici srpske književnosti“, od 21. oktobra naći će se na Sajmu knjiga u Beogradu, a od 22. oktobra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs. 

„Zona Zamfirova“ je knjiga uz koju odrastaju generacije. Priča o Zoni, bogatoj mezimici ćerki, i za nju nepriličnom kujundžiji Manetu, iskazana zavodljivim staroniškim dijalektom, ispričana je tako da objedinjuje bajkovitost ljubavne priče i erotsku suptilnost, čaršijsko ogovaranje i etnografsku faktografiju dobronamerni humor i britkost satire – i, što je posebno značajno, pripovedačku samoironiju i autoparodiju. U nju je usađen i njen sopstveni antiroman: ironični pripovedač razgrađuje idiličnost priče o mladima što se vole, uzdrmava značaj rodnih uloga, igra se kompleksima u kojima se naš čovek i danas prepoznaje – i gradi, književnim sredstvima modernog doba, ljubavnu priču za sva vremena.

Proverite koja je tajna njene popularnosti? Zašto se i sto godina posle prvog izdanja priređuju pozorišne predstave, televizijske serije, igrani filmovi i mjuzikli i zašto su po pravilu hitovi svog vremena?

Geografija koja prati Sremčevu fikciju uveliko je inspirisana njegovom biografijom i životom u trima sredinama: vojvođanskoj, niškoj, beogradskoj. Rođen je u zanatlijskoj porodici u Senti 1855, odakle se u dvanaestoj godini seli u Srbiju u kojoj se školuje i gde na Velikoj školi diplomira iz istorije 1878. Posle profesorskog službovanja u Nišu i Pirotu, on će se u Srbiju vratiti 1892. Na sebe je skrenuo pažnju 1875, kada mu je u „Srpskom pregledu“ štampana „Ivkova slava“, koju je sa Dragomirom Brzakom dramatizovao 1901. Objavljivao je romane, dužu prozu koju je nazivao „velikim pripovetkama“. Pripadao je boemskom krugu pisaca, što se odrazilo na njegov humorističko-satiričan ton pripovedanja. Umro je u Sokobanji 1906. godine.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
bojan savić ostojić mislim da ne bih preživeo nove devedesete laguna knjige Bojan Savić Ostojić: Mislim da ne bih preživeo nove devedesete
11.06.2025.
Bojan Savić Ostojić, pisac i prevodilac srednje generacije, pažnju literarne javnosti stekao je romanima „Punkt“ (2017), „Nema oaze“ (2019), „Ništa nije ničije“ (2020), „Varvarin u Evro...
više
sesilija rabes umetnost je opsednuta istinom laguna knjige Sesilija Rabes: Umetnost je opsednuta istinom
11.06.2025.
U razgovoru za Bukmarker naučnica i spisateljica Sesilija Rabes otkriva da li je i na koji način u romanu prvencu „Sve je u redu“ uspela da ostvari svoju želju da pomiri svet kakav jeste sa svetom kak...
više
odakle početi sa dostojevskim  laguna knjige Odakle početi sa Dostojevskim?
11.06.2025.
Dakle, pročitali ste „Bele noći“– šta sledeće? Dobrog pisca teško je zaboraviti. Fjodor Dostojevski, verovatno najhaotičniji i najkontroverzniji među velikim ruskim romanopiscima, ponovo hara t...
više
delfi kutak je pročitao dorćolski rekvijem  laguna knjige Delfi Kutak je pročitao: „Dorćolski rekvijem“
11.06.2025.
Hajde da vas natjeram da uzmete „Dorćolski rekvijem“ preko reda, kao što sam i sama, jer je žalosno da čeka red na polici... Stojiljković je takav majstor svog zanata da čitajući uživate u sirovom izr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.