Laguna - Bukmarker - Dušan Vesić: Novi talas je bio bunt protiv licemerja - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Dušan Vesić: Novi talas je bio bunt protiv licemerja

Pisac Dušan Vesić je novom knjigom „Bunt dece socijalizma“ dočarao 80-te godine prošlog veka, period rađanja novog talasa, njegovog vrhunca, ali i gašenja. Pisao je o muzici koja se i danas sluša, pesmama koju i današnje generacije rado pevaju, o pokretu koji je svoju tadašnju zemlju hteo da učini boljim mestom za život.



Simbolika naziva knjige?

Ako u nazivu uopšte ima simbolike, onda je ona naslonjena na knjigu „Deca komunizmaMilomira Marića. Moja knjiga je donekle priča o tome šta se desilo sa decom te Marićeve dece.

Bunt protiv čega ili koga?

U dosadašnjoj literaturi o novom talasu mogle su se ponegde pronaći tvrdnje da je novi talas bio ona „pokretačka snaga koja je srušila režim Josipa Broza“. To naprosto nije tačno. Novi talas se nije bunio ni protiv sistema ni protiv režima, nego protiv mentaliteta i licemerja koje je izašlo kao proizvod mentaliteta. Novi talas je svoju zemlju hteo da učini boljim mestom za život.

Kada je nastao bunt dece socijalizma? Koje su to godine i kakvo je to bilo vreme?

Bunt dece socijalizma nastao je kroz pokret koji danas nazivamo novim talasom. To je bilo 1977. godine, u vreme dvostrukog jubileja Josipa Broza Tita. Onda je Jovanka naprosto nestala i mi smo znali da je započeo poslednji čin farse. To je očito bilo bezbrižno vreme kad je odlazak Gorana Bregovića u vojsku bio tema godine u medijima.

Ko su bili bendovi prve generacije novog talasa i kakve uspomene vas vezuju za taj period?

U Ljubljani su bili Pankrti, u Rijeci Paraf i Termiti, u Novom Sadu Pekinška patka, u Mariboru Lačni Franz, u Zagrebu Azra, Film, Haustor i Prljavo kazalište, u Beogradu Idoli, Električni orgazam, Šarlo akrobata i Piloti. Ono što je mene tada pokrenulo bila je pojava nove energije i kreativnosti.

Šta će mlađe generacije saznati kroz ovu knjigu?

Saznaće sve o bendovima koje vole, njihovim najvećim hitovima i borbi za osvajanje individualnih sloboda koju su ti bendovi vodili.

Šta za vas znači ova knjiga?

Za nekoga ko je i sam počeo kao novinar u to vreme, ta knjiga je kao komad memoara.

Koliko je bila jaka jugoslovenska pop kultura?

Bila je veoma jaka. Danas smo svesni da je jugoslovenska rok scena bila najjača scena izvan engleskog govornog područja. U Nemačkoj je bilo pet dobrih bendova kad ih je ovde bilo pedeset.

Prošlo je 40 godina, a da li vam se čini da je novi talas i dalje tu?

Novi talas jeste tu, ali nije skriven i ne živi samo kroz nostalgiju nego je veoma aktivan na radiju. I danas mnoštvo hitova iz tog vremena popunjava program svih radio-stanica koje emituju jugoslovensku popularnu muziku. Neki od njih zvuče sveže kao da su nastali u poslednje vreme, a ne pre 40 godina.

Da li je politička situacija u Jugoslaviji uticala na stanje rok muzike?

Sve utiče na stanje rok muzike, ne samo politička situacija. Od novog talasa naovamo, rok je bio u dosluhu sa stvarnošću. Ali mislim da uticaj politike nikada nije bio presudan.

Džoni Štulić je vaš stil nazvao „borhesovskim“. Zašto? Da li vam prija takvo poređenje?

Zato što kod mene izgleda kao da se prepliću mašta i zbilja, mada to, naravno, nije tačno. Prija mi, naravno, Borhes je veliki književnik. Mada ja lično mislim da je moj stil kvalitetniji od njegovog.

Da li danas ima dobrog i kvalitetnog roka?

Ima, ali nedovoljno da bi bio uticajan. Za to su potrebni hitovi, a njih danas nema.

Savet za mlade ljude koji žele da se bave rokom?

Ako se već bave rokom, da počnu da proizvode hitove, kako bi mogli da žive od toga. Ako pak ne budu planirali hitove, da najpre pronađu nekog bogatog tatu koji će to da finansira.

Toliko godina ste u muzici. Da možete da vratite vreme, da li biste nešto promenili?

Ne verujem. Bavio sam se za novac nečim što bih radio i besplatno. Šta ima lepše od toga.
 
Novinar: Milena Krstajić
Izvor: Informer novine


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko rosić ljude sve manje zanima sopstveni život laguna knjige Branko Rosić: Ljude sve manje zanima sopstveni život
29.03.2023.
Poznati beogradski pisac i novinar objavio je novi roman s upečatljivim naslovom „Dolazak matadora“. Ova priča o dva beogradska hazardera koja smelo i srčano stupaju u koridu 21. veka, gde će ih doček...
više
biblioteka poznatih miona marković laguna knjige Biblioteka poznatih: Miona Marković
29.03.2023.
Kažu da ako želite da vam deca čitaju, nemojte to govoriti pred njima, već čitajte pred njima. Takav slučaj je i sa glumicom Mionom Marković, koja je ljubav prema knjigama nasledila od roditelja, koje...
više
o sicilijancu marija puza laguna knjige O „Sicilijancu“ Marija Puza
29.03.2023.
Verovatno postoji samo jedan roman koji može da stane na crtu „Kumu“! Naš veliki sveznalica o mafijašima (a koji nije jedan od njih) nema baš mnogo objavljenih romana, ali jedno je sigurno: njegova de...
više
prikaz romana zvezda nad prazninom misterija smrti branka miljkovića laguna knjige Prikaz romana „Zvezda nad prazninom“: Misterija smrti Branka Miljkovića
29.03.2023.
U svom novom romanu „Zvezda nad prazninom“ autor „Konstantinovog raskršća“ istražuje okolnosti koje su dovele do smrti njegovog sugrađanina Branka Miljkovića. Te januarske večeri 1961. godine Br...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.