Laguna - Bukmarker - Delfi Kutak je pročitao: „Životinjska farma“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Delfi Kutak je pročitao: „Životinjska farma“

Životinjska farma“ je roman alegorija, predstavlja kritiku Staljina i staljinizma, ali i svakog totalitarnog režima. Kako je nastao u periodu 1943-44, u vreme kada su odnosi Britanije i Sovjetskog Saveza bili najbliskiji, predstavljao je i svojevrsno upozorenje britanskoj državi.

Vlastelinska farma predstavlja samu državu, a likovi i njihovi međusobni odnosi tipove ljudi i njihove modele ponašanja u potlačenom položaju prilikom pobune i nakon dolaska na vlast.

Orvel je napravio odličan izbor životinjskih vrsta za tipske predstavnike. Svinje kao vođe pobune, pse kao njihovu podršku, konje kao vredne radnike, pacove kao lopove, kobila kao majka koja sve poteže, mačke kao lukave osobe koje se snalaze u svakom društvu.

Pobunu su isplanirale, organizovale i predvodile svinje. Svinje su svakako najinteligentnije životinje na farmi, pa i jesu sposobne da tako nešto osmisle. Sa druge strane, nemilosrdne su kada je u pitanju hrana, koju ne biraju. Dolaze iz blata, svi su im uslovi bolji od onih iz kojih su potekle, ukaljaće sve čega se dotaknu. I među svinjama ima razlike, vlast preuzimaju nerasti dok su, takođe na vlasti ali lišeni moći – veprovi.
Orvel je i imena životinja osmišljavao kao alegorije.

Major (Marks) je želeo jednakost i pravedu za sve životinje. Usnio je san (jer socijalizam i jeste utopija) „kako će zemlja izgledati pošto Čovek sa nje iščezne“. Napravio je skup pravila: „Svi su ljudi neprijatelji. Sve su životinje drugovi“, sa osnovnom porukom: „Pobuna!“, koja mora da se prenosi „onima koji dođu posle vas, tako da buduće generacije nastave sa borbom sve dok nam ona ne donese pobedu“. Životinje su dobile i himnu (Internacionala): „Životinje Engleske, životinje Irske, / Životinje sa svih strana sveta“. Major je ubrzo umro, ali je seme animalizma (socijalizma) posejano, a životinje su jasno spoznale da je njihova dužnost da pripreme Pobunu. Najistaknutiji među njima bili su Napoleon i Grudva.

Vrhovni nerast Napoleon (Staljin), kao tiranin koji je želeo da pokori svet, „nije bio bogzna kakav govornik, ali ga je pratio glas da uvek izdejstvuje da bude po njegovom“. Postepeno je potpuno preuzeo vlast, ukinuo sednice, sam donosio odluke i saopštavao ih Komitetu. Okupljanja nedeljom je nastavio radi podizanja zastave i pevanja himne, a uveo je i proslavu se vođinog rođendana čime je zaokružio proces stvaranja kulta ličnosti.

Grudva, blizak saradnik, odlikovani heroj, uvek suprotnog mišljenja od vrhovnog vođe, oklevetan i na kraju prognan predstavljao je sliku i priliku Trockog. (Trocki, glavni organizator Crvene armije, jedan od najvećih krvnika neistomišljenika, zatim vođa partijske opozicije, pa razrešen svih dužnosti i na kraju proteran iz Sovjetskog Saveza.)

O Skičalu, vepru, uštrojenom nerastu, koji nema moć ali je na vlasti, veštom na rečima, koji pravi buku i tako zataškava istinu, ostali su umeli da kažu „kako može da dokaže da je crno zapravo belo“. Služio je vođi da ga prikaže kao žrtvu za narod, tuđa dostignuća predstavi kao vođina, zastrašuje narod izmišljenim opasnostima – tipičan predstavnik režimskog medija.

Konj Bokser predstavljen je kao snažna, ali ne preterano inteligentna osoba koja će uvek potegnuti i pogurati pod sloganima „Radiću još marljivije!“ i „Napoleon je uvek u pravu!“

Bendžamin, najstarija životinja na farmi ima najgoru narav. Govorio je retko, i uvek cinično. („Bog mu je podario rep kako bi njime terao muve, ali bi se najradije lišio i repa i muva.“) Nikada se nije smejao jer nije imao razloga za to. Ćutao je i klonio se svakog isticanja. „Magarci dugo žive. Niko od vas nikada nije video mrtvog magarca.“

Mojsije, špijun i doušnik, vešt govornik, govorio je o tajanstvenoj zemlji, Planini Slatkiša u koju nakon smrti odlaze sve životinje, koja se nalazi „na velikoj visini“ i ima beskonačne „livade deteline, lanene kolače i kocke šećera koje rastu na živicama“. Predstavlja sveštenstvo koje je bilo blisko svakoj vlasti i od svake skupljalo ostatke gozbe.

Trenutak pobune došao je kada je nastupila glad. Dugo vremena životinje su trpele poniženja, mukotrpan rad i mučenja, ali zbog očuvanja sitnih povlastica, udobnosti ili sigurnosti, nisu našle interes da se slože i pobune sve dok im nije bila ugrožena i puka egzistencija. U tom trenutku više nisu imale šta da izgube do golog života. Iako ništa nije bilo dogovoreno, životinje su se istovremeno bacile na svoje mučitelje i, gotovo pre nego što su shvatile šta se zbiva, Pobuna je bila uspešno izvršena, farma Gazdinstvo pripala je životinjama – postala je ŽIVOTINJSKA FARMA.

Svinje su uspele da svedu principe animalizma na Sedam zapovesti: „one će biti nepromenljivi zakon po kojem će sve životinje na Životinjskoj farmi morati da žive dok je sveta i veka“.

SEDAM ZAPOVESTI
1. Sve što ide na dve noge je neprijatelj.
2. Sve što ide na četiri noge, ili ima krila, prijatelj je.
3. Nijedna životinja ne sme da nosi odeću.
4. Nijedna životinja ne sme da spava u krevetu.
5. Nijedna životinja ne sme da pije alkohol.
6. Nijedna životinja ne sme da ubije nijednu drugu životinju.
7. Sve životinje su jednake.


Svinje nisu radile, već su upravljale i nadgledale druge životinje. S obzirom na nadmoć njihovog znanja bilo je prirodno što su preuzele vođstvo. Na njima je bila odgovornost, zato su morale dobro da se hrane inače će se vratiti gazda. I da budu na toplom. I obučene. I da spavaju u krevetu da se dobro odmore. Inače će se vratiti gazda.

S vremenom su se pravila menjala:
– Nijedna životinja ne sme da spava u krevetu sa posteljinom.
– Nijedna životinja ne sme da pije alkohol preko mere.
– Nijedna životinja ne sme da ubije nijednu drugu životinju bez razloga.

Naposletku, sva pravila svela su se na:

SVE ŽIVOTINJE SU JEDNAKE, ALI NEKE ŽIVOTINJE SU JEDNAKIJE OD DRUGIH.

Orvel je ovde fantastično predstavio način preuzimanja apsolutne vlasti, preuzimanje tuđih zasluga, zadržavanje vlasti konstantnim isticanjem iracionalne pretnje na povratak starom načinu života, kasnije i surovu represiju uz prikazivanje žrtvovanja vladara za dobrobit naroda.

Ni ostalim državama Orvel nije ostao dužan. Kritikovao je njihovo neprihvatanje ozbiljnosti situacije, njihovu neslogu, koketiranje sa pobunjenicima zarad ličnih, sitnih koristi, ali i stupanje u savez sa dojučerašnjim smrtnim neprijateljem radi uzajamne koristi vrhovne vlasti obeju strana.

Sklapanjem novih saveza suštinski se ništa nije promenilo. Razočarane životinje (narod) dobile su samo farmu (državu) novog naziva ostajući potlačene i izrabljivane sada ne samo za interese svoje, već i tuđe vlastele.

„Stvorenja su spolja gledala najpre svinje pa ljude, onda ljude pa svinje, i ponovo svinje pa ljude: ali već im je bilo nemoguće da jedne razlikuju od drugih.“

Autor: Tanja Kisa
Izvor: Delfi Kutak


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
omiljena akcija knjigoljubaca 3 za 999 od 7 do 26 maja  laguna knjige Omiljena akcija knjigoljubaca: „3 za 999“ od 7. do 26. maja!
26.04.2024.
Akcija koju najviše volite i uvek željno iščekujete, jer su tamo najbolji naslovi iz naše ponude – „3 za 999“ počinje 7. i traje do 26. maja 2024. godine, u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima l...
više
laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
uskoro na brodvej stiže i mjuzikl suludo bogati azijci video  laguna knjige Uskoro na Brodvej stiže i mjuzikl „Suludo bogati Azijci“ [video]
26.04.2024.
Popularni knjiško-filmski serijal se adaptira u mjuzikl na Brodveju. Džon M. Ču će biti zadužen za režiju muzičko-scenske adaptacije „Suludo bogatih Azijaca“. Za potrebe mjuzikla (u produk...
više
dženi kolgan božićna knjižara i čari škotskog duha laguna knjige Dženi Kolgan: „Božićna knjižara“ i čari škotskog duha
26.04.2024.
Škotska spisateljica Dženi Kolgan u razgovoru za Politiku otkriva čaroliju koja se krije iza njenog najnovijeg romana „Božićna knjižara“. Praznična knjiga škotske spisateljice Dženi Kolgan „Bož...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.