VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Dejzi Gudvin o koruptivnoj moći velikog bogatstva

Romani „Posljednja vojvotkinja“ i „Lovac na bogatstvo“ engleske spisateljice Dejzi Gudvin su izuzetni istorijski romani koji dočaravaju život evropske aristokratije na prelasku 19. u 20. vijek, njihovo propadanje i uzdizanje novih, američkih bogataša kojima nedostaje plemićka titula. Dejzi Gudvin vraća čitaoce u doba pravih dama, kavaljera i balova. 



Roman „Posljednja vojvotkinja“ je priča o milionerskoj kćerki Kori Keš. Svjesna da je nasljednica možda i najvećeg bogatstva u Americi, ona zna i to da uzdahe oko nje ne izaziva njena ljepota, već novac njenih roditelja. Kada je majka pošalje u Englesku ne bi li joj obezbijedila aristokratski brak, Kora biva iznenađena dobrodošlicom na koju nailazi. Tek kada preda svoje srce čovjeku koga jedva i da poznaje, Kora će shvatiti da ne razumije pravila igre u kojoj se našla a da će pobjednik odlučivati o njenoj budućnosti.

„Lovac na bogatstvo“ je priča o austrijskoj carici Sisi, ženi koju želi svaki muškarac a kojoj svaka žena zavidi. Ona dolazi u Englesku da bi pobjegla od uštogljenog austrijskog dvora koji je guši i da bi tu provela lovnu sezonu. I sama izvanredna u sedlu, Sisi zahtijeva da joj obezbijede najboljeg putovođu u Engleskoj. U pratnju joj je dodeljen kapetan Midlton. Slab na žensku ljepotu i neodlučan u svojim ambicijama - izuzev u jednoj, da pobijedi na Velikoj nacionalnoj trci - Midlton započinje romansu sa caricom.  

Romani Dejzi Gudvin su zavodljive priče o javnom životu i tajnim čežnjama velikih istorijskih ličnosti edvardijanskog doba. Autorka je dočarala izuzetne portrete likova sa fantastičnom preciznošću prenošenja atmosfere ovog raskošnog perioda punog strasti, uzbuđenja i političkih intriga.

Dejzi Gudvin je britanska producentkinja i pisac. Pored romana „Posljednja vojvotkinja“ i „Lovac na bogatstvo“ objavila je osam antologija pjesama i memoare „Srebrna kiša“.

"Lovac na bogatstvo” i “Posljednja vojvotkinja” su vaši romani čija se radnja odvija pred kraj 19. i na početku 20. vijeka.  Zašto vam je taj istorijski period bio intrigantan da smjestite vaše junake u njega? 

- Mislim da je kraj devetnaestog vijeka bio fascinantan period, tako da volim i ne volim naš vijek. Volim detalje o prošlosti, odjeći, hrani, način na koji ljudi govore. To je vrijeme koje sam ponovo oživjela u mojoj glavi, i volim da idem tamo.

Ovi romani se mogu čitati kao istorijsko - romantični romani, ali i kao priča o klasama, hijerarhiji, željom za moći; je li tako? 

- Apsolutno! „Posljednja vojvotkinja“ je o Korinoj romantičnoj sudbini, ali isto tako o koruptivnoj moći velikog bogatstva. U knjizi sam stvavila u kontrast Korino iskustvo u borbi protiv ograničenja u koje britansko visoko društvo svrstava žene, i njihov odnos prema njenoj crnoj sluškinji Berti, dok Berta smatra da je prihvatila službu zbog njenog položaja i vještina, a da njena boja kože ne predstavlja problem - u Americi njoj nije bilo dozvoljeno da jede zajedno sa bijelim slugama. Dakle, za nju je to oslobođenje. “Lovac na bogatstvo”  je roman o moći i poznatim ličnostima. Sisi, austrijska carica, jedna je od prvih međunarodno poznatih ličnosti, selebritija, ali ona je smatrala da je slava strašan teret. Ona ne vjeruje u monarhiju, ali je iskorištava za svoj položaj. Ona tretira Beja kao predmet i on mora da izabere između toga da li da bude njen ljubavnik ili da pronađe sebe. 

Koliko je roman „Lovac na bogatstvo“ stvarna slika svijeta, jer pisan je na osnovu istorijskih događaja, i sudbina poznatih ličnosti toga doba? 

- Svi glavni likovi u romanu „Lovac na bogatstvo“ su stvarni i roman se temelji na pravoj priči. Ali, kao romanopisac pisala sam o ljudima onako kako ih ja vidim u svojim mislima. Ali, dok sam ja možda koristila svoju maštu, mislim da sam istovremeno uhvatila i emocionalnu istinu.

Jedna od junakinja Vašeg romana je austrijska carica Elizabeta, ili Sisi. Kako ova moćna žena izgleda kao vaš književni lik u romanu? Kako ste je opisali?

- Smatram da je Sisi fascinantna, bila je toliko samokritična, a iako je imala toliko talenata i darova - lijepa, atletske građe, umjetnički nastrojena, ipak nikada nije bila zadovoljna. To što je bila javna ličnost  bio je zatvor za nju - bila je užasnuta gubljenjem svog izgleda i bila je ismijavana u javnosti. Ona je mogla biti topla, velikodušna i takođe sposobna za okrutnost, posebno prema svojoj djeci. Mislim da je neodoljiva.

Novcem se ne može kupiti sreća - ova stara poslovica se može primijeniti i na neke vaše likove?

- Mislim da su i Sisi i Kora obje žene koje imaju sve - bogatstvo, ljepotu, položaj - pa ipak ni jedna od njih nema ono što zaista žele - slobodu.

Rekli ste da vas Sisi podsjeća na princezu Dajanu. Možete li to pojasniti?  

- Mislim da je činjenica da su obje postale svjetski poznate u veoma ranoj dobi i bile su prisiljene da odrastu pod očima javnosti okružene neblagonaklonim pravilima.

Kakvu ulogu igra fotografija u  romanu „Lovac na bogatstvo“?

- Ovo je u potpunosti knjiga o slici kojom se mi predstavljamo drugim ljudima. Važno je imati na umu da se radnja romana odvija na samom početku fotografske ere - ljudi nijesu bilu baš navikli da posmatraju sebe na takav način (to je teško zamisliti u doba instagrama). Ono što fotografija otkriva je zagonetka u srži knjige.
 
Lik Kore Keš, američke nasljednica, iz vašeg romana „Posljednja vojvotkinja“ zasnovan je na stvarnoj ženi. Ko je bila ova žena? 

- Njen lik se vrlo labavo temelji na liku stvarne žene Konsuelo Vanderbilt, ona je bila bogata američka nasljednica, a udala se za Vojvodu od Marlboroa 1895. godine.
 
Među aristokratijom krajem 19. vijeka u modi su bile tetovaže. Šta nam možete reći o tome? 

- To je fascinantno, jer došlo je do pomame za tetovažama među aristokratijom edvardijanskog doba. Princ od Velsa (kasnije Edvard VII) tražio je od svojih ljubavnica da imaju istetovirane zmije u obliku kruga oko  svojih zglobova, a onda bi im davao dijamantsku narukvicu da pokriju tetovažu.
  
Da li je postojala razlika između edvardijanske i viktorijanske aristkratije? 

- Edvardijansko doba je bilo mnogo nestašnije, manje religiozno i  neozbiljnije od viktorijanske epohe.
  
Ovi vaši romani pokazuju da je ljudska priroda ostala ista bez obzira na vrijeme i da su ljudi uvijek imali tendenciju da čine iste stvari. Slažete li se sa ovom tvrdnjom? 

- U potpunosti se slažem. Ovim je sve rečeno.
 
Vi ste antologičarka poezije. Kakve antologije poezije ste sastavljali?  

- Sastavljala sam antologije pjesama za trenutke krize, žalosti, za slomljeno srce, za loš dan. Poezija može biti lijek za dušu.
  
Šta nam možete reći o svom radu kao televizijskog producenta? 

- Napravila sam mnogo istorijskih dokumentaraca, uključujući i jedan o kćerima posljednjeg cara Rusije.

Do kraja života nosila crninu

O glavnoj junakinji romana  Elizabeti Austrijskoj, poznatijoj po nadimku Sisi, Dejzi Gudvin kaže: 


Sisi je mrzjela tjeskobnu krutost austrijskog dvora. Sisi je bila politički liberalna. Franc Jozef nije nimalo tugovao što Sisi provodi toliko vremena na putovanjima kroz Evropu u svom ličnom vozu, ili što privatnom jahtom odlazi u svoju vilu na Krfu.  Drugu polovinu Sisinog života mrači tragedija.

Njen jedini sin Rudolf okončao je sebi život, ubivši prethodno i svoju maloletnu ljubavnicu, u svojoj lovačkoj kućici u  Majerlingu 1889. Elizabeta će do kraja života nositi crninu, a preminuće 1898. kada će je jedan italijanski anarhista izbosti pri ukrcavanju na parobrod na Ženevskom jezeru. Franc Jozef je poživio do 1916. godine - ubistvo njegovog sinovca i nasljednika nadvojvode Ferdinanda bio je upravo onaj događaj koji je pokrenuo Prvi svjetski rat.

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
da li je narcisoidnost izlečiva predstavljena knjiga ostati ili otići  laguna knjige Da li je narcisoidnost izlečiva? – Predstavljena knjiga „Ostati ili otići“
27.02.2020.
Živimo u vremenu izražene egocentričnosti, kada se uspeh meri brojem lajkova na društvenim mrežama a socijalni i društveni status brojem prijatelja na Fejsbuku. Sve to pogoduje patološkim narcisima, a...
više
kratka istorija kriptografije u krimi romanima biblijski kodovi, holmsove šifre i poova enkripcija laguna knjige Kratka istorija kriptografije u krimi romanima – biblijski kodovi, Holmsove šifre i Poova enkripcija
27.02.2020.
Tajne su elementi drame. Pesnici, dramatičari i romanopisci su ih kroz vekove koristili kao pokretački mehanizam, kako bi čitaoce fokusirali na glavnu stvar, a to je – hoće li privatne stvari ostati ...
više
u ovoj kanadskoj knjižari mace slobodno tumaraju, a posetioci mogu čak i da ih usvoje laguna knjige U ovoj kanadskoj knjižari mace slobodno tumaraju, a posetioci mogu čak i da ih usvoje
27.02.2020.
Ukoliko ste oduvek maštali o tome da usvojite cica-macu, vaša prva pomisao bi verovatno bila da svratite do obližnjeg centra za udomljavanje. No, da li bi vam ikada palo na pamet da umesto toga svrati...
više
afrička tradicija u obliku engleskog klasika laguna knjige Afrička tradicija u obliku engleskog klasika
27.02.2020.
„Mržnja je pijavica: ono što nekome prione za kožu; što se njime hrani i crpi mu životni duh. Ona ga menja, i ne napušta ga dok ne isisa iz njega i poslednju kap mira.“ Zašto sam oduševljena ovom k...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politkom korišćenja kolačiča.