Laguna - Bukmarker - Da li je bolje čitati noću ili ujutru? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Da li je bolje čitati noću ili ujutru?

Pre neki dan sam učestvovao u porodičnoj raspravi oko toga koje je doba dana najbolje za čitanje. Većina moje porodice smatra da je najbolje čitati ujutru. Ostali se protive ovoj tvrdnji smatrajući da je najbolje vreme za čitanje – noć – zbog čega sam odlučio da uzmem stvari u svoje ruke i podrobnije istražim ovu temu.

Foto: Unsplash

Pitanje i dalje stoji: da li je bolje čitati ujutru ili uveče? Prema svetskim istraživanjima, statistika pokazuje da je bolje čitati ujutru. Istraživači tvrde da razlog zbog kog ljudi (odrasli) čitaju ujutru, jeste taj da bi se „razbudili“ i „stimulisali“ svoje umove.

Međutim, kada sam ćaskao sa srednjoškolcima, uglavnom su izjavljivali da će radije čitati noću zato što su preko dana na časovima. Preferiraju da popodne naprave pauzu, a da se na čitanje i učenje bace uveče. Razlog je u tome što učenici tvrde da se nakon pauze osećaju razbuđeno i kao novi. Takođe potvrđuju da se ujutru osećaju ornije za čitanje i učenje.

Od onoga što sam uspeo da saznam, najbolje je da sve raščlanim. Istraživači kažu da je period između 7 i 11 ujutru najbolji period dana za bavljenje matematikom i za rešavanje problema; ozbiljnom čitanju i učenju za ispite je najbolje posvetiti se između 13 i 17 sati po podne. S tim na umu, ukoliko ste jutarnji tip, iskoristite taj period dana da obavite važne zadatke, poput čitanja i učenja. Sve zavisi od osobe do osobe.

Dobrobit jutarnjeg čitanja

Sve ono zbog čega je čitanje izjutra dobro:
  • Manje stresa.
  • Može usporiti ili sprečiti pojavu bolesti.
  • Bolja komunikacija.
  • Utiče povoljno na inteligenciju.
  • Pospešuje pamćenje i poboljšava fokus.

Ovo je samo nekoliko dobrih stvari na koje čitanje utiče. Ukoliko istražite to na internetu, pronaći ćete još mnoštvo toga. Iznad sam naveo one koje su meni najvažnije. Ono na šta ćete na internetu najviše naletati jeste da čitanje smanjuje stres.

Moram da priznam da sam nakon istraživanja bio zapanjen da čitanje može da uspori ili čak spreči nastanak bolesti. Istraživači tvrde da čitanje može pomoći pa čak i sprečiti nastanak demencije i Alchajmerove bolesti. Ovu stavku je bilo zaista zanimljivo istraživati.

Na sopstvenom primeru sam iskusio kako čitanje može pospešiti vokabular i pružiti vam bolje razumevanje nepoznatih reči na koje možete naleteti kada čitate neki naučni rad ili o nekoj kompleksnijoj temi. Čitanje takođe utiče na razvijanje komunikacijskih veština, naročito ako čitate na nematernjem jeziku.

Izvor: shapeyourhappiness.com
Prevod: Aleksandra Branković


Podelite na društvenim mrežama:

najnovija lagunina bajkoteka donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu momotaro video  laguna knjige Najnovija „Lagunina Bajkoteka“ donosi priču o neobičnom dečačiću po imenu Momotaro [video]
22.08.2025.
Ovog petka uspavljujemo vas uz najlepše priče za laku noć iz celog sveta! Poslušajte japansku priču o jednoj breskvi iz koje se jednog dana začuo dečji glas. Breskva se raspolutila i iz nje je iskočio...
više
cenzurisani klasici kome smetaju doživljaji toma sojera i alisa u zemlji čuda  laguna knjige Cenzurisani klasici – kome smetaju „Doživljaji Toma Sojera“ i „Alisa u Zemlji čuda“?
22.08.2025.
Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja. Ona se može sprovoditi na mnogobrojne načine – od uništavanja nepoželjnih sredstava izražavanja, preko brisanja ili precrtavanja nepoželjnih delova,...
više
zoran petrović empatija nas čini ljudima laguna knjige Zoran Petrović: Empatija nas čini ljudima
22.08.2025.
Šta je zadatak pisca triler romana i književnosti uopšte, i koliko je teško proniknuti u um ubice, govori Zoran Petrović, autor knjige „Ukus straha“. Biografija Zorana Petrovića je izuzetno bog...
više
nebojša jovanović knez mihailo kao simbol jednog vremena laguna knjige Nebojša Jovanović: Knez Mihailo kao simbol jednog vremena
22.08.2025.
Nakon knjiga u kojima je na originalan istoriografsko-književni postupak prikazao ličnosti naše nacionalne istorije, poput kneza Aleksandra Karađorđevića i Jevrema Obrenovića kroz priču o njihovim dvo...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.