Laguna - Bukmarker - Da li čitalačka blokada stvarno postoji? - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Da li čitalačka blokada stvarno postoji?

Čitalačka blokada. To je nešto sa čime se treba izboriti. Barem ja to tako doživljavam. Vidim to po svom čitalačkom dnevniku. Uzeću u ruke knjigu u koju sam se totalno zaljubila i to će mi doneti neku vrstu uzbuđenja. Ali kada je budem završila, neću znati šta da čitam sledeće. Nakon te knjige ću pročitati najmanje sedam osrednjih knjiga, sam bog zna koliko knjiga ću započeti i odustati od njih, pre nego što konačno uzmem u ruke knjigu koja će mi pružiti barem delić radosti koju mi je pružila prethodna koja me je stvarno oduševila. Bože, baš mrzim kada imam čitalačku blokadu.

Foto: Unsplash

U poslednje dve godine čitalačka blokada je svima pala gore nego inače. Stres i anksioznost povezani sa pandemijom uticali su i na moj raspon pažnje. Naše kognitivno opterećenje – količina informacija koje naša radna memorija može da zadrži u bilo kom trenutku – smanjilo se. „Ranije ste možda bili voljni da uložite malo truda jer je čitanje knjige samo po sebi bilo dodatna nagrada“, ​​rekao je neuronaučnik i psiholog Oliver Dž. Robinson. „Ali ako vam više nije stalo do te nagrade jer ste anhedonični, nesrećni ili imate neke druge stvari na umu, onda se nećete ni truditi.“

Da li ovo nekome zvuči poznato?

Ali hajde da se vratimo korak unatrag.

Šta je zapravo čitalačka blokada?

Kao što ste mogli već da pročitate, čitalačka blokada mi se javlja iz više razloga, ali najčešća su ova dva: 1) razočaranje u knjigu koju čitam nakon pročitane izvanredne knjige i 2) osećaj da se moj mozak pretvorio u kašu i da više nije zainteresovan za knjige.

Novinar i pisac Stjuart Džefriz, kome se često pripisuje da je skovao termin „čitalačka blokada“, u jednom od svojih članaka koje je napisao za Gardijan 2008. godine, opisuje ovo stanje kao poteškoću sa kojom se čitaoci susreću zbog pritiska koje osećaju dok čitaju knjige koje su kritičari nahvalili ili knjige koje se ubrajaju u književni kanon, čak i onda kada ne uživaju u njima. On tvrdi da se raskorak između čitljivosti knjige i njene navodne književne vrednosti nalazi u samom korenu čitalačke blokade, i da je takva tenzija dodatno pojačana zbog ogromne količine knjiga od kojih treba da odaberemo onu pravu koju ćemo čitati i naše vlastite kulturološke osvešćenosti.

A šta ja mislim o tome? Kao što je i sa većinom drugih stvari, smatram da čitalačka blokada može biti uzrokovana različitim faktorima i doživljena na mnogo različitih načina. Ali na kraju se sve svede na isto – taj osećaj da se borite sa knjigom i da ne možete da uživate u njoj.

Koji su uobičajeni uzroci i šta možemo da uradimo povodom toga? Ali, pre svega, hajde da pogledamo šta se dešava u mozgu kada čitamo.

Šta se dešava u mozgu kada čitamo?

Naše saznanje vezano za neuronauku, koja objašnjava između ostalog proces čitanja, u poslednjoj se deceniji proširilo. Sada znamo da je čitanje složena veština koja uključuje sve regione mozga. Dok čitamo, vežbamo mnoge kognitivne funkcije, uključujući pažnju, planiranje, apstraktno mišljenje, predviđanje, korišćenje strategija, rešavanje problema, radnu memoriju, dugotrajno pamćenje, pronalaženje značenja reči i koncepata, poznavanje gramatike, vizuelnu obradu, i mnoge druge.

Kao što možete da zaključite na osnovu gorenavedenih stvari, čitanje se ne odvija samo u mozgu. To je biopsihosocijalni proces. To znači da postoji interakcija između bioloških, psiholoških i društvenih faktora. Već smo objasnili da – kada čitamo – naša spoznaja, emocije, pamćenje i fiziologija svi deluju zajedno.

Kada društveni faktori postaju bitni / Sociokulturni uticaji koji doprinose čitalačkoj blokadi

Postoji toliko mnogo razloga zbog kojih ne uspevamo da se povežemo sa nekom knjigom, a mnogi od njih su sociokulturnog porekla. Profesorka Ketrin Šeldrik Ros istakla je nekoliko njih u svom radu o tome kako ljudi biraju knjige koje će čitati.

Da li će neko uživati u čitanju ili ne, prvo i pre svega zavisi od toga da li se u porodici te osobe gajila ljubav prema čitanju i u kojoj meri je (ili nije) ta osoba opismenjena u toku vlastitog školovanja.

U onom momentu kada shvatimo da obožavamo da čitamo jer nam to pruža zadovoljstvo, tada razvijamo različite strategije za izbor sledeće knjige koju ćemo čitati. Svako od nas ima svoje pouzdane izvore preporuka, žanrove kojima se iznova vraćamo, elemente priče koje tražimo, autore kojima smo odani i promene u raspoloženju koje utiču na odabir vrste knjiga koje želimo da čitamo u datom trenutku.

Ali broj knjiga za koje smo čuli – gomila knjiga od kojih biramo – može da se poveća ili smanji, u zavisnosti od toga koje naslove izdavačke kuće odaberu da objave i promovišu, koje knjige se promovišu u medijima, knjižarama, čitalačkim klubovima, i koje knjige su dostupne čitaocima u bibliotekama.

Da biste bili zadovoljni odabirom knjiga koje ćete sledeće čitati – morate da vežbate ovu aktivnost. „Svaki put kada je zadovoljan vlastitim odabirom knjige, čitalac-početnik će zasigurno poželeti da ponovi ovo iskustvo koje mu je donelo zadovoljstvo tako što će uzeti još nešto da pročita, a svaka pročitana knjiga doprinosi sticanju čitalačkog iskustva koje omogućava čitaocu da što uspešnije odabere sledeću knjigu,“ piše Rosova. „Nasuprot tome, svaki neuspešan odabir knjige smanjuje želju čitaoca-početnika za čitanjem, što zauzvrat smanjuje mogućnost sticanja daljeg iskustva iz interakcije sa knjigama.“

Tvrdim da ovo ne važi samo za čitaoce-početnike nego i za one iskusne. Govoreći iz vlastitog iskustva, kada broj knjiga od kojih sam odustala raste, osećam se beznadežnije i imam manje strpljenja za sledeću knjigu koju uzmem u ruke.

Rosova razrađuje ovu svoju tvrdnju. „Svaki slučaj interakcije čitaoca sa određenom knjigom odvija se u ličnom kontekstu koji uključuje sledeće: književne kompetencije čitaoca proizašle iz prethodnih čitalačkih iskustava, čitalački ukus koji se razvio tokom čitalačke karijere i trenutna dešavanja u čitaočevom životu, a koja utiču na raspoloženje čitaoca i vreme koje mu je dostupno za čitanje. Ovi lični faktori određuju šta čitalac u nekom trenutku doživljava kao 'dobru knjigu'.“

Možda ipak treba da budemo nemilosrdni

Iako se čini da moja čitalačka blokada postaje sve okorelija kada broj knjiga od kojih sam odustala raste, lingvista i istraživač Stiven Krašen u svojoj knjizi „Moć čitanja“, ima teoriju da je naša sposobnost da odustanemo od neke knjige ključna za našu sposobnost da uživamo u čitanju. On ovu veštinu naziva „slobodnim dobrovoljnim čitanjem“ i definiše je kao „odustajanje od knjige koja vam se ne sviđa i opredeljivanje za neku drugu“.

I ovo ima smisla. Proklete bile čitalačke blokade. Na kraju krajeva, ako je knjiga popularna ili pozitivno ocenjena ne garantuje da ćete u njoj uživati. I ne morate. Mislim da je u poslednje vreme jedan od razloga zbog kog brzo odustajem od neke knjige to što sam shvatila da ću umreti a da nisam pročitala sve knjige koje želim da pročitam. Zašto da gubim vreme na knjigu koju ne želim ponovo da uzmem u ruke kada ima toliko drugih knjiga vrednih čitanja?

Autor: Stef Auteri
Izvor: bookriot.com
Prevod: Kristijan Vekonj


Podelite na društvenim mrežama:

branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.